Novosti

14. 09. 2006.

POSLOVNI DNEVNIK: Osam članica EU protiv liberalizacije sektora zdravstva

EUROPSKA KOMISIJA PRIPREMA PAKET ZAKONA O ZDRAVSTVU ZA VEĆU MOBILNOST PACIJENATA
Njemačka, Belgija, Luksemburg, Portugal, Švedska, Italija i Britanija žele više protekcionizma nego što je predložio povjerenik za zdravstvo Markos Kyprianou
Nekolicina članica Europske unije posljednjih dana vrši pritisak na Europsku komisiju da donese zakone koji bi zaštitili zdravstveni sektor od konkurencije, piše jučerašnji EUobserver.

Suprotno praksi
Do zahtjeva za zaštitom tog osjetljivog sektora od liberalizacije dolazi u trenutku kada izvršno tijelo Unije priprema novi paket zakona o zdravstvu čije bi pojedinosti trebale biti poznate u prosincu. Inicijativa tih zemalja reakcija je na nekoliko presuda Europskog suda pravde koje su trebale potaknuti veću mobilnost pacijenata diljem Unije, no oko tih presuda ima dosta nejasnoća s kojima se Bruxelles mora pozabaviti. Osim toga, zdravstvo je uklonjeno iz zakona koji je omogućio otvaranje tržišta usluga.

Grupa zemalja čiji su ministri zdravstva socijaldemokrati, Njemačka, Belgija, Luxembourg, Portugal, Švedska, Italija i Velika Britanija, žele više protekcionizma u tom sektoru nego što je to prvobitno predložio europski povjerenik za zdravstvo Markos Kyprianou.
Ti se ministri inače redovito sastaju i održavaju konzultacije kada je riječ o uplitanju europskog zakonodavstva u zdravstvene sektore njihovih zemalja. "Prvobitni dokument koji je predstavio Kyprianou sadrži neke od ideja koje zagovaramo, poput one o zaštiti specifičnosti zdravstvenih sustava pojedinih članica", rekao je Stefaan Thijs iz belgijskog ministarstva zdravstva. No upozorio je kako bi bilo pogrešno previše se usredotočiti na mobilnost pacijenata i slijepo primjenjivati pravila o unutarnjem tržištu na sektor zdravstva u Uniji, što bi bilo u suprotnosti s praksom pojedinih zemalja. Podsjetio je na više slučajeva kada je Komisija ili najviša europska sudska instanca zabranila zemljama da ograniče pristup nekim pružateljima zdravstvenih usluga ili dobavljačima medicinske opreme. "Jedan od ključnih ciljeva politike javnog zdravstva, osim pristupačnosti i kvalitete, financijska je održivost, pa svaka vlada ima svoj način kako da to postigne te joj Unija ne bi smjela stajati na putu", smatra taj belgijski dužnosnik. On smatra da zbog specifičnosti zdravstvenog sektora vlade mogu koristiti sredstva kako bi smanjile konkurenciju. Kada bi se primijenile metode slobodnog tržišta, došlo bi do veće konzumacije usluga što bi povećalo izdavanja iz proračuna, pa bi to imalo izravnog utjecaja na vlade i njihovo upravljanje u tom sektoru, pojasnio je Thijs.
Prijedlog koncem mjeseca
Podsjetio je kako su Švedska i Velika Britanija prvobitno bile zabrinute zbog poziva da europsko zakonodavstvo ograniči utjecaj tržišta, no poslije su priznale kako ipak postoji potreba za novim europskim okvirom koji bi ograničio učinak konkurencije. I neke druge zemlje, poput Francuske, dale su svoju potporu idejama koje zagovaraju osmorica, poznatija kao Aachenska skupina. Međutim, očekuje se kako će se o tome žučno raspravljati kada se ono uskoro i formalno stavi na dnevni red. Tako će finsko predsjedništvo Unijom provesti opsežnu raspravu o zdravstvu i konkurenciji nakon što Komisija koncem ovog mjeseca predstavi svoje prijedloge.

Parlamentarci traže definiciju 'usluga od općeg interesa'
Članovi odbora za ekonomsku i monetarnu politiku u Europskom parlamentu zatražili su od EK da se pozabavi zdravstvenim uslugama u izvješću koje je usvojeno gotovo jednoglasno, a koje se tiče usluga od općeg interesa. Termin "usluge od općeg interesa" dio je žargona koji se koristi u Bruxellesu kada se govori o zdravstvu ili, primjerice, o obrazovanju. Bernhard Rapkay, njemački europarlamentarac iz redova socijalista koji je jedan od autora izvješća, traži da se napravi jasna pravna razlika između "usluga od općeg interesa" te "usluga od općeg ekonomskog interesa" jer bi njihovo precizno razlikovanje imalo utjecaja na primjenu europskih pravila o konkurenciji kao i na način financiranja. Komisija je usluge od općeg ekonomskog interesa definirala kao usluge ekonomske prirode koje svejedno imaju obvezu prema specifičnim javnim uslugama kao što su poštanska služba, energetika ili komunikacije. Ipak, parlamentarci su se u svome izvješću suzdržali od zahtjeva za jedinstvenim europskim zakonom o javnim ili polujavnim uslugama te se umjesto toga zalažu za sektorski pristup. Traže da se poštuje načelo supsidijarnosti, naglašavajući kako je ipak na zemljama članicama da odrede koje su njihove službe od općeg interesa te da bi EU trebao poštovati njihove nacionalne tradicije.
(Igor Medić)