Novosti

29. 01. 2018.

POST FESTUM DAVOSA Svijet prestaje biti samoposluga moćnika, poslovna elita gubi tlo pod nogama?

Pogrešno bi bilo misliti da Trump radi protiv interesa kapitala, osobito američkoga. Radi se o tome da nastoji promijeniti težište u američkoj politici i gospodarstvu

ZAKLJUČCI

Autor: Branko Podgornik

Multinacionalne korporacije i banke, a mnoge od njih financijski su jače od država, mogle bi izgubiti dosadašnji utjecaj. Očito je da svijet više neće funkcionirati samo po njihovu ukusu

(Novilist.hr) Sastanak u Davosu oduvijek je privlačio pozornost javnosti, jer okuplja ljude koji vladaju svijetom. Tako je bilo i ove godine godine, kada se u švicarskom zimovalištu našlo gotovo 3.000 poslovnih ljudi i nekoliko stotina političara.

 

Vodstvo Svjetskog gospodarskog foruma, koje okuplja poslovnu elitu i priređuje sastanke u Davosu, ovaj put je željelo potaknuti moćnike na kolektivnu akciju kako bi se omogućilo rješavanje sve većih nevolja u »podijeljenom svijetu«. Ta svjetska krema, međutim, ne može donositi zajedničke odluke. Davos je oduvijek bio debatni klub. Bio je sredstvo poslovne elite za pritisak na političare i na međunarodnu javnost.

 

Poslovnoj eliti sada je najvažnije pitanje kako u svijetu očuvati slobodnu trgovinu, koja ima svojih pozitivnih i negativnih strana. Multinacionalnim kompanijama, bankama i najbogatijim pojedincima ona omogućuje da svojim kapitalom nesmetano prelaze državne granice u potrazi za povećanjem dobiti.

 

Sloboda kretanja kapitala istodobno im pomaže da državama izbjegnu platiti poreze i da zaradu sakriju u oaze poput Djevičanskih otoka. Onima koji najviše zarađuju, a po snazi su prerasli nacionalna tržišta, slobodna trgovina omogućuje dodatno širenje. Ali njihov poslovni raj počeo se urušavati - sudeći prema dalekosežnim potresima koje su izazvali izlazak Britanije iz EU-a (Brexit) i dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a.

 

Nema sumnje da je upravo američki predsjednik najviše zagorčao život nekima u poslovnoj eliti. Uoči dolaska u Davos uveo je u SAD-u 50-postotnu carinu na uvozne perilice i 30-postotnu carinu na solarne ploče, što će pogoditi ponajprije proizvođače iz Južne Koreje i Kine. To je nezapamćen potez, jer je svijet tijekom tri i pol desetljeća težio potpunom ukidanju prepreka trgovini, odnosno kolanju robe, kapitala i radne snage.

 

S Brexitom i Trumpom sve je krenulo naopako. Poslovna je elita u šoku i ima osjećaj da joj se manevarski prostor sužava.

 

Stručnjaci i mediji taj zaokret prema protekcionizmu tumače kao posljedicu globalizacije, koja također ima pozitivnih i negativnih strana. Ona je u razvijenim zemljama Zapada dovela do gubitka radnih mjesta, koja se sele u Aziju. Građani su nezadovoljni relativnim siromašenjem, nesigurnošću i sve većim migracijama ljudi, pa sve češće glasaju za tzv. populističke stranke.

 

 

Povijesni zamah populizma

 

Prema istraživanju investicijske kuće Bridgewater, stranke i pokreti koji dovode u pitanje sadašnji ekonomski i politički poredak, a koje vode političari poput Marine Le Pen, predsjednika Trumpa ili šefa britanskih laburista Jeremyja Corbyna – dobivali su 2010. u zapadnim zemljama samo 7 posto glasova birača.

 

Prošle godine dobivali su već 35 posto. Takav povijesni zamah populizma, prema ocjeni Bridgewatera, zabilježen je posljednji put uoči Drugoga svjetskog rata, odnosno nakon velike svjetske krize iz 1929.

 

Međutim, malo tko u Davosu spreman je priznati da je upravo tamošnja poslovna elita glavni krivac za širenje populizma, nacionalizma i protekcionizma. Nisu spremni priznati da se građani u svijetu žele zaštititi od nezasitnih apetita multinacionalki i banaka, koje su postale toliko snažne da su preuzele kontrolu nad ponašanjem zapadnih vlada i država.

 

Kapital je svijetu nametnuo svoja pravila igre, koja ljudima i narodima ne odgovaraju, već ih čine nesretnima, nervoznima, a sve češće i agresivnima.

 

Svjetski gospodarski forum je prije nekoliko godina napravio velik spoznajni napredak, kada je otkrio da su rastuće socijalne i imovinske nejednakosti postale glavni svjetski problem. No, članovi poslovne elite to su otkriće brzo zaboravili te nastavili govoriti i djelovati po starom.

 

Stoga, međunarodna humanitarna organizacija Oxfam svake godine, uoči zasjedanja u Davosu, poslovnoj eliti iznova zagorčava život, zajedno s "antikapitalističkim demonstrantima", kako ih nazivaju mediji.

 

Oxfam je ove godine, naime, izračunao da samo 46 pojedinaca u svijetu raspolaže bogatstvom jednakim kao i najsiromašnija polovina čovječanstva, odnosno 3,7 milijardi ljudi. Izračunao je, također, da samo jedan posto ljudi prisvaja 82 posto svjetskog dohotka, što potvrđuje da se jaz između bogatih i siromašnih nastavlja produbljivati.

 

Svaka dva dana u svijetu nastaje jedan novi milijarder. Ti zabrinjavajući podaci, valja ponoviti, nisu potaknuli elitu u Davosu na pitanje jesu li upravo oni – zajedno s idejom slobodne trgovine i neobuzdanog rasta profita – krivci za nevolje koje nas okružuju. Umjesto toga, ta elita kao glavni problem Zapada vidi američkog predsjednika, koji nastoji utjecati na promjenu ponašanja velikih korporacija i banaka.

 

 

Trump mijenja težište

 

Pogrešno bi bilo misliti da Trump radi protiv interesa kapitala, osobito američkoga. Radi se o tome da nastoji promijeniti težište u američkoj politici i gospodarstvu. Američke vlade prije Trumpa, obuzete idejom o američkoj supremaciji u svijetu, pritiskale su ostale države da otvore granice i tržišta za multinacionalne američke kompanije.

 

Stoga je vlada Baracka Obame tražila od Europske unije i od država na Tihom oceanu da sa SAD-om sklope sporazume o slobodnoj trgovini (TTIP i TPP). Međutim, Trump je doveo u pitanje te sporazume čim je došao na vlast, ocjenjujući ih štetnima za američki narod i radna mjesta.

 

Američki predsjednik sada nastoji poduzeti mjere za jačanje domaće proizvodnje, koju djelomice štiti carinama. Potiče firme i sektore koje će otvarati radna mjesta u Americi, a među njima su energetski, vojni i građevinski sektor. Istodobno, Trump nastoji povoljnijim porezima potaknuti američki kapital da se vrati kući i tamo otvara firme.

 

Sasvim je drugo pitanje hoće li Trump ostvariti svoja obećanja biračima. Američkom je narodu obećao da ga njegova vlada »neće ostaviti na cjedilu« poput prethodnih, jer je Trumpovoj administraciji »Amerika na prvome mjestu«.

 

Upravo to okretanje nacionalnim, narodnim interesima, svjetsku poslovnu elitu u Davosu najviše boli. Ona gubi tlo pod nogama. Zbog političkih pubuna birača u Britaniji i SAD-u - u državama koje su u posljednjih 35 godina bile svjetionici širenja ideje (neo)liberalizma i slobodne trgovine – svjetska je elita ugrožena.

 

Multinacionalne korporacije i banke, a mnoge od njih financijski su jače od država, mogle bi izgubiti dosadašnji utjecaj. Očito je da svijet više neće funkcionirati samo po njihovu ukusu. Korporacije i kapital više neće moći kontrolirati nacionalne vlade putem multilateranih organizacija, kao dosad. Stoga je i Europska unija, kao nadnacionalna organizacija po mjeri golemih banaka i korporacija, ugrožena.

 

Politička moć počela se premještati iz korporacija u države. Počela se vraćati u narod i nacionalne parlamente, tamo gdje i pripada. A narodi traže - svaki na svoj način i kroz različite političke pokrete - da se kapital priveže za države i učini odgovornim za prostor na kojem zarađuje, tako da plaća poreze, poštuje radnike, okoliš i zajednice u koje investira.

 

Gospodarstvo mora služiti svima, a ne samo manjini. Te promjene mnogima nije lako podnijeti, osobito eliti koja je svijet uredila i namjestila kao svoje samoposluživanje.

 

 

Eksplozivni rast milijardera

 

– Eksplozivni rast milijardera nije znak cvjetajućeg gospodarstva, nego simptom zakazalog ekonomskog sustava, tvrdi Winnie Byanyima, izvršna direktorica Oxfam International. »Ljude, koji šiju našu odjeću, sastavljaju mobitele i uzgajaju našu hranu, iskorištava se kako bi se osigurala postojana opskrba jeftinom robom i kako bi se podebljali profiti korporacija i investitora-milijardera«, rekla je humanitarka.