Novosti

13. 08. 2014.

Postajemo zemlja staraca, to će dodatno usporiti rast gospodarstva i oporavak

DO 2031. ČAK 17 % HRVATA MANJE

Broj starijih od 75 godina bit će 2031. dvostruko veći nego 2001. godine

(GLAS SLAVONIJE) Još donedavno bilo je posve oportuno čitati vijesti koja zemlja ima veći broj stogodišnjaka.

Potom smo, bar u Europi, prešli na priču kako ćemo podižući letvicu za odlazak u mirovinu raditi gotovo do praga sedmog desetljeća životne dobi, da bi se naposljetku došlo do konstatacije kako će “starenje stanovništva diljem svijeta kočiti razvitak gospodarstva.”

 

Kreditna agencija Moody's navodi kako će se trend rasta gospodarstva u idućih 20 godina oštro usporiti, a da nepovoljan odnos starije populacije i zaposlenih više ne baca sjenu samo na razvijena gospodarstva nego i na ona u nastajanju. Analitičari naime tvrde da će starenje stanovništva usporiti gospodarski rast jer će radno aktivno stanovništvo rasti upola sporije između 2015. i 2030. nego u prethodnih petnaest godina. “Starenje populacije nije i ne bi bilo ništa loše kada bismo imali stabilnu situaciju s mlađim stanovništvom”, kaže demograf dr. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar.

Stariji radnici

 

Prema nekim projekcijama, Hrvatska će 2031. godine imati 3.680.750 stanovnika, odnosno u odnosu na 2001. broj stanovnika će se smanjiti za 756.710 ili 17,1 posto. No, još je nepovoljnija činjenica da će se pogoršati dobni sastav stanovništa. Kako je u svom radu “Kamo ide Hrvatska“, objavljenome u zborniku radova sa znanstvenog skupa “Demografija u Hrvatskoj”, objavio geograf i demograf prof. dr. Ivo Nejašmić, dobna struktura zaposlenih će se promijeniti, značajno će se smanjiti udio mlađih radnika, odnosno zaposleni radnici bit će u prosjeku stariji. Uz to, starenje stanovništva utjecat će na pogoršanje odnosa broja zaposlenih i broja umirovljenika. Broj starijih od 75 godina bit će 2031. dvostruko veći nego 2001. godine, što svjedoči da će demografske promjene i njihove posljedice predstavljati veliki izazov za populacijsku, gospodarsku i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

 

To je na tragu onog što se navodi u ovom izvješću - kada pučanstvo stari brže no što ga uspijevaju zamijeniti radno sposobni građani koji proizvode robu, usluge i imovinu, trošak skrbi za starije može nadmašiti raspoložive javne i privatne resurse, preopteretiti sustave mirovinske skrbi i javne financije i podići kamate na tržištu obveznica.

Poticaji

 

- Starenje je samo po sebi oblik negativne demografije. Uz stariju se populaciju uglavnom, ako se treba izraziti ekonomskim rječnikom - veže potrošnja. Odnosno gospodarski stare populacije ne potiču gospodarski razvoj - kaže Živić.

 

Precizira kako u određenoj životnoj dobi, bez obzira na to bili radno aktivni ili ne, više ne težite za novim izazovima koji potiču ulaganja.

 

Stoga, smatra ekonomistica Darija Krstić iz osječkog Centra za poduzetništvo, treba voditi poticajnu natalitetnu politiku i politiku koja će otvarati prilike za nova radna mjesta.

 

- Kada je Hrvatska u pitanju, potreban nam je spoj reformi i različitih poticajnih mjera nekoliko ministarstava, i to ne smije biti samo na bazi jednog mandata. Mladi nisu spremni čekati na posao dok u sve starijoj dobi zaposleni ne odu u mirovinu - kaže Krstić.

Dario KUŠTRO

 

 

Bit ćemo u društvu iznadprosječno starih

 

U idućih pet godina globalni gospodarski rast usporit će za 0,4 posto te za 0,9 posto između 2020. i 2025. godine, predviđaju u Moody’su. Godišnji će ekonomski rast pasti s prosječnih 3,6 posto u ovom desetljeću na oko 2,4 posto u razdoblju između 2050. i 2060. U Moody'su su, raščlanjujući utjecaj velike promjene u dobnoj demografiji radnika diljem svijeta, utvrdili da će iduće godine u više od 60 posto zemalja (u kojima prate kreditne rejtinge) udio građana starijih od 65 godina premašiti sedam posto, što znači da će biti uvrštene u kategoriju "starih". Hrvatska i Slovenija našle su se na popisu 13 zemalja svijeta koje će do 2020. godine imati natprosječno staro stanovništvo. Zasad titulu “ekstrastarih” naroda nose samo Njemačka, Japan i Italija, a do 2020. godine pridružit će ime se uglavnom Nizozemska, Francuska, Švedska, Portugal.

 

 

Hrvatska se našla na popisu 13 zemalja svijeta koje će do 2020. imati iznadprosječno staro stanovništvo

 

Dražen Živić

demograf

Više starijih, manje ulagača

 

Uz starost se podrazumijeva štednja, a ne ulaganje. Pa ako među radno aktivnim stanovništvom imate manje mladih ljudi, u takvoj strukturi imate manje ulagača, manje potencijalnih korisnika kredita. A to ne odgovara bankama koje nemaju kome ponuditi i plasirati svoja sredstva. Jer po prirodi stvari, starijim osoba ne nudite kreditna zaduženja.

 

 

Darija Krstić

Centar za poduzetništvo

 

Za bolju natalitetnu politiku potreban nam je spoj reformi i poticajnih mjera nekoliko ministarstava

 

 

ANALITIČARI

 

TVRDE DA ĆE STARENJE STANOVNIŠTVA USPORITI GOSPODARSKI RAST U CIJELOM SVIJETU