Novosti

11. 07. 2014.

Povećanje neoporezivog dijela plaće pomoglo bi i siromašnijima

Poslovni.hr/Hina

„Jednim izoliranim potezom u vezi poreza na dohodak neće se ništa značajnije pomaknuti u potrošnji“, kazao je Krešimir Sever.

(POSLOVNI DNEVNIK) Moguće ukidanje najviše porezne stope na dohodak od 40 posto ne bi dovelo do povećanja potrošnje, no povećanje neoporezivog dijela plaće pomoglo bi i imućnijima i siromašnijima, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).

 

Posljednjih dana Ministarstvo financija poručuje da se razmatra ukidanje porezne stope od 40 posto na plaće. Time bi, kazao je jučer ministar Boris Lalovac, država ostala bez otprilike 2 milijarde kuna prihoda, ali bi to ostalo građanima i dovelo po povećanja potrošnje.

 

„Jednim izoliranim potezom u vezi poreza na dohodak neće se ništa značajnije pomaknuti u potrošnji“, kazao je u razgovoru za Hinu Krešimir Sever.

 

Podsjetio je da je Vlada mijenjala poreze na dohodak i 2012. godine, kada su sindikati također upozoravali da neće biti nikakvih pomaka u potrošnji.

 

„Stoga samo ukidanje porezne stope od 40 posto sindikati neće poduprijeti. Među ostalim i zbog toga što u Ustavu stoji da se porezi moraju postaviti na pravednoj osnovi, što znači da oni u sustavu koji imaju više, moraju više i doprinositi tom sustavu“, kaže Sever.

 

Smatra da bi trebalo povećati neoporezivi dio plaće s 2.200 na 3.000 kuna, pa i više, što bi pomoglo i imućnijima i siromašnijima, premda manje siromašnijima. Mogli bi se, kaže, promijeniti i fino izbalansirati porezni razredi.

 

Ministar Lalovac naveo je jučer da se razmatra i mogućnost da se siromašnijim građanima podigne granica za oporezivanje sa sadašnjih 2.200 na 2.600 kuna. Naveo je i podatak da bi ukidanje stope poreza od 40 posto utjecalo na otprilike 150.000 radnika u industriji.

 

Krešimir Sever navodi, pak, kako otprilike 70 posto radnika ima prosječnu ili ispodprosječnu plaću, koja iznosi oko 5.500 kuna.

 

Uz to, nedavni podaci Fine pokazali su da je krajem svibnja više od 300.000 građana imalo blokirane račune, a njihova dugovanja dosegnula su 27 milijardi kuna. To je za čak 57.000 građana više nego u svibnju lani, a njihova su dugovanja porasla za 37 posto, što ukazuje na bujanje tog problema.

 

„Potrošački potencijal hrvatskih obitelji vrlo je nizak. U Hrvatskoj udio troška hrane i bezalkoholnih pića u mjesečnoj potrošnji iznosi čak oko 30 posto, dok u razvijenim zemljama taj udio iznosi između 11 i 13 posto. U Hrvatskoj je visok i udio troška na stanovanje i energiju, što znači da je potrebno hitno rasterećenje obiteljskog dohotka“, kaže Sever.

 

No, ni to ne bi dovelo do značajnijeg povećanja potrošnje jer, smatra, nužne su cjelovite gospodarske mjere. „To ne bi dovelo do povećanja potrošnje o kojem se priča jer nema potrošačkog optimizma. Da bi došlo do tog optimizma, ljudi bi trebali biti sigurni da će zadržati radno mjesto, da će gospodarstvo i plaće rasti. No, u ovim uvjetima gospodarskog pada i potpune nesigurnosti za radno mjesto, dolazi do susprezanja od potrošnje. Riječju, ako ne dođe do pomaka u gospodarstvu na bolje, neće biti ni povećanja potrošnje. Samo porezno rasterećenje nije dovoljno, nužne su cjelovite gospodarske mjere“, ističe Sever.

 

 

Sve što dobiju, građani bi mogli vratiti državi

 

Upozorava i na to da je porez na dohodak prihod proračuna lokalne samouprave. Ako se smanje porezi na dohodak, ta će sredstva nedostajati lokalnoj zajednici.

 

„Iskustva pokazuju da će u tom slučaju lokalne zajednice povećati ili uvesti prirez na dohodak, a neke i povećati cijene komunalija. Time bi se anulirao učinak smanjenja poreza na dohodak. Još i gore, porasli bi troškovi komunalija i umirovljenicima, nezaposlenima, tvrtkama… Tako bi moglo proizaći da bi građani sve što bi dobili smanjenjem poreza na dohodak na druge načine vratili lokalnim zajednicama i državi“, kaže Sever.

 

Često se navodi da je oporezivanja rada u Hrvatskoj previsoko. No, nedavni podaci Europske komisije pokazuju da je u 2012. godini ukupna stopa poreza na rad u Hrvatskoj iznosila 29,2 posto, manje od europskog prosjeka od 36,1 posto.

 

S druge strane, ukupna stopa poreza na potrošnju iznosila je u Hrvatskoj 29,1 posto, što je najviša stopa u EU-u, nakon Danske. Proizlazi da bi za poticanje potrošnje trebalo, među ostalim, smanjiti PDV.

 

„S obzirom na stanje u državnom proračunu, teško je za očekivati smanjenje PDV-a. No, za poticanje potrošnje, trebalo bi smanjiti PDV na hranu. Tim više što su u zemljama u okruženju porezi na prehrambene proizvode niži nego u nas“, zaključuje Krešimir Sever.