Novosti

02. 04. 2020.

Povijest se ponavlja? Vlada priprema rezove u javnom sektoru, sindikati se boje da im oduzeto neće biti vraćeno

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) Prije nepunih tjedan dana, predsjednik Vlade Andrej Plenković je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), poručio da će „ako se okolnosti vezane uz epidemiju, gospodarsku i socijalnu situaciju, prava radnika i financijsku stabilnost države promijene i ako se bude moralo ići u smjeru zakonskih promjena, o tome otvoreno razgovarati i tražiti potporu i razumijevanje svih“.

 

Danas je, pak, sindikatima državnih i javnih službi, ali i javnih poduzeća, jasno poručio da slijede razgovori o snižavanju stečenih radničkih prava. Nitko to nije otvoreno izgovorio, no jasno je napisano u prijedlogu zaključaka o ograničavanju rashoda proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna zbog promjene gospodarskih okolnosti uslijed epidemije koronavirusa (Vlada, točka 3.5).

 

Jedan od zaključaka Vlade kaže da će se pokrenuti „pregovori sa socijalnim partnerima o visini osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika te zaposlenih u javnim službama za 2020. godinu, kao i pregovori o isplati određenih materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorima te prava iz sklopljenih sporazuma o uvećanju koeficijenata složenosti poslova i dodataka na osnovnu plaću“. U obrazloženju zaključaka Vlada navodi kako će se pregovori pokrenuti „kako bi se osigurala dodatna sredstva za financiranje mjera i aktivnosti u borbi sa epidemijom koronavirusa, a uslijed bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti“.

 

Sindikati državnih i javnih službi do četvrtka kasno poslijepodne nisu dobili nikakav poziv Vlade za sastanak. No, iznenađeni su činjenicom da se nakon prošlotjednog Gospodarsko-socijalnog vijeća ponovo putem medija šalje poruka o mogućim budućim rezovima. A prema onom što je Vlada zaključila, na stolu nije samo osnovica za izračun plaća, već i koeficijenti složenosti poslova i dodaci na osnovnu plaću.

 

„Ne bi bilo primjereno da se onima koji su na prvoj crti bojišta sada ide smanjivati plaće“, kazao nam je Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, apostrofirajući pritom zaposlene u zdravstvu, policiji, vatrogastvu, obrazovanju koje radi u specijalnim uvjetima.

 

 

Kratko je trajao socijalni dijalog

 

Nekolicina naših sugovornika koji su bili na prošlotjednom GSV-u, opisuju kako nitko otvoreno nije izgovorio da će se pokušati mijenjati prava radnika u javnim i državnim službama, iako se ta mogućnost nazirala iz istupa Vladine strane.

 

„Koliko li je kratko trajalo prošlotjedno Vladino opredjeljenje za uvažavajući socijalni dijalog! Još se nisu pošteno ni ohladile stolice nakon sjednice GSV-a koja je održana prošli petak, a na kojoj je, uz članove GSV-a svih triju strana, sudjelovao i poveći broj ministara na čelu s Vama, a na kojoj ste (kao i poslije sjednice, pri obraćanju predstavnicima medija) u nekoliko navrata naglašavali kako je Vladi izuzetno važan dijalog sa socijalnim partnerima, a da to pokazuje i nazočnost Vas i velikog broja ministara te kako su uvijek, a pogotovo u ovom vremenu pandemije bolesti COVID-19, dijalog i zajedništvo socijalnih partnera i Vlade silno važni, a već ste sve to zanemarili“, napisao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) danas predsjedniku Vlade.

 

Taj sindikat Vladu podsjeća kako su o prvom krugu mjera bili informirani nakon što su one dogovorene i u tim su dogovorima sudjelovali poslodavci, a unatoč proklamiranom socijalnom dijalogu za drugi krug mjera, koje najavljuju i smanjivanja plaća u javnom sektoru, doznaju iz javnih istupa. Upozoravaju i na niz nelogičnosti i nemogućnost da poduzeća u državnom vlasništvu koriste potpore za gospodarski sektor. Primjerice, Narodne novine i HŽ Putnički prijevoz kojima je odlukom Stožera civilne zaštite rad onemogućen, ali oni ne mogu dobiti subvenciju za isplatu plaća.

 

 

Sindikati će se odazvati pozivu

 

U javnim i državnim službama svjesni su trenutne situacije i nepredviđenosti njenog razvoja, ali izražavaju bojazan da bi se povijest mogla ponoviti.

 

„Mi smo se u krizi 2008. godine solidarizirali, a kad je prošla kriza nisu nam vratili ono što nam je oduzeto unatoč dogovoru“, podsjeća Ana Tuškan, tajnica Sindikata hrvatskih učitelja, ističući kako ta opasnost i sada prijeti.

 

Obrazovni sustav prošlogodišnjim štrajkom izborio se za dodatni rast plaća. Ono što bi im u ovoj godini trebalo biti isplaćeno lipanjski je porast koeficijenata za jedan posto te dodatnih dva posto rasta od siječnja iduće godine. Svim zaposlenima u javnim i državnim službama, po Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe i Kolektivnom ugovoru za državne službe, osnovica za izračun plaća u ovoj godini bi trebala rasti još dva puta po dva posto – u lipnju i listopadu (rrif.hr). Sva su ta povećanja, s obzirom na najavu Vlade, sada u pitanju.

 

Pozivu Vlade za razgovore sindikati javnih i državnih službi će se odazvati. Kada će on uslijediti ne znaju, ali zasigurno će, ako će pristati na rezove, tražiti kompenzacije kada krene na bolje.

 

Sama Vlada, pak, sudeći iz danas donesenih zaključaka, sprema se i za mogućnost akcija bez dogovora sa socijalnim partnerima. To se dade iščitati iz formulacije da se u razgovore sa sindikatima ide „zbog promjene gospodarskih okolnosti“ uslijed epidemije koronavirusa.

 

Promijene gospodarskih okolnosti, 2012. godine donijele su Zakon o uskrati pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, koji se odnosio na isplatu božićnice i regresa. Na isti način javni sektor je ostao bez dodataka na plaće od 4, 8 i 10 posto po godinama staža. Osim toga, 2012. godine je zbog promijenjenih gospodarskih okolnosti i nakon neuspješnih pregovora sa sindikatima otkazan Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama.