Novosti

14. 03. 2006.

Predstavljeno 1. i 2. poglavlje Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju

Predstavnik sindikata u radnoj skupini za izradu JIM-a upozorio je kako se socijalna isključenost događa i u svijetu rada

(NHS, 14. ožujka) Danas je u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi održana druga konferencija u povodu izrade 1. i 2. poglavlja Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju (JIM) na kojoj su voditelji dionica ukratko predstavili rezultate rada po područjima obuhvaćenim memorandumom.
Pri predstavljanju dionice Gospodarstvo i tržište rada o negativnim aspektima fleksibilizacije tržišta rada govorio je jedan od tri predstavnika sindikalnih središnjica u široj radnoj skupini za izradu JIM-a, Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (predstavnik NHS-a).
On je istaknuo da sindikati imaju društvenu, moralnu i profesionalnu odgovornost u iskorjenjivanju siromaštva i drugih oblika socijalne isključenosti, posebice nezaposlenosti, ali kao interesne organizacije posebnu odgovornost imaju prema dijelu svoga članstva koji životnu egzistenciju još uvijek ostvaruje u svijetu rada ali na kvalitativno bitno nepovoljniji način.
On je filozofiju "core businessa" prema kojoj sve što ne predstavlja osnovnu djelatnost poslovnog subjekta predstavlja prepreku uspješnom poslovanju ocijenio generatorom socijalne deprivacije zaposlenika pogođenih "outsourcingom".
Usluge koje ne predstavljaju osnovnu djelatnost izdvajaju se, čime su najviše pogođeni zaposlenici tzv. pomoćno-tehničkih službi, ali kako su neophodne za nesmetano funkcioniranje tvrtki kupuju se na tržištu od vanjskih izvora.
Socijalna isključenost takvih radnika očituje se činjenici da su oni istrgnuti iz svoje radne sredine u kojoj postaju strano tijelo (vanjski pružatelji usluga), više ne sudjeluju u poslovnom uspjehu i raspodjeli dobiti poslovnog subjekta za kojeg rade, ne uživaju ostale pogodnosti namijenjene zaposlenicima koji obavljaju osnovnu djelatnost tvrtke kojoj pružaju usluge (ne mogu kupovati dionice tvrtke po povlaštenoj cijeni, nisu obuhvaćeni sustavom nagrada i otpremnina), a socijalna kohezija na razini poslovnog subjekta slabi jer se za sve više poslova angažiraju podugovarači.
Iako im se u procesu izdvajanja garantira preuzimanje uz zadržavanje dotadašnje razine prava, preuzeti radnici u pravilu dolaze u nepovoljniji položaj zbog činjenice da novi poslodavac u pravilu preuzima samo dio zaposlenika, pa preuzeti radnici obavljaju više posla za jednaku plaću, a ako novi poslodavac i preuzme sve zaposlene onda im daje dodatne poslove.
Izdvajanje pomoćno-tehničkih službi vrlo se često odvija na netransparentan i nezakonit način čime se narušava sloboda tržišnog natjecanja i pogoduje pojavi korupcije.
Kuhar je zaključio kako se radi o problemu koji zaslužuje društvenu pozornost i trebao bi biti obuhvaćen strateškim dokumentom kakav je Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju, posebice stoga što predstavlja mogući izvor socijalne netrpeljivosti i u budućnosti bi mogao dovesti do daljnjeg slabljenja društvene kohezije.

HRVATSKA ĆE S EUROPSKOM KOMISIJOM POTPISATI MEMORANDUM O SOCIJALNOM UKLJUČIVANJU
ZAGREB, 14. ožujka 2006. (Hina) - Hrvatska bi do kraja godine trebala s Europskom komisijom potpisati Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju, dokument koji će biti podloga za mjere protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Izrada tog dokumenta započela je u rujnu, a danas su stručnjaci iz svih resora, znanstvenih institucija i nevladinih udruga nastavili rad na pojedinim poglavljima dokumenta, u sklopu konferencije koju
organiziraju Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Europska komisija.
Memorandum ne obvezuje Hrvatsku na zakonodavno usklađivanje na području socijalnih prava s europskim, ali će dati prikaz socijalne slike Hrvatske, a buduće mjere u suzbijanju siromaštva prilagodit će
se preporukama i modelima koji se primjenjuju u Europskoj uniji (EU).
U radnoj verziji memoranduma stoji da su troškovi socijalne zaštite u Hrvatskoj u 2003. i 2004. godini činili 24 posto BDP-a, što je 3-4 posto manje od prosjeka EU-a.
Od 2001. do 2004. ti su troškovi smanjeni za gotovo 10 posto, prvenstveno zbog pada izdataka za mirovinsko osiguranje. Pad mirovinskih troškova rezultat je zakašnjelog usklađivanja mirovina s rastom plaća i troškova života te nižih mirovina ostvarenih nakon 1999. godine.
Riziku od siromaštva kod nas su posebno izložene starije osobe, više žene, a među njima najviše oni bez mirovinskih primanja, prepušteni vrlo niskim socijalnim naknadama. Te naknade Vlada određuje posve
arbitrarno i nevezano za ikakvu objektivnu liniju siromaštva.
Socijalna pomoć iznosi 400 kuna mjesečno za radno sposobnu osobu.
Bez obzira na porast ukupnih izdataka za socijalnu pomoć od 2000. godine, socijalne naknade ne osiguravaju podmirenje minimalnih potreba, stoji u tekstu memoranduma.
Dvije trećine umirovljenika živi ispod praga siromaštva od 1.600 kuna, koji je odredilo EU, a najugroženiji su oni koji idu u mirovinu nakon 1. siječnja 1999. godine.