Novosti

06. 09. 2017.

Primjedbe NHS-a na Prijedlog zakona o šumama

NHS - U odnosu na važeći Zakon o šumama prijedlog novog Zakona napušta koncept koliko toliko zaštitnog karaktera te se usredotočuje na gospodarenje, odnosno raspolaganje i prenamjenu šuma i šumskih zemljišta.

Ustav RH daje određenu važnost šumama, sam Zakon o šumama proglašava šume i šumska zemljišta dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku i one imaju njezinu osobitu zaštitu zbog čega zakon mora biti jasno, nedvosmisleno, potpuno napisan te iz njega mora biti vidljiva zaštitna, a ne komercijalna narav.

Navedeno ne proizlazi iz predloženog teksta Zakona, niti se u tekstu očituje održivi razvoj ove države. Navedeno osobito uzimajući u obzir zakon o strateškim investicijskim projektima sukladno kojem se izgradnja golf igrališta može proglasiti strateškim projektom RH pa se prema tome i ovim Zakonom šumama namjenjuje nova posebna namjena, a to je, između ostalih, izgradnja golf igrališta. Ovo je nova vrsta šuma posebne namjene, koju sada važeći Zakon o šumama ne poznaje.

Nadalje, uzimajući u obzir i Zakon o izvlaštenju i utvrđivanju naknade, privatni šumoposjednik se može izvlastiti, a onda RH može dati pravo građenja nekome za izgradnju golf igrališta (ako je izgradnja proglašeja strateškim projektom), što je također omogućeno i nad šumom u vlasništvu RH. Zakonom o strateškim investicijskim projektima, takvi projekti su proglašeni od interesa za RH kao i izgradnja strateških objekata. Dakle, u istom su rangu, prema Ustavu, kao i šume. Dakle, golf igralište je od istog interesa za RH kao šuma.

S obzirom na općekorisne funkcije šume i na održivost razvoja (očito nešto s čime RH nije upoznata jer smo svi upoznati s problemima s kojima se suočavaju npr.  Plitvička jezera, Slapovi Krke)  kako može jedno golf igralište i sve ono što ono nosi sa sobom (potrošnja vode za održavanje, pesticidi, izgradnja) imati istu zaštitu, čak i veću od jedne šume zbog koje smo bogati vodom, plodnim tlom, životinjskim i biljnim životom, šume koja je od ključnog značaja za klimu. Nakon uništene industrije, krećemo sigurnim korakom uništavati prirodno i kulturno bogatstvo Republike Hrvatske.

 

Svako iskorištavanje šume znači smanjivanje općekorisne funkcije šume, a to znači utjecaj na tlo, vodu, klimu, zdravlje. Plaćanje naknada za smanjivanje općekorisnih funkcija šume ne može nadomjestiti općekorisne funkcije šume.

 

Nadalje, zbog čega su brisane odredbe o biološkoj obnovi šuma i obveznom izdvajanju za biološku obnovu šuma?

 

Članak 1. i 2.

Iako je u članku 1. prijedloga navedeno kako će se gospodarenje provoditi na načelima održivog gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti, a u članku 2. su navedena i načela javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti  te odgovornosti, mišljenja smo kako se navedena načela kroz sam tekst prijedloga Zakona ne ostvaruju.

Nadalje, načela koja su pobrojana u člancima 1. i 2. uopće nisu razrađena u smislu prijedloga Zakona te stoga predlažemo da se ista detaljnije odrede u smislu provođenja prijedloga Zakona.

 

Članak 8.

Kao pojam se definira certifikacija šuma, međutim nigdje u zakonu se kasnije ne spominje postupak certifikacije, obvezatnost iste i sl.

U sada važećem Zakonu definiran je pojam pošumljavanje. U prijedlogu Zakona istog pojma nema, međutim u članku 19. određuje se obveza šumoposjednika na sanaciju i obnovu opožarenih površina (sada je obveza pošumljavanja) te je nejasno smatra li se sanacija i obnova pošumljavanjem? Zašto se više ne definira pošumljavanje?

 

Članak 19.

Sada važećim Zakonom propisana je obveza pošumljavanja paljevina, površina na kojima nije uspjelo pomlađivanje i površina na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna čista sječa ili krčenje u roku koji odredi županijska skupština, odnosno skupština grada Zagreba, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom. Sada se predlaže umjesto pošumljavanja uvesti sanaciju i (umjetnu) obnovu opožarene površine u roku od dva vegetacijska razdoblja. Označava li obnova i sanacija pošumljavanje, odnosno što označuju i zašto je došlo do promjene izraza?

Vezano uz članak 44. prijedloga Zakona gdje se navodi kako se na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta ne može promijeniti namjena 5 godina od opožarenja, ako postoji obveza sanacije i obnove opožarenog područja, onda je nejasna odredba o prenamjeni takvog zemljišta u bilo kojem roku. To znači da će se tolerirati nepoštivanje odredbe o sanaciji i obnovi u svrhu prenamjene šumskog zemljišta. Mišljenja smo kako se na takav način ne štiti interes RH, a osobito ako je u pitanju bila šuma s određenom zaštitnom funkcijom.

 

Članak 28. stavak 10.

Potrebno je točno odrediti gdje će se objaviti sadržaj šumskogospodarskih planova kako bi bili dostupni javnosti.

 

Članak 29.

U vezi stavka 5. tko su šumarski stručnjaci? Koliko članova će imati Povjerenstvo?

Uzimajući u obzir stavke 6. i 7., članka 14. te članak 23. mora li privatni šumoposjednik izraditi šumskogospodarski plan?

Zakon obvezu izrade i financiranja šumskogospodarskog plana treba propisati za sve korisnike jednako. Nedopustivo je da stavak 7. određuje financiranje izrade šumskogospodarskih planova dvojako: za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske  troškovi terete javnog šumoposjednika, a troškovi izrade, šumskogospodarskih planova za šume i šumska zemljišta privatnih šumoposjednika  terete Službu.

 

Članak 31.

Je li Ministarstvo dužno obavijestiti šumoposjednika o proglašenju šume gospodarskom ili zaštitnom?

 

Članak 32.

Sukladno članku 32. predloženog zakona šumu posebne namjene proglašava ministarstvo aktom o proglašenju šumom posebne namjene. Odredba članka 5. stavka 5. Uredbe o osnivanju prava građenja na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 61/16) određuje koje se šume i šumska zemljišta ne mogu proglasiti šumom s posebnom namjenom u svrhu izgradnja objekata. Takvu odredbu mora sadržavati Zakon, a ne Uredba ili neki drugi podzakonski akt, radi jasnoće, osobito jer su u pitanju dobra od interesa za RH te stoga predlažemo šume i šumska zemljišta koja se ne mogu proglasiti šumom s posebnom namjenom u svrhu građenja objekata odrediti Zakonom.

Prije donošenja akta o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene, podnositelj zahtjeva dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenja prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.

Odredba ovog članka je nejasna. S obzirom na odredbu stavka 6. tko može biti podnositelj zahtjeva u slučaju da određeni investitor želi u šumi privatnog šumoposjednika izgraditi npr. golf igralište i je li to uopće moguće?

Na koji način se određuje iznos sredstava koja nadoknađuju ograničenja prava gospodarenja koja se privatnom šumoposjedniku ograničava?

 

Članak 38.

Koji su to tehnički i ekonomski razlozi zbog kojih bi bila dopuštena izgradnja građevina na šumi i šumskom zemljištu?

U kojem roku su Ministarstvo te javni šumoposjednik dužni dati suglasnosti na  prostorne planove? Iz kojih razloga mogu odbiti dati suglasnost? Članak 38. je netransparentna odredba koja dopušta veliku diskreciju pri odlučivanju o suglasnosti za određeni prostorni plan.

Nadalje, člankom 43. Zakona o prostornom uređenju određeno je kako se na zemljištu poljoprivredne namjene, zemljištu namijenjenom šumi i šumskom zemljištu te izdvojenom građevinskom području izvan naselja, određenom Državnim planom prostornog razvoja ne može prostornim planom županije, Prostornim planom Grada Zagreba i prostornim planom uređenja grada, odnosno općine, određivati (planirati niti proširivati) građevinsko područje niti određivati namjena.

Jesu li ove dvije odredbe usklađene?

 

Članak 66.

Zbog čega je izostavljeno financiranje radova gospodarenja šumom na kršu u koje su pripadale protupožarne prometnice i protupožarna zaštita iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma?

 

Članak 68.

S obzirom na nedostatnost Državnog proračuna za pokrivanje svih obveza te uzimajući u obzir namjeru subvencioniranja i podupiranja privatnih šumoposjednika iz Državnog proračuna, mišljenja smo kako je potrebno dodatno pojasniti za što će se točno privatni šumoposjednici poticati potporama i subvencijama.