Novosti

15. 07. 2006.

PRITISAK NA POSLU: Svaki četvrti Hrvat radi pod stresom

Veće hrvatske tvrtke zaposlenicima plaćaju antistresne treninge

(T-Portal) Na poslu lako gubite živce, iscrpljeni ste, netolerantni, sumnjate u svoje mogućnosti? Teško se koncentrirate, znojite se, muče vas glavobolje, bolovi u želucu...? Ako su odgovori potvrdni, pod stresom ste - kao i svaki četvrti radni čovjek u Hrvatskoj, dok je u svijetu situacija još alarmantnija. Kako se boriti s tom modernom boljkom, za T-Portal je govorila profesorica psihologije Miranda Novak
Danas čak 40 posto djelatnika u svijetu kapitalizma smatra da im je posao ekstremno stresan. Drugim riječima, osjećaju negativne psihofizičke posljedice koje im donosi svakodnevni rad pod raznim pritiscima kojima su izloženi, pa smo svjedoci sve češće pojave živčane rastrojenosti koja vodi u poroke, a sve su češće time pogođene – žene.

Stres nam je donio svijet poduzetništva, i niz je faktora koji pojedinca vode u sve teže stanje, kao što su 'nedodirljiv' ili neorganiziran menadžment, vodstvo koje ne daje djelatnicima do znanja da ih poštuje, nejasna pravila ponašanja, visoki zahtjevi, kratki rokovi, prekovremeni rad, međusobna netrpeljivost zaposlenika, nepopularnost, monotonija, osjećaj neiskorištenosti, osjećaj pretjeranog iskorištavanja, loša radna atmosfera općenito.
U Hrvatskoj stres povećava i politička situacija – prijelaz iz komunizma u kapitalistički način poslovanja mnogim je radnicima veliko opterećenje. Uz to, naši djelatnici nemaju puno izbora, posao kojeg su se dočepali spremni su raditi pod svakakvim uvjetima kako bi zaradili plaću, a kod stresa je nesretna okolnost i to što se ozbiljnije posljedice ne vide odmah, već nakon niza godina.
Koja je profesija konkretno najstresnija teško je izmjeriti, danas se uostalom čini da smo SVI pod stresom.
Pogledajmo koje su profesije osobito stresne, prema anketi koju je nedavno provelo edukacijsko web odredište SkillSoft:

1. informatičari,
2. medicinari,
3. inženjeri,
4. djelatnici u prodaji i marketingu,
5. djelatnici u obrazovanju,
6. djelatnici na poslovima vezanim uz financije,
7. djelatnici koji se bave ljudskim resursima,
8. operativci,
9. produkcijski radnici,
10. službenici.

Kontrolor zračnih letova, menadžer, liječnik, broker, majka male djece, profesor, radnik i policijski inspektor još je jedan popis profesija za koje psiholozi tvrde da su općenito najpogođenije stresom.

HRVATI SVE ČEŠĆE TRAŽE POMOĆ
'Velike tvrtke upravo stres smatraju glavnim razlogom za izostajanje s posla. To su shvatili i ključni ljudi u većim hrvatskim tvrtkama koje zaposlenicima plaćaju organizirane radionice oslobađanja od stresa', otkriva Miranda Novak, profesorica psihologije koja se ovom problematikom bavi u Centru za edukaciju i savjetovanje Sunce. No, kako kaže, ima i pojedinaca koji si sami plaćaju treninge, nakon što uvide da moraju potražiti pomoć.
Ipak, još nema puno naših tvrtki koje zaposlenicima plaćaju treninge za prevenciju stresa, no njihov broj polako raste, pogotovo među većim tvrtkama. Svojim zaposlenicima antistresne programe tako plaćaju Zagrebačka banka, HEP, Alstom, Osiguranje Zagreb, T-Com i Ericsson Nikola Tesla. Za tvrtke, naime, rade interdisciplinarni timovi stručnjaka koji uključuju psihologa, liječnika i osobu koja im pomaže bolje organizirati posao.
'Naši klijenti dolaze iz najrazličitijih zanimanja i s raznih funkcija, od menadžera, poslovnih ljudi pa do pomagača. Valja ukazati na činjenicu da žene snažnije reagiraju na stres od muškaraca, a najpogođenije su one žene koje rade puno radno vrijeme i imaju djecu mlađu od 13 godina (jedna od njih četiri je pod stresom baš svaki dan)', otkriva nam Miranda Novak.
Ozbiljni programi za tvrtke koji se nude u Hrvatskoj kvalitetni su i učinkoviti, a cilj im je ukloniti izvore stresa i naučiti zaposlenike kako se nositi sa svakodnevnim pritiscima.

SIMPTOMI STRESA
Simptomi koje treba rješavati, a na koje najčešće upozoravaju stručnjaci su: glavobolja, ubrzan rad srca, ukočeni vrat i ramena, ubrzano disanje, bolovi u leđima, znojenje, znojni dlanovi, bolovi u želucu, mučnina i proljev.
Od psiholoških znakova stresa, koji se odražavaju na način razmišljanja, ponašanje ili raspoloženje, izdvajaju se: iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga; frustracija, gubljenje živaca i vikanje na druge osobe bez nekog osobitog povoda, sumnja u svoje mogućnosti, nervoza i iscrpljenost, smanjena mogućnost koncentracije i usredotočenja na zadatke, prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari, zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih ili zastrašujućih scena.
Stoga Centar za edukaciju i savjetovanje Sunce preporučuje sljedeće u borbi protiv stresa:

1. Bez obzira na stresan posao, počnite se baviti nekakvom fizičkom aktivnosti, tako ćete otpustiti nakupljenu energiju.
2. Naučite se opuštati.
3. Bolje se organizirajte i poštujte svoj vremenski raspored.
4. Delegirajte poslove.
5. Naučite reći NE.
6. Radite stvari u kojima uživate – masaža, čitanje, kino, šetnje ili slično.
7. Koristite trening pozitivnih misli.
8. Kvalitetno se hranite, vježbajte i spavajte najmanje sedam sati dnevno.

Danas u Hrvatskoj na raspolaganju imate ciljane treninge koji koštaju od 200-tinjak kuna nadalje, no za oslobađanje od stresa je, ne zaboravite, odlična svaka vrsta fizičke aktivnosti. Aktivan odmor je najbolji odmor!
Bazen, košarkaško ili odbojkaško igralište za zaposlenike niti u Hrvatskoj više nije nešto neostvarivo, iako si to ne može priuštiti velik broj naših tvrtki. One pak svojim zaposlenicima plaćaju npr. satove fitnesa, što je također odlično u borbi protiv stresa.

POSLJEDICE STRESA
Miranda Novak upozorila je i na posljedice stresa koji jako utječe na zdravlje zaposlenika. 'Istraživanja pokazuju da postoji jasna veza između stresa i srčanih oboljenja. Ako se nakupljena energija ne potroši kroz fizičku aktivnost, u početku se javlja povišen puls i povećan krvni tlak, no s vremenom to utječe na krvne žile pa je u najgorem slučaju moguć i srčani udar.
Dugoročne posljedice stresa također mogu dovesti do razvoja čireva na želucu, astme, kožnih bolesti, alergija, tegoba s kralježnicom, pada imuniteta (zato smo često bolesni dok imamo najviše posla) te dijabetesa', kaže Miranda i naglašava da se stres smatra i glavnim uzrokom najalarmantnije bolesti modernog doba - karcinoma - a utječe i na mentalno zdravlje jer doprinosi depresiji i anksioznim poremećajima.
Posljedice koje stres nosi sa sobom zabrinjavajuće su i za zdravlje čovjeka, i za gospodarstvo zemlje, i za društvo u cjelini.
Samo starih petnaest članica Europske unije stres godišnje košta 20 milijardi eura, a taj novac ode na bolovanja, smanjenu produktivnost, troškove zdravstvenog osiguranja i direktne medicinske troškove kao i učestalo mijenjanje zaposlenika. U Hrvatskoj sličnih mjerenja još nema, no situacija ni kod nas zasigurno nije mnogo bolja.

CIJENA DRUŠTVENOG SKOKA
Stres na poslu prerastao je u svjetsku epidemiju, upozorila je još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija. Pa kad se dogodio taj preokret i kada se miran život, koji pamte naši stari, pretvorio u život u stresu?
'Do stresa su dovele društvene promjene. Kapitalizam je u velikoj mjeri opteretio naše tradicionalne mehanizme suočavanja. Konkretnije, psihološki zahtjevi upućeni zaposlenicima sve više rastu – traži se veća produktivnost, dulje radno vrijeme i maksimalno zalaganje', objasnila je Miranda Novak.
Radna mjesta su mnogo nesigurnija nego nekada – otkaz se puno lakše dobiva, tehnološki razvoj od pojedinca zahtijeva kontinuirano obnavljanje informacija i stjecanje novih znanja, radni vijek se produljuje... Postaje sve zahtjevnije uklopiti privatne i poslovne obveze, tj. posao sve snažnije određuje privatni život. A sa svim tim se valja znati nositi. Stoga, uhvatite se ukoštac sa stresom i naučite ga kontrolirati.
Gordana Arh