Novosti

09. 11. 2017.

PROCJENA EUROPSKE KOMISIJE: Hrvatsko gospodarstvo iznenađujuće otporno. BDP će rasti ne 2,9, nego 3,2 posto

OPTIMISTIČNE PROGNOZE

»Dok učinci nedavnih poreznih reformi kopne, očekuje se da će potrošnja kućanstava ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti, povećanju plaća i povoljnim kreditnim uvjetima. Investicije će ostati najdinamičnija domaća komponenta s javnim investicijama koje su poduprte povlačenjem europskih strukturnih fondova«, navodi Komisija.

(Novilist.hr) BRUXELLES– Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) s prethodnih 2,9 na 3,2 posto jer se gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru i jer bi se u drugom polugodištu rast trebao ubrzati.

 

U jesenskim ekonomskim prognozama Komisija procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo porasti za 3,2 posto, 2018. za 2,8 posto, a 2019. za 2,7 posto.

 

U proljetnim ekonomskim prognozama, Komisija je predviđala rast u 2017. od 2,9 posto, a u idućoj godini od 2,6 posto.

 

Komisija je prognoze za Hrvatsku objavila pod naslovom »Rast se pokazuje otpornim, ali rizici i dalje ostaju« i navodi da će se hrvatski BDP vratiti na pretkriznu razinu tek 2019. godine.

 

»Rast bi trebao ostati snažan i široko utemeljen u 2017. godini. Međutim, očekuje se da se ritam ekonomskih aktivnosti ponešto uspori u iduće dvije godine, a BDP bi se trebao vratiti na pretkriznu razinu tek 2019. godine«, ističe Komisija.

 

Dodaje da rastu gospodarstva i dalje prijeti potencijalno negativan učinak restrukturiranja Agrokora.

 

S obzirom na procjene u cijeloj EU, hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka. Na razini EU ove bi godine rast BDP-a mogao biti 2,3, a iduće 1,9 posto.

 

Najveći rast ove godine će imati Rumunjska, 5,7 posto, iza nje Malta 5,6 posto, potom Irska 4,8 te Slovenija 4,7 posto.

 

Najmanji rast će, prema prognozama, imati Italija i Velika Britanija 1,5 posto, a nakon njih Francuska i Grčka 1,6 posto.

 

 

Očekuje se smanjenje duga, niski deficiti

 

Komisija procjenjuje da će proračunski manjak u Hrvatskoj ove i sljedeće godine biti 0,9 posto BDP-a, a 2019. oko 0,7 posto BDP-a.

 

Ciklički prilagođeni proračunski manjak, prema Komisiji, ove bi godine trebao biti 1,1 posto, sljedeće 1,9 posto, a 2019. oko 2 posto.

 

Komisija očekuje i nastavak smanjenja javnog duga, koji bi ove godine trebao pasti na 80,3 posto BDP-a, s 82,9 posto na kraju prošle godine, dok bi iduće godine mogao skliznuti na 77,4 posto, a 2019. na 74,5 posto.

 

Hrvatska vlada za ovu godinu očekuje rast BDP-a isto kao i Komisija, 3,2 posto, za sljedeću godinu nešto veći od procjene Komisije – 2,9 posto, a 2019. 2,6 posto.

 

Hrvatska vlada očekuje također nešto brže smanjenje javnog duga od Komisije. Po riječima ministra financija Zdravka Marića, javni dug bi sljedeće godine mogao pasti na 76,6 posto BDP-a, u 2019. na 73,4, a u 2020. na 69,5 posto BDP-a.

 

 

Gospodarstvo iznenađujuće otporno

 

Komisija navodi da je rast u prvoj polovici ove godine ostao »iznenađujuće otporan« i da je restrukturiranje najvećeg privatnog poslodavca u zemlji Agrokora imalo manji utjecaj nego što se očekivalo.

 

U prvom tromjesečju ove godine BDP je porastao 2,5 posto na godišnjoj razini, a u drugom 2,8 posto, dok su tijekom ljetnih mjeseci industrijska proizvodnja i maloprodaja snažno porasli, a turizam eksplodirao s povećanjem dolazaka i noćenja po dvoznamenkastim stopama.

 

»Ti trendovi, zajedno sa snažnim pokazateljima raspoloženja potrošača, navode na zaključak da će gospodarstvo i u drugom polugodištu zadržati snažan rast, pa bi očekivani rast BDP-a u cijeloj 2017. mogao biti 3,2 posto«, navodi se u prognozama Komisije.

 

Komisija dodaje kako očekuje blago usporavanje gospodarstva u idućim godinama, ali i da glavni pokretač rasta i dalje ostaje domaća potražnja.

 

»Dok učinci nedavnih poreznih reformi kopne, očekuje se da će potrošnja kućanstava ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti, povećanju plaća i povoljnim kreditnim uvjetima. Investicije će ostati najdinamičnija domaća komponenta s javnim investicijama koje su poduprte povlačenjem europskih strukturnih fondova«, navodi Komisija.

 

 

Nastavlja se pad stope nezaposlenosti

 

Komisija očekuje oporavak izvoza u drugoj polovici ove godine, nakon slabijih rezultata u drugom tromjesečju, zahvaljujući snažnoj vanjskoj potražnji i daljnjem integriranju u tržišta EU-a.

 

Izvoz usluga, uglavnom kroz turističke dolaske, na putu je dostizanja rekordnih brojki.

 

Budući da snažna domaća i vanjska potražnja upućuje na dinamičan rast uvoza, ukupni doprinos vanjske ravnoteže u trgovini robama i uslugama trebao bi biti blago negativan, što vodi prema nešto manjem višku tekućeg računa u 2018. i 2019 godini.

 

Očekuje se da će stopa nezaposlenosti sporije padati nego prethodnih godina zbog umjerenog rasta zaposlenosti i smanjivanja migracijskog odljeva.

 

Komisija procjenjuje stopu nezaposlenosti za ovu godinu na 11,1 posto, dok bi iduće godine mogla skliznuti na 9,2, a 2019. na 7,5 posto.

 

Sužavanje tržišta rada i povećanje plaća u javnom sektoru trebali bi povećati cijenu rada ove i sljedeće godine, a to, zajedno s prilagodbama cijena energije upućuje na stopu inflacije od 1,3 posto u ovoj godini, dok bi u 2019. inflacija trebala blago porasti na 1,6 posto.

 

 

'Agrokor rizik' i dalje prijeti

 

»Rizici za ove prognoze uglavnom upućuju na smanjenje, u prvom redu su povezani s restrukturiranjem duga i poslovanja Agrokora, posebice u 2018. godine, čiji bi se vjerovnici mogli suočiti s financijskim poteškoćama slijedom očekivanog djelomično otpisa svojih potraživanja«, navodi Komisija.

 

»Osim toga, razdoblje nesigurnosti moglo bi se produljiti ako neki kreditori dovedu u pitanje ishod nagodbe, koja bi se prema posebnom zakonu trebala postići do sredine 2018. godine«, dodaje Komisija.

 

Komisija nadalje ističe snažno smanjenje proračunskog manjka, navodeći da je rast rashoda bio ispod rasta BDP-a, da su troškovi financiranja duga pali jer je dug refinanciran po nižim kamatnim stopama.

 

Ove se godine očekuje rast proračunskih prihoda ispod nominalnog rasta BDP-a. Prihodi od PDV-a i socijalnih doprinosa trebali bi snažno rast, zahvaljujući osobnoj potrošnji i zapošljavanju.

 

Prigušeni rast prihoda od osobnih i korporativnih poreza održava učinke porezne reforme. Očekuje se da će rashodi rasti po sličnoj stopi kao i prihodi, zbog kompenzacije zaposlenih u javnom sektoru, dok će troškovi na kamate još padati jer se dug refinancira po nižoj stopi.

 

Sljedeće godine rast prihoda trebao bi biti podržan snažnijim osobnim i korporacijskim poreznim prihodima unatoč negativnom učinku krize u Agrokoru, dok bi se rashodi mogli naći pod pritiskom zbog ispregovaranog povećanja plaća i troškova za ratne veterane.

 

Rizici za prihodovnu stranu povezani su s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane, navodi Komisija.

 

 

Procjene Komisije među najoptimističnijima

 

I većina domaćih i stranih analitičara očekuje u ovoj godini rast gospodarstva od oko 3 posto.

 

Prema anketi Hine, provedenoj prije tri mjeseca, sedam domaćih makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast BDP-a u 2017. mogao iznositi 2,9 posto.

 

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta s 3 na 3,3 posto.

 

I Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je nedavno procjenu rasta, s 2,9 na 3,1 posto, dok je Svjetska banka zadržala procjenu od 2,9 posto.

 

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje, pak, rast od 3,1 posto, dok je Vlada proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.