Novosti

16. 10. 2006.

Projekt „The Ageing of the Workforce – Life Cycle of Work 2006“ i seminar „Demographic Trends in the EU and Their Impact on Social Security Structures", Luxembourg, 12. - 14. listopada 2006.

Nezavisni hrvatski sindikati su početkom rujna ove godine primili poziv za uključivanjem u projekt koji se bavi analiziranjem restrukturiranja radnog vremena s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba mlađih od 25, odnosno starijih od 55 godina. Zemlje uključene u projekt bile su Njemačka, Portugal, Estonija, Finska i Hrvatska. Pri provedbi analize situacije na tržištu rada zaključeno je kako, iako Zakon o radu dopušta brojne oblike fleksiblnog rada, u Hrvatskoj ne postoje pozitivni primjeri restrukturiranja radnog vremena s ciljem povećanja zaposlenosti spomenutih kategorija nezaposlenih.

U okviru projekta 12. listopada 2006. godine održan je sastanak radne skupine s ciljem predstavljanja pozitivnih ili negativnih primjera u zemljama uključenim u projekt, kako bi se pokazala situacija u različitim dijelovima Europe. Na sastanku radne skupine NHS je predstavio općenitu situaciju na tržištu rada u RH te dao poseban osvrt na pasivne mjere poticanja zapošljavanja provedene kroz Program poticanja zapošljavanja, s čijom provedbom se započelo 2002., a koji je završen 2005. Predstavnici ostalih zemalja predstavili su pozitivne primjere iz prakse, npr. zapošljavanje studenata na razdoblje do 15 sati tjedno radi potreba obavljanja prakse vezane uz studij (Estonija), angažiranje agencija za radno vrijeme radi optimaliziranja iskorištenosti radne snage i potreba posla u restoranima, kao i primjer postupnog umirovljenja radnika koji su navršili 55 godina života (Njemačka) te primjer postupnog umirovljenja učitelja (Portugal).

Na seminaru „Demografski trendovi u EU i njihovi utjecaji na strukturu socijalne sigurnosti“, održanom 13. i 14. listopada 2006., kroz brojna izlaganja predstavljen je fenomen starenja aktivne populacije u EU te utjecaj tog fenomena na tržište rada, kao i projekcije za budućnost.

Prikaz problema demografskih promjena u svome izlaganju iznio je dr. Ralf Mai, istraživač na njemačkom institutu za istraživanje stanovništva. Demografske promjene ostavljaju neizbježan utjecaj na strukturu socijalne sigurnosti, čime se otvora pitanje utjecaja starenja stanovništva na financiranje mirovinskih i zdravstvenih sustava, primjerice, u razdoblju do 2050. godine. U izlaganju Kristell Leduc, voditeljice projekta pri Centru za europske političke studije u Luxembourgu, predstavljen je problem starenja aktivne populacije u Luxembourgu, s posebnim prikazom demografske situacije. Luxembourg je zemlja s velikim brojem useljenika i velikim brojem dnevnih migranata koji svakodnevno putuju na posao iz Njemačke, Francuske ili Belgije. Starenje aktivne populacije izrazitije je kod starosjedilaca, dok je kod migranta nešto niže. Kakav odgovor na uočeni problem starenja aktivne populacije može dati politika i postoji li način da se ovaj problem riješi na političkoj razini, u svojem izlaganju dao je Georges Schroeder, direktor Glavnog inspektorata za socijalnu sigurnost u Luxembourgu. U radu radionice, tijekom prvog dana seminara, sudionici su u otvorenoj raspravi pokušali detektirati izazove koje starenje aktivnog stanovništva u Europi stavlja pred pojedine zemlje te mogućeg pristupa problemu radi pokušaja njegovog razrješenja. Na kraju prvog dana seminara predstavnici Europskog centra za radnička pitanja predstavili su projekt „The Ageing of the Workforce – Life Cycle of Work 2006“, nakon čega je uslijedilo predstavljanje rezultata istraživanja po pojedinim zemljama uključenim u projekt. Predstavnice Estonije i Hrvatske u tom su predstavljanju dale komparativan prikaz stanja u zemljama.

Nastavak seminara drugoga dana otvoren je izlaganjem na temu utjecaja demografskih promjena na mirovinske sustave. Problem sve većeg broja korisnika mirovina i sve manjeg broja onih koji doprinose mirovinskim fondovima zajednički je problem gotovo svih europskih zemalja. Je li rješenje u prelasku na sustav kapitalizirane štednje ili treba poraditi na što je moguće dužem ostanku ljudi na tržištu rada? Produljenje života i bolji zdravstveni uvjeti stvaraju mogućnost za dužim ostankom u svijetu rada, međutim, svaka europska zemlja ima vlastite posebnosti pri čemu je potreban individualni pristup problemu.

O demografiji, društvenim promjenama te solidarnosti između generacija iz kuta psihologa govorio je Dieter Ferring, profesor na Sveučilištu u Luxembourgu. Društvene promjene, promjene u obiteljima, demografski pad i odnosi između generacija značajno su se promjenili u posljednijh 50 godina, zbog čega je potrebno izvršiti značajne društvene promjene.

O francuskim demografskim problemima te posljedicama isith govorio je Henry Aquaviva, dok je o problemu starenja radne snage i starijim radnicima u EU govorila Gerlinde Ziniel, predstavnica Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta. Na kraju seminara Claudia Hartmann-Kirsch izložila je problem radnika invalida i mogućnost njihovog što duljeg zadržavanja na tržištu rada.

Umjesto zaključka, treba naglasiti kako su sudionici suglasni da je problem starenja radne snage zajednički problem gotovo svih europskih država te da je za njegovo rješavanje potrebno, prije svega, tu činjenicu osvijestiti na političkoj razini. Države su te koje političkim odlukama mogu utjecati na pozitvne pomake u rješavanju problema, no pri tome treba biti realan. Negativni demograski trendovi prisutni su u Europi već 30 godina i prema nekim istraživanjima potrebno je 60 godina pozitvinih trendova kako bi se ispravilo učinjeno. Je li to predugo razdoblje i mogu li se davati projekcije za tako duga vremenska razdoblja? Problemu negativnih demografskih trendova i starenju radne snage može se pristupiti i na način da se dopusti snažnija useljenička politika, no i ona ima svoje posljedice. Trodnevno događanje u Luxembourgu nije ponudilo rješenja za aktualne probleme, ali je osvjestilo potrebu upoznavanja javnosti i javnih rasprava o ovom problemu u svakoj pojedinoj zemlji, kako bi relavantni subjekti, svako iz svog područja djelovanja, ponudio moguća rješenja. U Hrvatskoj, koja je opterećena brojnim problemima, postoji svijest o negativnim demografskim trendovima već nekoliko desetljeća, no za sada se nedovoljno ozbiljno pristupilo njihovom sustavnom rješavanju. Zbog toga i sindikati, kao relevantni društveni subjekti, u okviru svoga rada moraju doprinijeti razrješavanju nastale situacije, kako bi se negativni trendovi barem zaustavili, jer će posljedice za tržište radne snage te održivost sustava socijalne sigurnosti biti pogubne.

Ana Kranjac
pravna savjetnica NHS-a