Novosti

15. 10. 2013.

Rasprava o ZOR-u: »Povremeni poslovi« su zamka – ruše cijenu rada

Radnici koje rade po modelu povremenih poslova nemaju perspektivu da će zaraditi dovoljno za život

Upozorenje njemačkih i austrijskih sindikalista

Taj je model za poslodavce vrlo atraktivan, ali za radnika koji nema nikakvih prava štetan.Problem rada na crno pritom nije riješen, upozorava Johanes Jakob

(Novilist.hr) ZAGREB »»Kad se jednom krene krivim putem, to je teško ispraviti. Moj vam je savjet da vrlo dobro proučite sva izuzeća kada je riječ o mini-poslovima i to ukinete. Važno je dovoljno rano o tome razmisliti da ne bude prekasno jer kada takvu grešku napravite na tržištu rada teško ćete je ispraviti«, vrlo jasno je domaćim sindikatima, ali i predstavnici ministarstva rada i mirovinskog sustava te predstavnicima poslodavaca poručioJohanes Jakob , iz Njemačkog saveza sindikata (DGB) govoreći o posljedicama malih poslova (tzv. mini-jobs) odnosno zakonodavnom okviru za povremene poslove koji se priprema u Hrvatskoj.

 

Narušen sustav

 

Njemačka je poslove male vrijednosti na tržište rada uvela 2003. godine, kao i u Hrvatskoj s ciljem povećanja zaposlenosti, smanjenja rada na crno. Međutim, nešto što je trebalo biti »most za svijet rada«, prema riječima Jakoba, pokazalo se zamkom koja je pošla po zlu. Gotovo identično iskustvo o poslovima male vrijednosti, odnosno povremenim poslovima, imaju i Austrijanci. Javnu raspravu o zakonu o povremenim poslovima te zakonu o potporama za očuvanje radnih mjesta organizirao je u ponedjeljak Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert pozvavši na nju, kako predstavnike ministarstva rada kao predlagača zakonskih izmjena, koji su iznijeli teze za buduće promjene, tako i kolege iz Njemačke, Austrije i Slovenije koji imaju iskustva s takvim ili sličnim projektima.

 

– Taj je model za poslodavce vrlo atraktivan, ali za radnika koji nema nikakvih prava štetan – veli Jakob ističući kako su mini-poslovi narušili tarifni sustav, odnosno smanjili plaće stalo zaposlenim radnicima. Istovremeno, noviji podaci kazuju kako plaće radnika na mini-poslovima sve više padaju te su sada u Njemačkoj niže od neto iznosa plaće radnika koji obavlja isti posao, ali je stalno zaposlen. Problem rada na crno pritom nije rješen. Posebno ne u domaćinstvima koja koriste spremačice, dadilje, vrtlare... Tako se procjenjuje kako u Njemačkoj oko četiri milijuna domaćinstava zapošljava radnike na ispomoći u kućanskim poslovima, a svega ih je 200 tisuća legaliziralo taj posao.

 

 

Velika nesigurnost

 

– Ta vrsta poslova velika je nesigurnost za radnike. Oni nemaju perspektivu da će zaraditi dovoljno za život – ističeFranz Heschl , iz Austrijskog saveza sindikata (OEGB). Zakon o povremenim poslovima, prema tezama ministarstva, omogućit će zapošljavanje, a Hesch Hrvatske upozorava da razmisle kakve društvene ciljeve žele postići. Austrija u današnjem obliku povremene poslove ima od 1998. godine, iako je ta mogućnost postojala i ranije s drugačijom regulacijom. Fleksibilnije uređenje tog oblika rada dovelo je do toga da se u poduzećima redovna radna mjesta često zamjenjuju povremenim, a puno je poslodavaca to iskoristilo za »cjepkanje« klasičnih radnih mjesta.

 

Istovremeno, rad na crno je porastao jer, posebice u ugostiteljstvu, radnik formalno radi povremeni posao, a u Njemačkoj mu mjesečni dohodak može biti najviše 450 eura, a zapravo radi puno radno vrijeme, ali je plaćen na crno. Slovenci su pak, 2010. godine referendumom odbili zakon o malim poslovima. AAndrej Zorko , iz Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) ističe kako kada je čitao teze za naš zakon o povremenim poslovima da se prisjetio njihova prijedloga. »Kao da sam čitao naš zakon, ali u još gorem obliku«, veli Zorko upozoravajući kako treba ustrajati da se ne krene u krvom smjeru, jer ako takav zakon prođe on neće biti pitanje tržišta rada u Hrvatskoj već u cijeloj regiji. Odnosno, prelit će se na Sloveniju, Srbiju, BiH, Makedoniju.