Novosti

18. 05. 2018.

Razvoj tehnologije donijet će pad plaća, pripremimo se

Savjetnik predsjednice oštro je kritizirao ekonomsku politiku Vlade.

AUTOR Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) Kad se smanji razlika u plaćama, smanjit će se i iseljavanje, kazao je guverner središnje banke Boris Vujčić na konferenciji Tržišta novca posvećenoj ekonomskom rastu u zemlji. Bugarska, Rumunjska i Hrvatska imaju najveći postotak iseljavanja, a kao posljedicu i brzi rast radnih mjesta koji se slabo popunjavao.

 

Jedna lasta

 

Pozitivni razvoj jest da će se odlukom Vlade povećati, odnosnoutrostručiti broj radnih dozvolaza strance, a vjerojatno bi bilo odlično kada bi se tržište i još jače otvorilo, kazao je guverner Vujčić svjestan da značajniji ulazak stranih radnika može izazvati političke otpore. – Treba biti spreman na takav scenarij koji i u Hrvatskoj, kao i u drugim europskim državama, može donijeti ipolitičke i ekonomske posljedice– tvrdi guverner.

 

Marko Jurčić, posebni savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, oštro je pak kritizirao ekonomsku politiku Vlade te kaže da ništa nije ostalo od obećanog rasta gospodarstva od 5 posto.

 

– O reformama se puno priča, ali nedostaje ambicije. Jedna lasta ne čini proljeće, kao što samo jedna reforma (porezna) ne čini reformski paket – kazao je Jurčić i kazao da bi prva i osnovna reforma trebale biti reforma javne uprave. – Ako je istina da je sav potencijal iscrpljen reformom vezanom uzsustav Agrokora, a što je zapravo izvan segmenta javne uprave, onda se o tom reformskom potencijalu i te kako treba pitati – kazao je Jurčić. Guverner ponavlja da će bankarski sustav, čak i da ne dođe do bilo kakvog rješenja u Agrokoru, ostati stabilan. – I u najgorem scenariju, da banke moraju otpisati sva potraživanja, da natrag dobiju nulu, bankarski će sustav ostati stabilan i banke će ostati dobro kapitalizirane – veli Vujčić, a na pitanje hoće li ostavka potpredsjednice Vlade Martine Dalić bitno utjecati naprocese u Agrokoru, Vujčić je rekao da sudionici procesa – vjerovničko vijeće i izvanredni povjerenik – kažu da neće. Ocijenio je da to općenito na gospodarstvo nema znatnije učinke.

 

No njegovo je predviđanje da ćerazvoj tehnologijedonijeti znatne promjene na tržištu rada, a društvo se za to treba pripremiti. Mogući su učinci razvoja tehnologije porast povremenih poslova, što se već događa, pad plaća u razvijenim gospodarstvima,smanjenje prava radnikazbog manje pregovaračke moći sindikata, rad na daljinu i u virtualnim timovima. – Neka su od mogućih rješenja uvođenje obvezne „ljudske kvote”u nekim sektorima, oporezivanje robota ili označavanje proizvoda s “made by humans„– kaže Vujčić.

 

Hrvatska je, dodaje, na putanji trajnog smanjenja broja stanovništva koje se dijelom može ublažiti rastom participacije neaktivnog stanovništva. Alternativni scenariji uključivali bi nižu razinu ekonomske aktivnosti zbog manjka radnika, značajniji ulazak stranih radnika te automatizaciju rada i usvajanje novih tehnologija – istaknuo je guverner.

 

 

Bolji od ljudi

 

Već i sada određene poslove strojevi mogu raditi bolje od ljudi. U prvoj fazi naročitom će se brzinom automatizirati poslovi prometa, građevinske industrije, prodaje, prevođenja...Nove tehnologije istovremeno stvaraju i nova zanimanja koja, međutim, nisu radno intenzivna – samo 10 posto ljudi radi na poslovima koji nisu postojali 1914. godine.