Novosti

16. 11. 2017.

Sastanak na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast: jačanje socijalne dimenzije EU-a


Europska komisija - Priopćenje za tisak

Bruxelles, 16. studenoga 2017.

Predsjednik Juncker i švedski premijer Löfven 17. studenoga zajednički će dočekati čelnike EU-a na prvom socijalnom sastanku na vrhu EU-a u 20 godina.

Predsjednici institucija EU-a, predsjednici država ili vlada EU-a, socijalni partneri i drugi ključni dionici okupit će se na socijalnom sastanku na vrhu u Göteborgu u Švedskoj kako bi sudjelovali u otvorenoj raspravi sa svim sudionicima o načinima promicanja pravednog zapošljavanja i rasta u Europskoj uniji.

 

Prilikom socijalnog sastanka na vrhu Europski parlament, Vijeće i Europska komisija zajednički će proglasiti europski stup socijalnih prava,koji je predsjednik Juncker najavio u svojem govoru o stanju Unije 2015., a Komisija predstavila u travnju 2017. Na taj će način čelnici EU-a istaknuti svoju zajedničku predanost potpori i promicanju 20 načela i prava utvrđenih u okviru europskog stupa socijalnih prava.

 

Tijekom radnog ručka čelnici će raspravljati i o budućnosti obrazovanja i kulture. Prije samo dva dana Europska komisija izložila je svoju viziju stvaranja europskog područja obrazovanja do 2025.

 

Govoreći o sastanku na vrhu predsjednikJunckerje izjavio: „Europa nakon višegodišnje gospodarske krize polagano okreće novu stranicu, ali još nije prebrodila najveću socijalnu krizu s kojom se suočila u posljednjih nekoliko generacija. Susrećemo se s problemima nezaposlenosti mladih, nejednakosti i svijeta rada koji se mijenja. U Göteborgu nam se pruža jedinstvena prilika za pronalaženje zajedničkih rješenja. To bi trebao biti povijesni trenutak jer proglašenjem europskog stupa socijalnih prava pokazujemo da smo spremni zajednički štiti i poštovati prava za koja se svi zalažemo, a riječ je o jednakost, pravednost i jednakim mogućnostima za sve naše građane. To mora biti prvi od brojnih koraka u postizanju tog cilja.”

 

Švedski premijer StefanLöfvendodao je: „Cilj socijalnog sastanka na vrhu stvarna su poboljšanja u svakodnevnom životu ljudi. Razmotrit ćemo kako možemo ljudima osigurati pristup tržištu rada, kako zajamčiti pravedna radna mjesta i dostojne uvjete rada u svim državama članicama i kako ljudima pomoći u prelasku na nova radna mjesta sutrašnjice. Socijalnim sastankom na vrhu iskazujemo jasnu predanost pretvaranju interesa naših građana u okosnicu programa EU-a.”

 

Socijalni sastanak na vrhu usredotočit će se na najbolje načine iskorištavanja novih mogućnosti i suočavanja sa sadašnjim i budućim zajedničkim izazovima za tržišta rada i modele socijalne skrbi. Raspravama će se na temelju perspektive i iskustva svake zemlje pridonijeti oblikovanju bolje budućnosti za Europljane. Te rasprave bit će organizirane natri paralelne radne sjedniceposvećene sljedećim temama: „pristup tržištu rada”, „pravedni uvjeti zapošljavanja i rada” i „potpora u prelasku s jednog radnog mjesta na drugo”. Ti će se sastanci prenositi uživo na internetu kako bi rasprave mogli pratiti ljudi širom Europe.

 

Sastanak na vrhu ključni je dio opsežnije rasprave o budućnosti Europe započete Bijelom knjigom Europske komisije i Planom za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju predsjednika Junckera, a na njemu će se glavnim dionicima pružiti jedinstvena i pravovremena prilika za jačanje socijalne dimenzije EU-a i njegovih država članica.

 

 

Kontekst

 

Svijet rada brzo se mijenja, a globalizacija, digitalna revolucija, promjena radnih modela i demografski razvoj donose nove prilike i nove izazove. 70 milijuna Europljana nema osnovne vještine u području pismenosti, matematičke pismenosti i digitalnih vještina, a 40% poslodavaca izjavljuje da ne može pronaći osobe s vještinama koje su im potrebne za rast i inovacije. Danas ljudi tijekom radnog vijeka promijene radno mjesto do 10 puta, a sve više ljudi radi na temelju nestandardnih ugovora. Iako će se europsko stanovništvo u nadolazećim godinama povećati, broj radno sposobnih stanovnika će se smanjiti. Ako se trenutačna kretanja nastave, do 2060. bit će 38 milijuna manje radno sposobnih Europljana. Danas četiri zaposlenika uzdržavaju jednog umirovljenika, dok će 2060. taj omjer biti dva prema jedan.

 

Istodobno, gospodarska kriza ostavila je duboke tragove u našim društvima, od dugotrajne nezaposlenosti do visoke razine javnog i privatnog duga u mnogim dijelovima Europe. Zahvaljujući odlučnom djelovanju na svim razinama gospodarstvo EU-a sada je stabilnije. Međutim, i dalje postoje velike društvene nejednakosti i mnoge poteškoće u rješavanju problema kao što su razlike u socijalnoj zaštiti radnika sa standardnim i nestandardnim ugovorima, razlike u plaćama među spolovima i nejednak pristup robi i uslugama za osobe s invaliditetom i druge ranjive skupina. Osim toga, mnogi se pitaju jesu li inovacije, tehnološke promjene te koristi i opterećenja koje donose otvorena tržišta i društva ravnomjerno raspoređeni u društvu.

 

Rasprava o budućnosti Europe i potreba da EU i njegove države članice u većoj mjeri ispune očekivanja građana i ostvare rezultate za sve Europljane okosnica su programa EU-a. Nakon sastanka održanog 16. rujna 2016. u Bratislavi i sastanka održanog 3. veljače 2017. u Valletti čelnici EU-a na sastanku u Rimu održanom 25. ožujka 2017. donijeli su deklaraciju u kojoj je navedeno sljedeće: „Želimo da Unija u sljedećih deset godina bude zaštićena i sigurna, prosperitetna, konkurentna, održiva i društveno odgovorna te voljna i sposobna igrati glavnu ulogu u svijetu i oblikovati globalizaciju.Želimo Uniju u kojoj će građani imati nove mogućnosti za kulturni, društveni i gospodarski rast.”

 

Europska komisija dala je svoj doprinos raspravi Bijelom knjigom o budućnosti Europe od 1.ožujka2017., dokumentom za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe i predstavljanjem europskog stupa socijalnih prava 26. travnja 2017. U tom je području zadnjih godina predstavljeno nekoliko prijedloga.

 

Švedska vlada aktivno sudjeluje u raspravi o budućnosti Europe i od samog početka obavljanja političke dužnosti u svojem političkom programu dodijelila je važno mjesto pravednim uvjetima rada, uključivom rastu, jednakim mogućnostima i dobrom funkcioniranju socijalnog dijaloga.