Novosti

01. 04. 2016.

Sever Petrovu: Prestanite fingirati zauzetost za opće dobro!

(N1) Čelnik Nezavinih hrvatskih sindikata Krešimir Sever uputio je otvoreno pismo šefu odbora Vlade za pregovore sa sindikatima, Boži Petrovu povodom medijskih napisa da Vlada razmatra mogućnost uvođenja devetosatnog radnog vremena.

Informaciju su za sada demantirali potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, premijer Tihomir Orešković te ministrica uprave i članica pregovaračkih odbora Dubravka Jurlina Alibegović.

 

Otvoreno pismo koje je adresirano i na čelnike Vlade prenosimo u cijelosti.

 

 

Poštovani gospodine Petrov,

 

neugodno smo iznenađeni člankom objavljenim u jednim dnevnim novinama vezanim uz za danas najavljene pregovore Vlade RH i sindikata državnih i javnih službi o 6% povećanju osnovice za plaće temeljenom na važećem Sporazumu Vlade RH i tih sindikata. Umjesto očekivanih pregovora, "sugovornik iz Vlade blizak glavnom pregovaraču Boži Petrovu" navodi ne samo kako to za Vladu više nije tema, jer novaca u proračunu za tu svrhu nema, nego izražava i jasnu prijetnju da Vlada razmišlja o uvođenju 9 satnog radnog dana, odnosno izbacivanju plaćene dnevne pauze iz dnevnog radnog vremena i uvođenju jednosatne pauze za koju radnici neće biti plaćeni, uz naravno 8 sati rada u danu koji će radniku biti plaćeni. To bi značilo produljenje radnog tjedna sa 40 sati na 42,5 sata.

 

Takvih je liberalističkih pokušaja od strane poslodavaca bilo već i ranijih godina no vlasti to, razumijevajući razloge sindikalnog protivljenja, nikad nisu prihvaćale. Sada taj prijedlog dolazi upravo od vlasti.

 

Gospodine Petrov, smatramo kako ne trebamo niti napominjati da zemlje Europske unije idu ka skraćenju radnog vremena, uz ostalo i zato da bi povećale zaposlenost, a Vlada u kojoj ste Vi potpredsjednik razmišlja o produljenju radnog vremena.

 

Primjera radi, godišnje radno vrijeme ugovoreno kolektivnim ugovorima u 2014. godini u Francuskoj je iznosilo 1559,3 sata, u Danskoj 1635,4 sata, u Njemačkoj 1651,3 sata, prosjek EU 28 bio je 1707,2 sata, a u Hrvatskoj je iznosio 1824 sata.

 

Očigledno je da se u Hrvatskoj već radi dulje nego li u mnogim drugim zemljama, a da su pri tome plaće manje, uz izrazito visoku nezaposlenost. Dakle, za više rada hrvatski su radnici osjetno manje plaćeni. A sad bi, prema promišljanju Vlade, trebali raditi još i više. Pri tome ne želimo posebno ni napominjati kako bi uz dodatno izrabljivanje radnika povećanjem njihove satnice, to izazvalo cijeli niz problema u organizaciji njihovog života.

 

Umjesto da se bavite međusobnim nadmudrivanjem i "prepucavanjem" putem medija i mrežnih stranica, kadroviranjem i "fingiranjem" zauzetosti za opće dobro, počnite se konačno baviti hrvatskim gorućim problemima. A to sasvim sigurno nisu već i previše obespravljeni i oštećeni hrvatski radnici i njihova prava. Ti isti radnici uplaćuju dio svojih plaća i za Vaše plaće.

 

Tražimo Vaše hitno očitovanje vezano uz navode iz članka.

 

Ako su navodi točni, vjerujte, neće nam biti teško pozvati radnike, ali i ostale građane da s ulice traže svoju zaštitu, a protiv vlade koja želi takve promjene. Upozoravali smo ranije vlade, upozoravamo i ovu u kojoj ste Vi potpredsjednik, radnici u Hrvatskoj nisu sredstvo za podkusurivanje niti sredstvo plaćanja između nesposobnih političkih elita, poduzetnika i, sve više, Europske komisije, MMF-a, Svjetske banke i bonitetnih agencija.

 

Radnici su već previše žrtve propalih i promašenih politika da bi to mogli biti još jednom. Vodite o tome računa.