Novosti

24. 03. 2019.

Sever: Podaci govore da će u Hrvatskoj padati udio troška mirovina u BDP-u

Izvor: N1

O održivosti mirovinskog sustava na bazi međugeneracijske solidarnosti - sa i bez mirovinskom reformom predviđenog odlaska u mirovinu sa 67 godina umjesto dosadašnjih 65 - razgovarali su sindikalist Krešimir Sever, predstavnik referendumske inicijative "67 je previše" i Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.

 

Koji su temeljni argumenti protiv odlaska u mirovinu sa 67 godina?

 

Sever: "S jedne strane, u Hrvatskoj se trenutno živi kraće od prosjeka Europske unije. Godine doživljenja govore da čak tamo 2070. mi ćemo još uvijek zaostajati za 1,2 godine za prosjekom - danas zaostajemo oko tri.Do kraja ovog stoljeća mi se u prosjeku Europske unije nećemo izjednačiti u doživljenju.S druge strane, godine zdravog života - u Hrvatskoj imamo pet zdravih godina života nakon 65. godine, prosjek EU-a je 10, razvijenih europskih zemalja 15, 16, 17.", objašnjava sindikalist Krešimir Sever.

 

"Na trećoj strani, to je pitanje tehnologije. Na četvrtoj strani to je pitanje uvjeta rada, života, zdravlja. Ima jedan podatak koji se izbjegav. Primjerice, 2015. godine je došlo do pada godina doživljenja, 2016. smo imali sragnaciju, 2017. ponovno pad. Imamo izuzetno visok broj bolesnih i umrlih čak i u ranim godinama od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti i slično - sve su to uzroci ovakvog življenja kakvog imamo", kazao je Sever.

 

Ministar Kujunžić kaže da od rada nitko ne obolijeva?

 

Sever: "Onaj tko je zdrav, tko živi u takvim uvjetima i tako radi. Događa li se to i na koji način, dovoljno govori jedan podatak - mi smo samo u siječnju ove godine već imali pet radnika poginulih na radu. Podaci za 2017. govore da smo imali malo više od 18.000 ozljeda na radu. Pa toliko o zdravom radu. Još jedan podatak - od kroničnih bolesti u Hrvatskoj populacija do 65. godine umire 50 posto većim brojem nego što je prosjek Europske unije."

 

"Kad je riječ o projekcijama koje govore o trošku mirovina i da će rasti, Eurostat kaže da će 12 zemalja u Europi imati lagani pad udjela troška mirovina u BDP-u. Najviše će imati Grčka jer su mijenjali sustav, iza toga odmah Hrvatska - jer su u Hrvatskoj prije 1. siječnja 1999. godine žene išle u prijevremenu mirovinu s 50, muškarci s 55 godina, a u punu mirovinu žene s 55, muškarci sa 60 godina. Projekcije Europske komisije govore da ćemo 2040. godine imati udio troška mirovina u BDP-u 8,3 posto, a 2070. 6,8 posto."

 

 

"Malo investiram u ono što donosi prinos, a istovremeno sam ograničen u što mogu investirati"

 

Gospodine Grubišić, vi ste referednumsku inicijativusindikata nazvali besmislenom?

 

Grubišić: "Mislim da su legitimni ciljevi i zahtjevi, ali mislim da je besmisleno u kontekstu šire slike stvarnih problema u hrvatskom gospodarstvu. Mislim da je svejedno išao u mirovinu s 65, 67 ili ako hoćete neki niži broj godine. U Hrvatskoj je prije 10, 12 godina udio umirovljenika bio negdje 25 posto, današnji brojevi sugeriraju da je to preko 30 posto. Nedoumice su koliko je stvarno stanovnika u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje, ako imamo takozvanu međugeneracijsku solidarnost, iz kojih novaca će se isplaćivati mirovine. To ovisi o snazi gospodarstva, a snaga gospodarstva ovisi o dvije stvari - broj radnih mjesta puta produktivnost po radnom mjestu. Situacija u Hrvatskoj je da od oko milijun i pol zaposlenih, oko 400.000 radi u javnom sektoru. U javnom sektoru imamo jedan dio radnih mjesta koji imaju upitnu produktivnost. Mi imamo jednu od najnižih stopa radno aktivnog stanovništva u Europi, mislim da su samo Bugari ispred nas. Dakle, nas relativno malo u relativnim terminima radi, a potencijalno imamo velik udio neproduktivnih ili upitno produktivnih radnih mjesta. Kada pomnožimo te dvije stvari, dolazimo do situacije koju imamo danas - da su mirovine takve kakve jesu, umirovljenih jednako siromaštvo. Ako gledam perspektivu, uz ovu depopulaciju, postavlja se pitanje je li realno da će to u budućnosti biti bolje, ja sam izrazito skeptičan."

 

"Jedan dio mirovine ovisi o tome jeste li i koliko investirali i koji ste prinos ostvarili na te novce. Okolnosti su da zapravo relativno mali dio onoga što se danas odvaja za mirovine je investiran i ostvaruje prinos. Od prosječne plaće godišnje odvajate oko 20-ak tisuća kuna u mirovinski sustav. Tri četvrtine idu u takozvani prvi mirovinski stup, jedna četvrtina u drugi. Tri četvrtine koje idu u prvi stup, to nije investiranje za vas, kanalizira se onima koji danas dobivaju mirovinu. Tu ne radite benefit za sebe, osim obećanja da će to netko u budućnosti raditi za vas. E tu sam ja jako skeptičan. A jedna četvrtina koja se investira, prisiljeni ste investirati u jedan od četiri mirovinska fonda. Drugim riječima, malo investiram u ono što donosi prinos, a istovremeno sam ograničen u što mogu investirati. Jer ta četiri mirovinska fonda su ponovno pod državnom regulativom i 70 posto njihovih novaca je opet uloženo u državne obveznice. Stoga mislim da se ništa neće materijalno promijeniti ako se u mirovinu ide sa 65 ili 67 godina."

 

Na pitanje znači li to da ekonomski ne postoji efekt stabiliziranja mirovinskog sustava o kojem govori ministar Marko Pavić, Krešimir Sever je rekao da ne postoji, a Grubišić naglasio da je, po njegovom mišljenju, jedini optimistični scenarij onaj u kojem se osobama koje danas ulaze na tržište rada "omogući da mogu investirati za svoju mirovinu gdje hoće i koliko hoće".