Sindikati kažu da Vlada nema potporu za otkaze: O tome nismo ni pregovarali ni razgovarali!

Prvo treba pitati članove sindikata

Naime, Sever naglašava kako su na sastanku GSV-a sindikalni predstavnici naglasili kako je Vlada kao poslodavac orijentirana na razgovore i pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi, a kad je riječ o tvrtkama u državnom vlasništvu, onda se razgovori i pregovori trebaju voditi između uprava i sindikata tih tvrtki i to ne samo vezano za kolektivne ugovore, nego i restrukturiranja.

"Sindikalni će predstavnici zbog osjetljivosti tematike prije nego li s Vladom, odnosno upravama tvrtki bilo što dogovore, pitati članove sindikata koji zapravo jesu sindikat", naglašava Sever u svom priopćenju dodajući da čak ni u zaključku GSV-a ne stoji da su se članovi GSV-a uključujući sindikalne predstavnike suglasili i poduprli prijedlog proračuna za 2012. godinu.

Nema druge istine

Kako kaže Sever, na kraju zaključak GSV-a glasi kako su članovi GSV-a poduprli makroekonomske ciljeve proračuna, odnosno nigdje ne stoji i sam proračun, uz iznesene primjedbe.

"I nema druge istine. Upravo zbog interpretacija koje su se u javnosti pojavile NHS će zatražiti da se sjednice GSV-a tonski snimaju", stoji na kraju.

Nezavisni hrvatski sindikati

Urbroj: 020-KS-02/12

Zagreb, 16. veljače 2012.

Sredstvima javnog priopćavanja

Predmet: Sindikati nisu na sjednici GSV-a poduprli otpuštanje radnika u javnom sektoru

Budući su se nakon 174. sjednice GSV-a u javnosti pojavile vijesti kako su sindikati vezano uz raspravu o proračunu poduprli Vladine najave otpuštanja radnika u javnom sektoru, obvezan sam kao sudionik spomenute sjednice GSV-a (sjednici je iz NHS-a nazočio i Boris Pleša, dopredsjednik NHS-a za javni sektor i predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH) uputiti javnosti jasan demanti.

Naime, pod točkom 1. dnevnog reda – Prijedlog proračuna za 2012. godinu, nakon uvodnog izlaganja ministra financija otvorena je rasprava u kojoj su među ostalima sudjelovali i svi predstavnici sindikalnih središnjica u GSV-u te iznijeli cijeli niz primjedbi i dvojbi vezanih uz prijedlog proračuna. To se odnosilo primjerice na izmjene poreza na dohodak te su ponovljeni ranije upućeni sindikalni prijedlozi. Sindikalni predstavnici osvrnuli su se i na male uštede i to tek na najnižim plaćama, a koje su za nijansu izraženije kod radnika sa jednim ili više uzdržavanih članova, dok će plaće nakon ovih izmjena za one sa osnovnim osobnim odbitkom početi padati već na bruto iznosu od 6.000,00 kuna. Izražena je nevjerica o očekivanju Vlade kako nakon povećanja stope PDV-a cijene neće rasti. Bez obzira što Vlada tvrdi kako je smanjenjem zdravstvenog doprinosa za dva postotna boda, poduzetnicima stvorila dovoljno ušteda da se zbog povećanja PDV-a ne dogodi i rast cijena. Sindikati ne vide gdje su Vladi za to osigurači jednako kao što ih nema ni za očekivanje kako će zbog smanjenja zdravstvenog doprinosa poduzetnici više ulagati, jer se to nije događalo niti prigodom sličnih olakšica poslodavcima početkom 2000-tih godina. Vidljivo je i smanjenje planiranih troškova u zdravstvu na mnogim stavkama te je izražena sumnja u tvrdnje Vlade kako zbog smanjenja doprinosa za zdravstvo neće doći do urušavanja usluga niti prebacivanja dodatnog troška na građane. Tražila su se daljnja osiguranja i nastavak rada vezano uz neisplate plaća, pri čemu je izražena potpora Vladi da se pri isplati plaća strogo nadzire uplata doprinosa, a pri tome je i ponovno aktualizirana potreba za osnivanjem posebnog fonda za isplatu plaća radnicima čiji poslodavac ima probleme s likvidnošću i nije u mogućnosti isplatiti radnicima dostojnu plaću. Izražena je sumnja u ispravnost traženja puta izlaska iz krize kroz rezanje potrošnje i štednju jer i iskustva i neki svjetski poznati gospodarski stručnjaci zagovaraju upravo suprotne modele, a izraženo je i nezadovoljstvo

da se najveći dio te štednje odvija preko leđa zaposlenih. Upućena je kritika zbog nepostojanja dijaloga sa sindikatima te jednostranih upućivanja u javnost vladinih najava raznih reformi, izmjena zakona i rezova o čemu su sindikati dobivali informacije tek iz medija. Pogotovo kad je riječ o rezovima koji se tiču zaposlenih u javnom sektoru kako bi se ostvarile uštede u državnom proračunu. Izražena je sumnja u ispravnost izračuna i mjerila temeljem kojih se došlo do iznosa smanjenja izdataka za zaposlene u državnim i javnim službama od gotovo 2 milijarde kuna jer posezanje u materijalna prava traži i dublju analize kolektivnih ugovora, zakona o plaćama te raznih pravilnika i sporazuma iz tog sektora. Jednako i kad je riječ o rezanju prekovremenog rada i zaposlenih na određeno vrijeme. Što je s povećanim obujmom posla, s dugim bolovanjima i porodnim dopustima? Sve ukazuje kako se pri određivanju tih iznosa, odnosno brojki zaposlenih na određeno vrijeme, kretalo jednostavno od ukupnog broja prekovremenih sati i ukupnog broja zaposlenih na određeno vrijeme, a bez izrade nekih dubljih analiza o vrstama i organizaciji poslova te potrebnog broja izvršitelja, o bolovanjima, porodnim dopustima i sl., što se u ovako kratkom vremenu nije moglo napraviti. O nekakvim viškovima zaposlenih u državnim tvrtkama nije bilo razgovora, a kamo li rasprave, dok je vezano uz rezove i brojke prekobrojnih radnika u HŽ-u tek ministar financija govorio kroz najave hitne prodaje društava kćeri HŽ-a koja se bave neprimarnom djelatnošću, kao na primjer željezničko ugostiteljstvo, pranje i čišćenje vagona i slično. No, ni o tome nije bilo rasprave jer takva rasprava jednostavno nije u nadležnosti sindikalnih središnjica niti GSV-a. Sindikalni predstavnici naglasili su kako je Vlada kao poslodavac orijentirana na razgovore i pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi, a kad je riječ o tvrtkama u državnom vlasništvu, onda se razgovori i pregovori trebaju voditi između uprava i sindikata tih tvrtki i to ne samo vezano za kolektivne ugovore, nego i restrukturiranja. Sindikalni će predstavnici zbog osjetljivosti tematike prije nego li s Vladom, odnosno upravama tvrtki bilo što dogovore, pitati članove sindikata koji zapravo jesu sindikat.

Pri svemu tome uopće nije bilo razgovora niti rasprava o viškovima zaposlenih, a kamo li da su sindikalne središnjice još za to Vladi dale i nekakvu potporu jer za to jednostavno nemaju ovlasti niti je GSV mjesto gdje se takvo nešto može dogovarati. To je proces koji se odvija između sindikata na čije se članove to odnosi i poslodavaca, bilo da je to Vlada ili uprave tvrtki.

Čak ni u Zaključku ne stoji da su se članovi GSV-a (pa tako ni sindikalni predstavnici) suglasili i poduprli prijedlog proračuna za 2012. godinu, bez obzira na početna nastojanja predstavnika Vlade i trajna nastojanja predstavnika HUP-a. Na kraju Zaključak GSV-a glasi kako su članovi GSV-a poduprli makroekonomske ciljeve proračuna (dakle, nigdje ne stoji i sam proračun) uz iznesene primjedbe. I nema druge istine. Upravo zbog interpretacija koje su se u javnosti pojavile NHS će zatražiti da se sjednice GSV-a tonski snimaju.

S poštovanjem

Predsjednik

Krešimir Sever