Novosti

02. 01. 2018.

Sindikati: Najmizernije su plaće u Rumunjskoj, a slijede Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska

Autor: Lider/Hina

U 2017. godini porasle su plaće zaposlenima u javnim i državnim službama za ukupno šest posto, potpisani su kolektivni ugovori za javne i državne službenike na rok od četiri godine, utvrđena je osnovica plaće u visini od 5421,54 kuna, kao i povećanje minimalne plaće za 131 kunu u idućoj godini na 3439,80 kuna bruto.

 

Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU) za zaposlene u javnim službama ugovorena je osnovica plaće u visini od 5421,54 kune, a naknada za prijevoz povećana je s 0,75 kuna na jednu kunu po prijeđenom kilometru.

 

 

Nezadovoljstvo rastom plaća od šest posto

 

Pregovori o novom TKU-u bili su dugotrajni i teški, održano je 16 višesatnih sastanaka u kojima su se pokušala približiti suprotstavljena stajališta Vlade i sindikata, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić stalno je isticao da je rast plaća ograničen proračunskim smjernicama i fiskalnom odgovornošću.

 

Osnovica plaća rasla je tijekom godine u tri navrata po dva posto, ukupno šest posto, čime se nominalno vratila na ugovorenu razinu iz 2009. godine, prije početka ekonomske krize.

 

Sindikati time nisu bili zadovoljni, a predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio je kako se u stvari radi o zamrzavanju plaća u vrijeme kada sve europske zemlje povećavaju plaće od minimalnih šest do 25 odnosno 30 posto na godišnjoj razini.

 

Sindikati javnih službi u pregovorima su tražili rast osnovice za 15,2 posto, tvrdeći da su za toliko plaće u javnim službama zaostale za plaćama u privredi u proteklih osam godina, od početka krize.

 

Zaposleni u državnim službama svojim su Kolektivnim ugovorom također dobili povećanje osnovice na 5421,54 kune i vratili se na razinu pretkrizne 2008. godine.

 

 

Povećanje minimalca, olakšice poslodavcima

 

Minimalna plaća povećana je za pet posto, odnosno za 131 kunu, od 1. siječnja 2018. godine. Istodobno će poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće u zadnjih 12 mjeseci biti za 50 posto smanjene osnovice za obračun doprinosa.

 

Sindikati su se tome protivili zbog straha da će to stimulirati poslodavce koji su do sada isplaćivali “minimalac” da to i dalje čine, kao i motivirati one koji to do sada nisu činili da iskoriste tu mogućnost.

 

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu 2017. prosječna neto plaća iznosila je 5960 kuna, što je nominalno više za 4,7 posto, a realno za 3,9 posto u odnosu na drugo polugodište 2016., kada je iznosila 5695 kuna.

 

Studija Europskog sindikalnog instituta pokazuje da su, prema troškovima života, radnici u 11 država središnje i istočne Europske unije plaćeni čak do 944 eura manje od radnika u Njemačkoj, a razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće su nego kada se u obzir uzmu samo troškovi života.

 

No, ti su radnici plaćeni čak i do 1058 eura manje od njemačkih, kada se u obzir uzmu i čimbenici kao što su dob i razina obrazovanja, te sektori i zanimanja radnika. Najslabije su plaćeni radnici u Rumunjskoj, a slijede Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska.

 

 

Iseljavanje zbog niske cijene rada, nesigurnosti i beznađa

 

Niska cijena rada, rad na određeno vrijeme i beznađe glavni su problemi s kojima bi se Vlada trebala uhvatiti u koštac želi li zaustaviti trend iseljavanja iz Hrvatske, poručili su predstavnici sindikata s okruglog stola o dostojanstvu posla i plaća, koji je održan u Hrvatskom saboru.

 

“Najveći dio ljudi koji iseljavaju iz Hrvatske jasno izražavaju da odlaze zbog niskih primanja, potom zbog nesigurnih oblika rada, a tek na kraju im je obrazloženje da nema dovoljno posla”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

 

Hrvatska je 2002., uoči fleksibilizacije Zakona o radu, imala 10 posto zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a EU istodobno 12,4 posto. Hrvatska sada ima 22,2 posto zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a EU samo 14,2 posto, upozorio je Sever.