Novosti

13. 10. 2020.

Sindikati protiv zabrane prosvjeda na Markovu trgu, Sever ističe: To je gušenje demokracije! I Sanader je jednom to napravio, oštro smo se usprotivili

PORUKA IZ NHS-A

PIŠE: MARIJANA CVRTILA

(SLOBODNA DALMACIJA) Treba ostaviti mogućnost prosvjedovanja i izražavanja nezadovoljstva na Markovu trgu, ali je s druge strane svakako potrebno pojačati nadzor i izmijeniti regulaciju prometa u području štićene zone, to jest neposrednoj blizini zgrade Vlade, Hrvatskog sabora i Ustavnog suda. Pri tom svakako treba uzeti u obzir kako u susjednim zgradama žive stanari kojima mora biti omogućen dolazak automobilima do njihovih domova.

 

Ističe to Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), središnjice koja se i 2005. godine u vrijeme Vlade Ive Sanadera žestoko usprotivila izmjenama Zakona o javnom okupljanju prema kojima je bilo zabranjeno okupljanje i prosvjedi u krugu od stotinu metara od zgrada Vlade, Sabora, Ustavnog suda i Ureda Predsjednika RH.

 

Podsjetimo, Sanader je tada takvu odluku obrazložio upravo sigurnosnim razlozima i „procjenama sigurnosnih službi da se broj štićenih objekata proširi i na Vladu i na Hrvatski sabor“. Prosvjedna okupljanja na Markovu trgu tako godinama nisu bila moguća, a NHS je uz nekoliko građanskih udruga podnio Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti takve odluke.

 

Ustavni je sud u srpnju 2011. godine potvrdio, doduše, kako „zakonska zabrana javnog okupljanja na Markovom trgu gdje su smještani Sabor, Vlada i Ustavni sud ima legitiman cilj i razmjerna je tom cilju budući je riječ o prostoru uvelike neprikladnom za javno okupljanje“ ali da svejedno „zabrana nije nužna u demokratskom društvu jer ne postoji 'prijeka društvena potreba' za njezinu opstojnost“. Zakonodavcu su dali mogućnost da u idućih godinu dana izmijeni osporeni zakon i uredi ga u skladu s Ustavom, to jest da vrati mogućnost okupljanja i prosvjedovanja na Markovu trgu, što je tadašnja Vlada Zorana Milanovića 2012. godine i učinila.

 

Nakon što se u ponedjeljak dogodio nemili incident ispred zgrade Vlade, kada je u pucnjavi teško ranjen policajac, kao jedno od glavnih pitanja nametnulo se ono o načinima pojačanja sigurnosti na tome prostoru. Predsjednik Milanović i sam je pozvao na to da se „fizički spriječe“ ovakve situacije te istaknuo kako su tu „državne institucije, centralne, najviše i nisu turistička destinacija“ te da ih treba „štititi na odgovarajući način“.

 

Za jednu od najvećih sindikalnih središnjica, NHS, ti „odgovarajući načini“ sigurno nisu zabrana okupljanja i prosvjedovanja ispred Banskih dvora.

 

- Mi u NHS ne bismo pristali na takvu zabranu, kako onda, tako i danas. To bi bilo gušenje demokracije. Sanader je govorio da je to pitanje sigurnosti, a zapravo mu je bilo najvažnije zabraniti prosvjede i okupljanja pod svojim prozorom, što mu je i uspjelo. Dolaske na Markov trg ne možete ni zabraniti jer je ondje crkva sv. Marka, tamo se organiziraju svadbe, kao i u Gradskoj vijećnici u neposrednoj blizini, tu se održavaju različite manifestacije, posjeti turista, a na to je i u svojoj odluci upozorio Ustavni sud – podsjeća Sever, koji je 2005. godine zajedno s kolegom iz sindikata simbolično metrom izmjerio tih stotinu metara udaljenosti na kojoj prosvjednici nisu smjeli prići zgradi Vlade i Sabora..

 

Ustavni su suci i 2011. godine upozorili kako na Markovu trgu nikada nisu bile zabranjene, primjerice, kazališne predstave i druge javne priredbe te okupljanja kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, športskih zabavnih i drugih interesa. Stoga se zabranom samo onih javnih okupljanja kojima je svrha izražavanje političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva, zaključili su ustavni suci, ta uvjerenja i ciljevi bez objektivnog i razumnog opravdanja postavljaju na razinu diskriminatornih osnova što je suprotno Ustavu. Tadašnja predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec objasnila je da zabrana okupljanja na Markovu trgu "nije apriori neustavna" već je neustavno praviti razliku u vrstama okupljanja na tome trgu.

 

Zanimljivo je kako su ustavni suci tada naveli i kako „poruke prosvjednika moraju biti u dosegu oka i uha adresata onih kojima su upućene“, pa je teško vjerovati da bi danas, kada se traže načini kako pojačati sigurnost na Markovu trgu, moglo posegnuti za odlukom koja bi zabranila izražavanje građanskog nezadovoljstva na tome prostoru.

 

Dodajmo i kako je izmjenama Zakona o javnom okupljanju iz 2012. godine propisano da javno okupljanje nije dopušteno najmanje deset metara od zgrade Vlade i Sabora te 20 metara od zgrade Ustavnog suda, da na Markovu trgu tijekom većeg okupljanja smije biti najviše 1500 osoba, propisano je i dopušteno vrijeme za bunt od 8 do 22 sata te točna ruta kretanja prosvjednika. Sever podsjeća i kako je u vrijeme prosvjeda prostor u kojemu se ljudi okupljaju najčešće ograđen metalnim ogradama.