Novosti

14. 11. 2013.

Sindikati: Rebalans proračuna pokazuje kontinuitet Vladine pogrešne politike

REAKCIJE NA REBALANS PRORAČUNA

Tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za ekonomska pitanja Boris Feis upozorava da je projicirana stopa rasta od 1,3 posto BDP-a preoptimistična, budući da se procjene domaćih i međunarodnih institucija kreću ispod 1 posto. Tako niska stopa rasta neće poboljšati stanje u gorućem hrvatskom problemu - nezaposlenosti

(Novilist.hr) ZAGREB- Ekonomski stručnjak Damir Novotnyocijenio je danas komentirajućiprijedlog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015. i 2016. te projekcijama gospodarskog rastakako je riječ o vrlo skromnim prognozama koje se na žalost neće ostvariti ako se ne dogodi neka radikalna promjena u fiskalnoj politici.

 

Fiskalna politika bi morala napraviti veliki zaokret prema reformama što se iz ovih projekcija proračuna ne vidi, kazao je Novotny u izjavi za Hinu.

 

Po njegovoj ocjeni ne vide se nikakvi radikalniji zaokreti u fiskalnoj politici, osobito ne u strukturi proračunske potrošnje. Rast se ne može dogoditi sam po sebi, već mora biti vezan sa promjenama u fiskalnoj politici kako bi privatni sektor dobio više prostora za investicije, ističe Novotny.

 

Upitan za komentar najave ministra financija Slavka Linića da će se politika smanjenja javnog duga temeljiti na privatizaciji Novotny je kazao kako su to jednokratni učinci koji su inspirirani samo deficitom.

 

Privatizacija se mora napraviti, ali ne pod pritiskom fiskalnog deficita nego prije svega bi cilj morao biti privlačenje svježeg kapitala u državne kompanije, kazao je.Stoga je nužno promijeniti koncept privatizacije, privatizacija je nužna, da bi kompanije bile učinkovitije trebaju svježeg kapitala, a kroz ovaj koncept samo ostvarivanja fiskalnih učinaka taj svježi kapital u njih neće doći, smatra Novotny.

 

Što se pak tiče povećanja međustope PDV-a sa 10 na 13 posto za turizam i ugostiteljstvo kazao je kako se, što se prihodovne strane tiče, nije ni trebao spuštati PDV na turističke usluge na 10 posto, jer to nije imalo učinka na turističku potrošnju.

 

Povećanje sa 10 na 13 posto opet neće imati bitniji fiskalni učinak, a imat će veliki negativan učinak u tom sektoru, jer su ugovori već potpisani, napominje Novotny.

 

Ključnim smatra pitanje uvođenje poreza na nekretnine kao stabilnog izvora financiranja lokalne samouprave, no ne postoji politički konsenzus oko toga.

 

To će se, kazao je, morati napraviti u idućim godinama kako bi se smanjio pritisak na potrošnju i indirektne poreze kojima se guši potrošnja.

 

Daljnje povećavanje ili promjena u stopama poreza na dodanu vrijednost imat će samo negativan učinak na domaću i međunarodnu potražnju pa tako i ova promjena stope PDV-a na turističku potrošnju, navodi.

 

Što se pak tiče oporezivanja kućanstava tu po njegovom mišljenju Vlada vrši nepotrebne promjene, tu se neće ništa bitno dogoditi i mišljenja je da je to zapravo neučinkovito.

 

Učinkovito se mora povećati i na prihodovnoj strani i na rashodovnoj strani, a to u ovom trenutku ne vidimo iz ovih projekcija, kazao je Novotny.

 

 

Sindikati: Niska stopa rasta BDP-a neće biti dovoljna za smanjenje visoke nezaposlenosti

 

Prijedlog novog državnog proračuna pokazuje kontinuitet Vladine pogrešne politike koja se temelji na rezanju potrošnje, a niska stopa rasta BDP-a neće biti dovoljna za smanjenje visoke nezaposlenosti, ocjenjuju sindikati.

 

Iz prijedloga proračuna vidi se da Vlada ne kani mijenjati dosadašnju politiku, pa će se sve što se dogodilo u ovoj godini - slabije punjenje proračuna, povećanje deficita i porast nezaposlenosti, nastaviti i iduće godine, rekao je Hini predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikataKrešimir Sever.

 

Budući da nema nikakvih pokazatelja gospodarskog rasta ni mjera za povećanje zaposlenosti, bojim se da bi se deficit u 2014. čak mogao povećati, kaže Sever koji smatra da Vlada više nema mogućnosti za rezove u javnom sektoru jer je kupovna moć tamošnjih zaposlenika toliko pala da bi to samo potaknulo još slabije punjenje proračuna.

 

Treba nam zaokret u gospodarskoj politici, a najbolja mjera za smanjenje deficita je povećanje potrošnje koje će osigurati bolje punjenje proračuna, poručuje Sever.

 

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikataOzren Matijaševićsmatra da je novi proračun nastavak "već viđenog" u protekle dvije godine, što može dovesti samo do poražavajućih rezultata - daljnjeg gubitka radnih mjesta i pada životnog standarda.

 

On jedino rješenje vidi u politici koju zagovara ekonomist Ljubo Jurčić - usmjeravanje deficita u izvozno orijentiranu proizvodnju, inače Hrvatskoj nema oporavka.

 

Ne bude li izvanrednih izbora, koji bi doveli do promjena u ekonomskoj politici, hrvatsko gospodarstvo će potpuno krahirati, pesimističan je Matijašević.

 

Tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za ekonomska pitanjaBoris Feisupozorava da je projicirana stopa rasta od 1,3 posto BDP-a preoptimistična, budući da se procjene domaćih i međunarodnih institucija kreću ispod 1 posto. Tako niska stopa rasta neće poboljšati stanje u gorućem hrvatskom problemu - nezaposlenosti koja je već na stopi od 20 posto, kaže Feis.

 

On također napominje da će se predviđenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak pojačati porezni pritisak na srednji sloj građana, one čiji se prihodi kreću između 7.500 i 10.500 kuna.

 

S druge strane, povećanje porezne međustope s 10 na 13 posto, iako ne bi trebalo znatnije utjecati na rast životnih troškova, može psihološki utjecati na dodatno smanjenje potrošnje, kaže Feis.

 

Također je upozorio da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP), a Vlada istodobno predviđa daljnji rast proračunskog manjka, što bi moglo zaoštriti mjere koje će Europska komisija odrediti Hrvatskoj.

 

No, hrvatski ulazak u EDP ne zabrinjava predsjednika Matice hrvatskih sindikataVilima Ribićakoji ne očekuje "ništa katastrofično" od Bruxellesa. On, štoviše, smatra da će pristup Europske komisije hrvatskom deficitu biti "relaksiran".

 

Vlada ima jake argumente pred Europskom komisijom, a to su rast kamata i provedba restrukturiranja i gospodarskih reformi koji nisu besplatni. Europsku komisiju zanima prvenstveno pravac kojim se ide, a ne birokratske brojke, smatra Ribić.

 

Vlada nema puno manevarskog prostora oko deficita jer nema rasta proizvodnje, a niti prostora za smanjenje rashoda, osim da reže plaće javnim službama i mirovine za 40 posto kako bi provela fiskalnu konsolidaciju, no to bi bila katastrofa, kaže Ribić.

 

 

Ivanov: Deficit i javni dug planiraju se uz preoptimistične prognoze rasta

 

Redovna profesorica na katedri financija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov komentirajući Vladin prijedlog proračuna ocjenjuje kako je problem svake godine isti, deficit i javni dug planiraju se uz preoptimistične prognoze rasta BDP-a, a kako je stvarni rast manji od planiranog, jasno da se povećava teret deficita i javnog duga i više nego što je planirano.

 

Daljnje smanjenje javnih rashoda stoga je neizbježno, ali i promjene zakonskog okvira koji podržava brojne visoke javne rashode, izjavila je Ivanov za Hinu upitana za komentar Vladinog prijedloga proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016.

 

Napominje kako se povećanjem PDV-a djelomično može korigirati neravnoteža javnih prihoda i rashoda. Međutim, upozorava, poznato je da viši PDV u relativnim terminima najviše pogađa siromašna kućanstva i kućanstva s niskim dohotkom jer oni gotovo cijeli dohodak kućanstva troše, a vrlo malo sudjeluju u formiranju štednje koja je u Hrvatskoj neoporeziva.

 

Ivanov smatra da stoga treba ozbiljno razmišljati o uvođenju poreza na bogatstvo (kao razlike imovine i obveza kućanstva iznad određene granice). To je porezni oblik koji sam po sebi ne bi bio negativan za tržište nekretnina i pravednije bi raspodijelio teret ekonomske krize i visokih javnih davanja. Tim više, ističe, što su imovinske i dohodovne razlike između najbogatijih i najsiromašnijih kućanstva sve veće, a javne usluge i koristi koje pruža država koriste svi.

 

Dodatno, napominje, povećanju javnih prihoda može pridonijeti privatizacija brojne neaktivne državne imovine (razrušena i napuštena odmarališta, vojni objekti i slično). Kako bi se aktiviralo korištenje te imovine država je uz malu naknadu može ustupiti i dati na korištenje privatnom sektoru uz uvjet da se time pokrene ekonomska aktivnost, zapošljavanje i sve one pozitivne promjene koje su nam danas nužne kako bi ostvarili ekonomski rast i povećali BDP, čime bi i omjer javnog duga ili budžetskog deficita u odnosu na BDP bio manji, zaključuje Marijana Ivanov.

 

 

HUP: Proračun bez jasnih mjera za gospodarski oporavak i rast

 

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je kako u predloženom proračunu za 2014. i projekcijama za 2015. i 2016. nema jasnih mjera za gospodarski oporavak i rast te kako se u najboljem slučaju s ovakvim proračunskim projekcijama može očekivati gospodarska stagnacija.

 

»HUP u predloženom proračunu za 2014. godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu ne vidi jasan i definiran plan mjera za gospodarski oporavak i rast bez kojeg nema ni smanjivanja proračunskog deficita ni boljeg života građana«, navodi se u komentaru HUP-a u kojem ističu i kako iz tog razloga HUP ne vidi što će stvoriti i ovakav mali rast koji se planira.

 

Navode i kako je i Europska komisija procijenila da je osnovni ekonomski problem u Hrvatskoj slab potencijal rasta u iduće dvije godine.

 

»Nažalost, prema planiranim pokazateljima ni do 2016. ne možemo očekivati smanjivanje previsoke nezaposlenosti jer će BDP i dalje biti ispod 2,5 posto što je nedovoljno«, ističu poslodavci.

 

Dadaju kako se u najboljem slučaju »s ovakvim proračunskim projekcijama može očekivati gospodarska stagnacija«.

 

»Iz ovakvog plana može se zaključiti da nema plana i političke odluke za ozbiljne i temeljite promjene i reforme, jer smo sigurni da bi ozbiljne promjene i reforme u sljedeće dvije-tri godine stvorile veći i ozbiljniji rast od ovoga koji planira Vlada«, navode iz HUP-a.

 

Kad je pak riječ o mogućim novim poreznim promjenama iz HUP-a naglašavaju da učestale promjene porezne politike unose dodatnu nesigurnost i nemir te time uzrokuju izostanak investicija i ulaganja.

 

Povećanje stopa PDV-a ima negativan »domino« efekt jer znači smanjivanje potrošnje koja za sobom povlači i pad prihoda, zaposlenosti i dobiti u tvrtkama, smatraju u HUP-u.

 

Mišljenja su i kako u istom smjeru ide i najava podnošenja poreznih prijava na drugi dohodak fizičkih osoba.

 

I dalje se, ističu, nastavlja politika prevelikog odljeva novca iz privatnog u javni sektor u kojem se potrošnja i dalje u nedovoljnoj mjeri prilagođava raspoloživim sredstvima.

 

»Strukturne reforme HUP iz predloženog proračuna ne može prepoznati, već samo kratkoročne efekte koji će biti dugoročno loši za gospodarstvo«, kazali su u svom komentaru iz HUP-a te poručili kako i ovom prilikom apeliraju na puno snažnije i dublje reforme.

 

 

Šuker i Vukšić: Nema strukturnih reformi i rezova

 

HDZ-ov Ivan Šuker i Laburist Branko Vukšić ocijenili su danas kako predloženi državni proračuna za 2014. dokazuje da Vlada ni iduće godine ne namjerava provesti prave strukturne reforme niti prave rezove.

 

»Bez strukturnih reformi nema promjene ni na rashodovnoj niti na prihodovnoj strani proračuna. Vlada će i iduće godine neuspjelu ekonomsku politiku i neprovedene strukturne reforme krpati povećanjem poreza i dodatnim opterećenjem hrvatskih građana«, rekao je Šuker novinarima u Saboru dodavši kako je to politika koja je u protekle dvije godine pokazala da nije dobra.

 

Zanima ga, kazao je, hoće li se pravila o fiskalnoj odgovornosti, koja će vjerojatno stupiti na snagu nakon donošenja ovog proračuna, primjenjivati na proračun za 2014. ili neće.

 

Usprkos svim projekcijama kretanja BDP-a u Hrvatskoj i međunarodnim financijskim institucijama, Vlada i dalje inzistira na svojim projekcijama koje su se pokazale nepreciznim, te na tome temelji rebalans proračuna i proračun, ocijenio je Šuker.

 

Zapitao se koliko je točna Vladina procjena BDP-a za iduću godinu kada su i ovu krivo procijenili. S obzirom da je kriva podloga, postavlja se pitanje kako će rashodi i prihodi proračuna biti realni, a na temelju ovogodišnjih prihoda i rashoda bazira se proračun za sljedeću godinu, rekao je.

 

Nelogično mu je da svi ove godine govore o 0,7 ili 0,8 posto pada, a Vlada dva mjeseca prije kraja godine, kada je sve kristalno jasno, planira rast od 0,2 posto.

 

»Oni i dalje prihode i rashode uopće ne baziraju na fiskalnim projekcijama nego na nekakvim svojim matematičkim računicama, a ova fiskalna projekcija je čista kozmetika«, ustvrdio je Šuker.

 

Laburist Branko Vukšić ustvrdio je kako je nakon dvije godine vlasti promašeno govoriti o rezovima. »Rebalans proračuna i proračun za 2014. samo pokazuju da neće biti pravih rezova. Nisu voljni provesti prave reforme u lokalnoj samoupravi i državnoj upravi«, rekao je.

 

»Ono što je Kukuriku koalicija obećavala prije izbora da će napraviti u prvih tri ili šest mjeseci nije napravila, a ovo što se danas dogodilo samo je pokazatelj da Vlada niti ne zna što treba napraviti«, kazao je Vukšić.

 

Kako bi se napravilo reda u javnoj upravi, da bi se tamo moglo otpustiti određeni broj radnika, treba napraviti analizu. Zbog čega to Vlada nije napravila, pita se Vukšić.