Novosti

28. 06. 2018.

Spašavaju proračun povlačenjem privatne štednje iz 2. mirovinskog stupnja

27% dodatka na mirovinu samo ako se vratite u prvi stup

AUTOR Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) Svi rođeni 1964. i kasnije za punu starosnu mirovinu morat će raditi do 67 godina. Prema postojećem rješenju, do 67 godina trebale su raditi generacije rođene 1971. godine i kasnije, no prema prijedlogu mirovinske reforme koju je pripremilo resorno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, sve će se ubrzati za sedam godina pa će se u Hrvatskoj raditi dvije godine dulje već od 2031., a ne od 2038. kako predviđa postojeći mirovinski zakon.

 

Kao da reforme nije bilo

 

Promjena će najoštrije pogoditi žene koje, na primjer, ove godine odlaze u punu starosnu mirovinu s navršene 62 godine života. Godine 2027. generacija žena rođenih 1962. za punu starosnu mirovinu morat će raditi do 65. godine, a ženama rođenim 1964. radni se vijek povećava do 67. godine života. Promjena počinje već od 2019., od kada će se radni vijek žena povećavati za četiri mjeseca svake iduće godine sve dok se 2027. žene ne izjednače s muškarcima. Od 2028. ta će prilagodba biti još žešća jer će se radni vijek povećavatii za muškarce i za žene za šest mjeseci pa će od 2031. svi raditi do 67 godina života.

 

Ministar rada Marko Pavić ističe da je njegovo Ministarstvo pripremilo izmjenu pet zakona koji reguliraju mirovinska prava, o kojima će prvo pokrenuti savjetovanje da bi se o njima u rujnu moglo raspravljati u Saboru. Druga, financijski iznimno značajna promjena odnosi se na drugi stup i isplatu, odnosno neisplatu 27% dodatka na mirovine. Obvezni članovi drugog mirovinskog stupa, odnosno generacije rođene 1962. i kasnije, moći će dobiti 27% dodatka samo ako ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup, tj. u državni proračun. Odluku o vraćanju u prvi stup ljudi će donositi u trenutku umirovljenja, kada će dobiti izračun koji će im pokazati kolike će im biti mirovine ako ostanu u drugom stupu (bez 27% dodatka) ili svu svoju štednju prenesu u prvi stup, gdje će im se priznati taj dodatak. Isto takvo rješenje primijenila je i Vlada Jadranke Kosor za ljude koji su na početku mirovinske reforme bili stariji od 40 godina, a zbog neisplate dodatka dobivali su 27 posto manje mirovine.

 

Predlagač zakonskih promjena očekuje da će se 97 posto osiguranika vratiti u prvi stup jer će im dodatak donijeti veću mirovinu nego da ostanu u drugom stupu. Prema simulacijama, preostalih tri posto su ljudi koji imaju tri puta veće plaće od prosječnih te će njihove mirovine i bez dodatka biti veće nego da se vrate u prvi stup. S vremenom bi se taj udio mogao povećavati. Sve u svemu, 16 godina nakon početka velike mirovinske reforme i stvaranja drugog stupa u kojemu se skupilo gotovo stotinu milijardi kuna, država je odlučila buduće mirovine računati kao da reforme nije bilo. Ušteđeni iznos na osobnim računima građana, zajedno s ostvarenom zaradom, vratit će se u HZMO, odnosno u državni proračun, koji će na sebe preuzeti isplatu mirovina. Vlada procjenjuje da će do 2040. vraćanje osiguranika drugog stupa pod okrilje države donijeti proračunu 87 milijardi kuna, odnosno tolika će biti razlika između isplaćenih mirovina i ušteđenog iznosa koji će povratnici iz drugug stupa donijeti sa sobom! Osiguranici drugog stupa u većem će broju odlaziti u mirovinu za desetak godina, kada bi godišnje u državni proračun moglo sjesti i do desetak milijardi kuna, koji će postati tekući prihodi državnog mirovinskog sustava odnosno proračuna.

 

 

Penali i 20% mirovine

 

Drugi mirovinski stup ostaje, uvjerava ministar Pavić, a 5 posto mirovinskih doprinosa i dalje će se izdvajati u privatne mirovinske fondove koji će taj novac ulagati kao i dosad. U slučaju da osiguranik umre prije nego što ostvari pravo na mirovinu, njegovu će mirovinsku štednju moći naslijediti njegovi nasljednici, no nakon povratka u prvi stup, ta štednja postaje prihod državnog proračuna.

 

Ministar Pavić kaže da će na taj način država svima koji to žele omogućiti isplatu dodatka od 27 posto, a uštedjet će se i pet posto provizije koju bi naplatilo mirovinsko društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog stupa. Novac koji će sjesti u državni proračun ići će za smanjenje javnog duga.

 

Kad je riječ oprijevremenim mirovinama, u njih će se moći odlaziti kao i dosad, pet godina ranije, s navršenih 35 godina staža, ali svaki mjesec ranijeg odlaska donijet će 0,34% manju mirovinu, što bi po godini značilo 4,08% umanjenja, a za pet godina 20,4 posto manje mirovine. Tog će umanjenja biti pošteđeni jedino tzv. dugogodišnji umirovljenici s 41 godinom staža i 61, odnosno 62 godine života. Većina će umirovljenika ubuduće dobiti pravo da se zaposle na četiri sata i zadrže postojeću mirovinu.