Novosti

13. 11. 2017.

Stariji od 50 godina u Hrvatskoj zanemareni, u ostatku EU-a poštovani

KVALITETA RADNOG ŽIVOTA

Duboko je pogrešna teza da stariji zauzimaju radna mjesta mladima

(GLAS SLAVONIJE) Kvalitetom radnog života zaposlenika starijih od 50 godina u javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj i Europskoj uniji bavi se tek završeno istraživanje hrvatskih stručnjaka - Zvonimira Galića i Maje Parmač Kovačić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te ekonomistice Maja Vehovec s Ekonomskog instituta. Zaključak je kako je kvaliteta radnog života naših zaposlenika te dobi lošija nego u ostatku EU-a.

Poražavajuće

U istraživanju su analizirani podaci Europskog istraživanja o kvaliteti radnih uvjeta koje svakih pet godina organizira agencija EU Eurofund, a od 2010. uključuje i Hrvatsku. Iz svake zemlje ispitan je reprezentativan uzorak od minimalno 1000 sudionika. Galić kaže kako su pokušali identificirati pitanja posebno indikativna za kvalitetu radnog života, usmjerivši se na ono što psihologijske teorije drže ključnim za zadovoljstvo i motiviranost na radnom mjestu: ekonomsku sigurnost na poslu, socijalne odnose sa suradnicima, doživljaj smislenosti posla i autonomiju/mogućnost dostizanja u odlučivanju. Analizirali su i podatke o općem zadovoljstvu situacijom na poslu, usporedili mlađe i starije zaposlenike, odnosno Hrvate s onima iz razvijenih zemljama zapadne EU te tranzicijskim zemljama.

- Glavni zaključci su i očekivani i poražavajući. Oba istraživanja upućuju da je kvaliteta radnog života u Hrvatskoj za sve skupine sudionika bitno niža nego u zemljama zapadne Europe. To se pogotovo odnosi na doživljenu ekonomsku sigurnost na poslu i percepciju mogućnosti sudjelovanja u donošenju odluka. Dok smo u istraživanju iz 2010. zaostajali za zapadnom Europom, u istraživanju iz 2015. počinjemo zaostajati i za drugim tranzicijskim zemljama. Smatramo to vrlo važnim, jer procjene kvalitete radnog života mogu objasniti i aktualne migracijske trendove, kaže Galić, dodajući kako su kod skupine zaposlenika starijih od 50, svi trendovi bili još izraženiji, odnosno razlike veće. Svoju ekonomsku sigurnost oni procjenjuju još nižom, mogućnost sudjelovanja u odlučivanju slabom, a zadovoljstvo poslom niskim. Pri tome zaostaju i za starijim zaposlenicima iz EU-a, ali i za zaposlenicima mlađim od 50 iz RH.

- Pokušali smo shvatiti paradoks prema kojem su mirovine niske i nedostatne, ili jedva dostatne za preživljavanje, a naši zaposlenici mahom u njih odlaze prijevremeno, što im dodatno umanjuje mirovine. Rezultati pokazuju da se ponašaju logično, jer napuštaju mjesta na kojima se ne osjećaju dobro i koja im ne pružaju ekonomsku sigurnost, odnosno gdje ih se ne pita za mišljenje - ističe Galić. Kada je riječ o sudjelovanju u odlučivanju, on kaže kako se u razvijenoj Europi s dobi povećava mogućnost sudjelovanja u odlučivanju, odnosno što ste stariji imate veću slobodu i više vas se pita za mišljenje. Nasuprot tome, dodaje, u Hrvatskoj se s dobi smanjuje mogućnost sudjelovanja u odlukama važnim za posao. “Mislim da je to jedan od indikatora slabog uspjeha naše tranzicije”, zaključuje Galić.

 

 

Nezamjenjivo iskustvo

Prema riječima ekonomistice Maje Vehovec, istraživanje dokazuje slabu kvalitetu radnog života za starije radnike kao i da je zaposlenost osoba starijih od 50 godina u Hrvatskoj slabija nego u drugim zemljama iz istraživanja. Njezino je mišljenje, na temelju više istraživanja koje je provela, da su ljudski resursi ili ljudski potencijal starijih isto tako važni kao i oni mlađih dobnih skupina, ali očito se njima slabo upravlja, odnosno ne iskorištava ih se.

- Naime, radne dobne skupine komplementarno se nadopunjavaju, a ne supstituiraju. Postoji predrasuda na razini društveno stvorenog dojma da stariji zauzimaju radna mjesta mladima. To je duboko pogrešna teza, jer tek njihova sinergija daje optimalan rezultat u ekonomskom i društvenom smislu. Ona je nastala u državnim službama zbog kvota zapošljavanja i koeficijenata koji su najviši u starijim dobnim skupinama. Za vrijedne, produktivne starije radnike ta društvena predrasuda ili osuda duboko je nepravedna, a ekonomski neučinkovita. Drugim riječima, nema nikakvog socioekonomskog smisla u vremenu kad ljudi sve dulje žive udaljiti ih prerano s tržišta rada, ističe Vehovec, dodajući kako takvu politiku ne može izdržati ni jedan mirovinski i zdravstveni sustav koji se financira iz javnih izvora.

Igor BOŠNJAK
NUŽNA PROMJENA PERCEPCIJE O NEPOŽELJNOSTI STARIJIH RADNIKA

- Kada poslodavci ocjenjuju radne karakteristike starijih i mladih oni nekim karakteristikama daju više ocjene za starije u odnosu na mlade i obrnuto. Kod zapošljavanja ipak se opredjeljuju za mlađe ljude, jer su prije svega jeftiniji. Moramo biti svjesni i činjenice da ako je menadžmen mlađi njima psihološki više prija inferiornost mladih od eventualne superiornosti znanja, pamćenja starijih. Također tu treba imati na umu različitost radnih mjesta koja, ako traže fizičku energiju i ICT tehnologiju, onda je potražnja za mladima razumna i potpuno prihvatljiva opcija. No, društvena percepcija o nepoželjnosti starijih zaposlenika treba se apsolutno promijeniti - kaže Maja Vehovec.

 

SAMO MANJINA NAŠIH ZAPOSLENIKA ODLAZI U PUNU STAROSNU MIROVINU

Kvalitetu radnog života u Hrvatskoj pratimo već niz godina i o njoj smo izvještavali u nizu naših ranijih publikacija. Za razliku od ranijih istraživanja u kojima smo analizirali kvalitetu radnog života općenito da bismo razumjeli motiviranost naše radne snage, u ovom smo se fokusirali na zaposlenike starije od 50 godina. Razlog za takvu odluku su demografski trendovi i njihov utjecaj na društvo. Svi podaci pokazuju da se životni vijek, srećom, sve više produljuje, pa je u populaciji sve više starijih ljudi. Međutim, ovaj demografski trend sve više opterećuje mirovinski i zdravstveni sustav. Istovremeno, na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, možemo vidjeti da samo manjina naših zaposlenika odlazi u punu starosnu mirovinu. Mi smo ovim istraživanjima pokušati doznati zašto, kaže Zvonimir Galić.

 

53,3 %

je zaposlenost osoba između 55 i 64 godine u Europskoj uniji

39 %

je zaposlenost osoba između 55 i 64 godine u Hrvatskoj

 

Maja Vehovec

Ekonomski institut Zagreb

Društvena percepcija o nepoželjnosti starijih zaposlenika treba se apsolutno promijeniti.

unatrag

 

OD 2015. ZAOSTAJEMO I ZA TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA