Novosti

20. 10. 2020.

Što su poremećaji mišićno - koštanog sustava povezani s radom?

NHS - Većina poremećaja mišićno – koštanog sustava povezanih s radom jesu kumulativni poremećaji koji nastaju, primjerice, zbog opetovanog izlaganja opterećenjima visokog intenziteta tijekom duljeg izlaganja. Isto tako, poremećaji mišićno – koštanog sustava povezani s radom mogu se odnositi i na akutne traume poput prijeloma do kojih može doći prilikom određenih nezgoda.

Ti poremećaji uglavnom zahvaćaju leđa, vrat, ramena i gornje udove, ali mogu zahvatiti i donje udove.

Neki poremećaji mišićno – koštanog sustava povezani s radom, poput sindroma karpalnog tunela u području zapešća, specifični su zbog svojih jasno definiranih znakova i simptoma. Neki, pak, nisu specifični jer postoji bol ili nelagoda bez jasnih dokaza koji bi upućivali na određeni poremećaj.

Čimbenici koji mogu pridonijeti razvoju poremećaja mišićno – koštanog sustava povezanih s radom

 

 

Različite vrste skupine čimbenika mogu pridonijeti mišićno – koštanim poremećajima, uključujući fizičke i biomehaničke čimbenike, organizacijske i psihosocijalne čimbenike te individualne čimbenike. Oni mogu djelovati neovisno jedno o drugom ili zajedno.

 

Fizički

- Podizanje, nošenje, guranje ili povlačenje tereta ili upotreba alata

- Pokreti koji se ponavljaju ili siloviti pokreti

- Dugotrajan fizički napor

- Neuobičajeni i statični položaj tijela (npr. produljeno sjedenje ili stajanje, klečanje, držanje ruku iznad razine ramena)

- Vibracije koje se prenose na šake i ruke ili na cijelo tijelo

- Hladnoća ili pretjerana vrućina

- Visoka razina buke koja izaziva napetost u tijelu

- Loše uređenje radnih stanica i radnog prostora

 

Organizacijski i psihosocijalni

Organizacijski čimbenici označavaju način na koji je rad organiziran u smislu broja uzastopnih radnih sati, mogućnosti za uzimanje stanke, tempo rada i raznolikost radnih zadataka, a sve to zajedno utječe na to koliki stupanj opterećenja predstavljaju fizički radni zadatci.

Psihosocijalni čimbenici znače povećanje stupnja stresa u radnika zbog prekomjernog radnog opterećenja i visokog intenziteta rada, što može dovesti do povećanja mišićne napetosti i osjetljivosti na bol. Nadalje, manjak kontrole nad radnim zadatcima ili nad tempom radnih zadataka, kao i nedostatak potpore kolega ili rukovodstva, također mogu povećati rizik od nastanka mišićno koštanih poremećaja. To se događa kada radnici osjećaju preveliki pritisak na poslu, što ih sprječava da poduzmu odgovarajuće mjere opreza ili da zauzmu siguran položaj tijela i usvoje sigurne prakse rada, čime psihosocijalni čimbenici postaju čimbenici rizika od nastanka mišićno – koštanih poremećaja.

 

- Zahtjevan rad, veliko radno opterećenje

- Dugo radno vrijeme

- Nedovoljno stanki ili nemogućnost promjene položaja tijela tijekom rada

- Nedostatak kontrole nad zadacima i radnim opterećenjem

- Nejasne/sukobljene uloge

- Monotoni radni zadaci koji se ponavljaju brzim tempom

- Nedostatak podrške kolega i/ili nadređenih osoba

 

Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom mogu dovesti do toga da akutna bol postane kronična bol.

 

Individualni

-  Prethodna medicinska anamneza

-  Fizički kapacitet

-  Dob

-  Pretilost/prekomjerna težina

-  Pušenje

Prilikom procjene poremećaja mišićno – koštanog sustava povezanih s radom potrebno je uzeti u obzir izloženost kombinaciji različitih čimbenika rizika.

 

Novi načini rada

Rad i način koji ga radnici obavljaju se stalno razvija zbog promjena u tehnologiji, koje utječu na proizvodnju ili promjena u načinima vezanosti radnika za posao. Digitalizacija ima utjecaj na način rada većine, bilo da omogućuje radnicima da ostaju duže u kontaktu s radnim mjestom ili pružajući im priliku fleksibilnijeg rada s različitih lokacija. Na načine rada ne utječe se samo opremom koju radnici koriste već i dužinom vremena u kojem je koriste. Tako npr. istraživanja pokazuju da su se fleksije vrata i bolovi u vratu i ramenima povećali među onima koji koriste pametne telefone. Također, takvi načini rada uključuju i sjedilačke poslove, koji se sve više povećavaju. Procijenjeno je kako radnici provede 80,000 sati svog radnog života sjedeći u uredu.

 

Također, porast e- trgovine se nastavlja te ima utjecaj na pojavu novih radnih zadataka uključujući pripremu proizvoda za dostavu u skladištima i sama dostavu pod vremenskim pritiskom. Automatizacija, čije se uvođenje povećalo u većim organizacijama, nije uvijek uvedena uzimajući u obzir dobrobit ljudi. Vremenski rokovi i priprema proizvoda stvaraju dodatni fizički i psihosocijalni napor za radnike koji uzrokuje umor, mišićno – koštane poremećaje i stres.

 

Radnici koji pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava često primjećuju da na njihove svakodnevne aktivnosti ne utječe samo taj poremećaj, nego i drugi zdravstveni problemi povezani s time. Osim što osjećaju bol, ljudi koji pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava mogu imati probleme s tjeskobom i sa spavanjem te se općenito osjećati iscrpljeno. Dugoročno postoji mogućnost da neće moći nastaviti raditi posao koji trenutačno obavljaju niti se baviti bilo kojim drugim poslom.

 

Utjecaj poremećaja mišićno – koštanog sustava na poslovanje

 

Apsentizam

Na apsentizam (izostajanje s posla) zbog poremećaja mišićno – koštanog sustava otpada veliki udio izgubljenih radnih dana u državama članicama EU –a. u 2015. godini  više od polovice radnika koji pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava (uključujući one s drugim zdravstvenim problemima) izvijestilo je da su izostali s posla tijekom protekle godine, što je znatno veća brojka od postotka radnika bez zdravstvenih problema (32%). Usto, veća je vjerojatnost da će, u prosjeku, radnici koji pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava biti odsutni tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

 

U Hrvatskoj su je tijekom 2019. godine zbog sindroma prenaprezanja radnici bili privremeno radno nesposobni 6073 dana, a prosječno trajanje privremene radne nesposobnosti je iznosilo oko 3,5 mjeseci. Radi se o bolestima koje često zahtijevaju operativno liječenje i dugi rehabilitacijski postupak. 

 

Sindrom prenaprezanja su kronična oštećenja mekih tkiva koja nastaju opetovanim manjim opterećenjima kroz duži period rada odnosno kao kumulativna i pretjerana upotreba i prenaprezanje pojedinih statodinamičkih dijelova sustava za kretanje, a uzrokovani su multifaktorijalno (ponavljajući pokreti, primjena sile, prisilan položaj, vibracije i sl.). To su oštećenja tetiva, ovojnice tetiva, hvatišta tetiva, burza i živaca odnosno bolesti kao što su De Quervainova bolest, trigger finger, teniski lakat, golferski lakat, impingement sindrom, sindrom karpalnog kanala, razni  gangliomi i burzitisi.

 

Navedeno su samo podaci za priznate profesionalne bolesti, međutim poremećaji mišićno – koštanog sustava javljaju se i kao bolesti u vezi s radom i bolesti pogoršane radom. To su bolesti koje ne nastaju isključivo na radnom mjestu, no radom se pogoršavaju ili je rad jedan od faktora nastanka. To su bolni sindromi kralježnice – bol u leđima, bol u vratu,  degenerativne bolesti kralježnice i perifernih zglobova – artroze, spondiloze, diskartoze. Nemamo podataka o broju bolovanja i dužini trajanja bolovanja zbog takvih bolesti, ali svi mi znamo nekoga tko je imao problema s mišićno – koštanim sustavom tako da može pretpostaviti da je broj velik.

 

Prezentizam

Osjećaj boli na mjestu rada zbog poremećaja mišićno – koštanog sustava vjerojatno će utjecati na obavljanje posla i produktivnosti. U 2015. godini radnici koji pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava (uključujući one s drugim zdravstvenim problemima) radili su mnogo češće dok su bili bolesni (29%) od radnika bez zdravstvenih problema.

 

Prijevremeno ili prisilno umirovljenje

Radnici koji pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava, u usporedbi s onima koji nemaju te probleme, češće smatraju da neće moći raditi isti posao u dobi od 60 godina. Točnije, trećina radnika koji pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava (uključujući one koji imaju druge zdravstvene probleme) smatra da neće moći raditi svoj posao do 60. godine. (KR)

 

 

Izvori:

Zdrava mjesta rada smanjuju opterećenja, Vodič za kampanju, Europska agencija za zaštitu na radu

Work – related musculoskeletal disorders: from research to practice. What can be learnt? European Ris Observatory Report, Europska agencija za zaštitu na radu

Registar profesionalnih bolesti za 2019, HZJZ, Medicina rada