Novosti

07. 10. 2013.

Svjetski dan dostojanstvenog rada

NHS - Povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske danas su predsjednicima Republike Hrvatske, Vlade RH, Hrvatskog sabora i Hrvatske udruge poslodavaca uputili otvoreno pismo sljedećeg sadržaja:
Poštovana gospodo,
ovim pismom želimo vas, kao i širu hrvatsku javnost, podsjetiti da se danas, šesti puta za redom, obilježava Svjetski dan dostojanstvenog rada. Naime, još je 2008. godine najveća svjetska sindikalna organizacija - Međunarodna konfederacija sindikata, čije su hrvatske članice Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, po prvi puta organizirala prigodne aktivnosti.

Toga se dana jasno postavlja zahtjev za dostojan, dostojanstveni rad u svijetu, stoga svjetski radnički pokret zajedničkim glasom upozorava na probleme radnika naglaskom na slobodu sindikalnog organiziranja i sve elemente dostojanstvenog rada, od prava na rad, dostojanstvenog posla i prihvatljivih i sigurnih uvjeta rada pa sve do dostojne plaće i pravične raspodjele novostvorene vrijednosti i dobiti koje radnici svojim radom stvaraju. Ove godine, zbog rastućeg pritiska na slobodu sindikalnog organiziranja i snižavanja prava radnika na svim područjima, sindikati širom svijeta traže socijalnu pravdu, dostojanstvene poslove i uvjete rada te plaće za dostojan život radnika i njihovih obitelji, a radnike pozivaju da se sindikalno organiziraju kako bi se što uspješnije oduprli tom gotovo unisonom pokušaju pokoravanja radnika i njihovom pretvaranju u robove novoga doba!
 
U kakvom ozračju danas taj dan obilježavamo u Hrvatskoj, najbolje je pogledati u prilogu Otvorenom pismu.
 
Ovdje želimo naglasiti da se u svojoj nemoći rješavanja gorućih gospodarskih problema u zemlji Vlada, prema zahtjevima MMF-a, Svjetske banke i bonitetnih agencija, okrenula ka daljnjem snižavanju radničkih prava - izmjenama postojećih i donošenjem novih zakona.
Tako je imperativ ove vlasti postala fleksibilizacija tržišta rada kroz smanjivanje radničkih prava na svim područjima, a ne stvaranje uvjeta za pokretanje gospodarstva, izlazak iz krize i poboljšanje standarda građana. Vlada je najavila da će do kraja godine donijeti novi, fleksibilniji Zakon o radu, Zakon o povremenim poslovima, Zakon o otpremninama te Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta. Mijenjat će Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o poticanju zapošljavanja, Zakon o zaštiti na radu, Zakon o reprezentativnosti, ali i Zakon o mirovinskom osiguranju i vjerojatno Zakon o zdravstvenom osiguranju. Donošenje tolikog broja radno-socijalnih  zakona odjednom prokušana je receptura onemogućavanja aktivnog sudjelovanja i utjecaja onih na koje se zakoni odnose, bez obzira na njihovu formalnu uključenost u procese. Namjera vlasti je uz ostalo u Zakon o radu uvesti kao otkazni razlog radniku i nemogućnost poslodavca da mu isplati ugovorenu plaću te da u četveromjesečnim ciklusima poslodavac jednostranim odlukama organizira i preraspoređuje radno vrijeme, a time i život radnika i njegove obitelji. Namjera je izbaciti iz Zakona otpremnine radniku i riješiti ih posebnim zakonom. Potiče se dodatno jačanje agencijskog rada, a zajedno sa Zakonom o povremenim poslovima širom se otvaraju mogućnosti za krajnje nesigurne oblike rada. U mirovinu bi se radnika slalo tek sa 67 godina starosti, neovisno što je prosječni životni vijek hrvatskih građana nekoliko godina kraći od prosječnoga europskoga, a posla za mlade i uz sadašnje uvjete umirovljenja nema. Minimalnu bi plaću sa sadašnjih 2.984,78 kuna tek neznatno izdigli iznad 3.000,00 kuna. Najavljuje se restrukturiranje u javnom sektoru, razni outsourcinzi i spin-offovi, što će rezultirati novim tisućama radnika ili prijevremeno umirovljenih ili na burzi rada i novim potplaćenim i obespravljenim radnicima, ako slučajno nastave raditi na nekom od izdvojenih poslova.
 
Iz ovog otužnog uznemiravajućeg nabrajanja jasno je kako se Hrvatska udaljava od dostojanstvenog rada. Hrvatskome se tržištu rada sve više oduzima dostojanstvo, a najave zakonskih promjena u većini ga tih promjena žele doslovce zabiti u zemlju.
 
Poštovana gospodo predsjednici, na današnji vas dan želimo upozoriti kako je vaša obveza, vaša dužnost, svakoga u svojem djelokrugu odgovornosti, osigurati da hrvatski radnici žive i rade na način dostojan 21., a ne 19. stoljeća!

 

 

PRILOG


U kakvom ozračju obilježavamo
Svjetski dan dostojanstvenog rada u Hrvatskoj?
 
Već petu godinu zemlja tone u dubokoj gospodarskoj i socijalnoj krizi, na žalost i bez neke čvršće nade kako bi joj dogodine moglo krenuti nabolje. Posljednji službeni podaci o pokazateljima materijalne deprivacije u RH na žalost su iz 2011. godine, a ukazuju kako čak 9,7% osoba živi u kućanstvu koje si nije u mogućnosti priuštiti odgovarajuće grijanje, 64,5% u kućanstvu koje nije u mogućnosti podmiriti neočekivani financijski izdatak, 26,4% kasni s plaćanjem računa za režije, njih čak 16,9% živi u kućanstvu koje si nije u mogućnosti svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadrži meso ili ribu, a gotovo 69,3% u kućanstvu koje nije u mogućnosti platiti tjedan dana odmora izvan kuće. Jasno je kako je na današnji dan, zbog produbljenja gospodarske i socijalne krize stanje još gore.
 
Podaci za kolovoz ove godine govore kako je za prosječnu hrvatsku obitelj udio troška hrane i bezalkoholnih pića u ukupnom mjesečnom trošku iznosio 29,4%, a stanovanja i potrošnje energije 17,89%. U prosincu 2009. godine na hranu i bezalkoholna pića otpadalo je 32,41%, a na stanovanje i potrošnju energije 14,78%. Ovi podaci govore kako su građani prisiljeni odricati se i štedjeti na hrani kako bi mogli podmirivati povećane troškove ponajprije stanovanja i energije, ali i druge rastuće troškove. Sve veći broj građana nije u mogućnosti plaćati svoje obveze, čak i uz najveća moguća odricanja od potrošnje.
Čak 271.884 građana bilo je na dan 31. kolovoza 2013. godine blokirano zbog neizvršenih osnova za plaćanje, a njihov dug iznosi više od 21,26 milijardi kuna. Čak 76% obitelji ima nedostatna primanja za pokriće redovitih mjesečnih rashoda, a prosječnoj obitelji nedostaje čak ¼ prihoda za pokriće redovitih rashoda. Stopa rizika od siromaštva je 21,1%. Ovi su podaci primjereniji za obilježavanje Svjetskog dana za borbu protiv siromaštva, ali na žalost siromaštvo i neimaština sve su više zbilja hrvatskih radnika, zapravo hrvatska zbilja.
 
Kakvo je stanje na tržištu rada? Odnos broja osiguranika i umirovljenika pao je na 1.23 : 1. Od mjeseca prosinca 2008. godine do kolovoza 2013. godine izgubljeno je 127 199 radnih mjesta, a u razdoblju od 2002.godine do 2012. godine iz Hrvatske se odselilo 25 062 građana starosti između 15 i 29 godina života. Trend iseljavanja mladih se zbog nedostatka posla još više povećao u 2013. godini. U pravilu se radi o mladim visoko obrazovanim hrvatskim građanima koji zbog nedostatka posla i zbog nesigurnih oblika rada napuštaju Hrvatsku i ostavljaju je i bez mladosti i bez razvojnog potencijala, bez budućnosti. Sve je veći broj radnika koji trpe zlostavljanje na radnom mjestu, ali se to boje prijaviti u strahu od gubitka posla. Ne treba zaboraviti kako se u Hrvatskoj nakon izmjena Zakona o radu 2003. godine drastično rastućom stopom povećao udio zaposlenih na određeno vrijeme. Od tada je među svim novosklopljenim ugovorima o radu njih između 83 i 85% na određeno vrijeme. Osim toga, na sceni je i nepoštivanje kolektivnih ugovora. U tome, ili izravno kao poslodavac ili posredno, kroz svoje podobne politički imenovane nadzorne odbore i uprave državnih i javnih poduzeća, aktivno sudjeluje ova vlast. U nemogućnosti postizanja uspjeha za pregovaračkim stolom Vlada je kroz svoj „mehanizam dižućih ruku“ u Hrvatskom saboru čak donijela i Zakon kojim je van snage stavila neke odredbe kolektivnih ugovora u javnom sektoru, ali odredila i kako to može izgledati u novim kolektivnim ugovorima. Iz državnih i javnih poduzeća radnici su tisućama tužbi zasuli sud zbog nepoštivanja nekih odredbi iz kolektivnih ugovora što su nesamostalne uprave radile zbog političkih naloga iz vlasti.
 
U privatnom je sektoru zbog straha od gubitka posla i pritisaka poslodavaca sve teže organizirati sindikat i sindikalno djelovati, a privatni poslodavci smjerno slijede sve Vladine negativne primjere.


S poštovanjem


 
Krešimir Sever, v.r.                                     Mladen Novosel, v.r.
 
predsjednik NHS-a                                    predsjednik SSSH