Novosti

13. 06. 2006.

T- Portal: Čekić i tacna umjesto knjige

Sedmogodišnja djevojčica u Boliviji čisti cipele na ulici

DJEČJI RAD U HRVATSKOJ
Taman kad se Hrvatska uljuljala u zadovoljstvo zbog iznimno rijetkih slučajeva zabilježenog dječjeg rada, inspektori su nedavno zatekli čak sedamdesetero djece zaposlenih u pedeset tvrtki iz četiri dalmatinske županije. U ponedjeljak, 12. lipnja, obilježen je Svjetski dan protiv dječjeg rada, kada nas je UN-ova Međunarodna organizacija rada podsjetila da je svako sedmo dijete žrtva prisilnog rada
Problem dječjeg rada u Hrvatskoj na vidjelo je izišao prošloga ljeta, nakon strašne tragedije u kojoj je život izgubilo troje male djece. Alen Ignac i sestre Silvija i Sabina Balog utopili su se, naime, na šljunčari u Ivanjcu u potrazi za osvježenjem nakon teškog fizičkog posla na obližnjem polju, na kojemu su vadili krumpir za pet kuna po satu.
Prema hrvatskim zakonima, rad djece do 15 godina strogo je zabranjen, a poslodavci moraju imati posebnu dozvolu za djecu s navršenih 15 godina. Malodobnik se, osim toga, ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje ili razvoj, pa ne smiju raditi ni u noćnoj smjeni ili prekovremeno.

Iako mnogo mlađi - troje djece imalo je između sedam i deset godina - radili su praktički od jutra do mraka.
Prošloga mjeseca zabilježen je, pak, slučaj da su maloljetni učenici bez pristanka roditelja i bez ikakve nakade radili 14 sati, i to do ranog jutra. Petnaestak učenika iz Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u Puli prva tri razreda smjera kuhara i konobara iskorišteno je, naime, za posluživanje i pripremu hrane na jednom vjenčanju, iako je noćni rad maloljetnika zabranjen Zakonom o radu.

Izrabljivanje djece u Dalmaciji
A onda je prije dva tjedna odjeknula vijest da su inspektori tijekom 2005. i u prvom tromjesečju ove godine u četiri dalmatinske županije zatekli u radu dva tinejdžera mlađa od 15 godina, osam maloljetnika do 18 godina starosti koji su ‘crnčili’ bez odobrenja roditelja ili skrbnika te 76 malodobnih osoba koje su, protivno zakonu, radile prekovremeno i u noćnoj smjeni.
Među njima je bilo i dvoje mladih stranaca koji su radili kod građana, a izvan registriranih tvrtki ili obrta.
Poslodavci su određivali zakonom zabranjeni prekovremeni rad za 43 malodobne osobe, dok su još 33 tinejdžera radila noću.
Nezakonitosti su najčešće zabilježene u ugostiteljstvu, trgovini i građevinarstvu, odnosno na poslovima konobara, kuhara, pekara, prodavača, ali i frizera te glumaca i statista. Ipak, nezakoniti maloljetnički rad te dugoročne psihološke i socijalne posljedice za mladog radnika očito nisu dovoljan motiv državi da pokrene kaznene postupke protiv takvih poslodavaca, nesavjesnih roditelja ili skrbnika, pa zasad sve ostaje unutar granica prekršajnih sporova.
Inspektorima stoga ostaje podnijeti prekršajne prijave protiv tvrtki i njihovih direktora, s financijskim rasponom sankcija od 4.000 do 100.000 kuna, ovisno o težini prekršaja.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever slaže se da su kazne za zapošljavanje djece premale, a kako su ljudi koji zapošljavaju djecu beskrupulozni u želji za profitom, Sever smatra da je povišenje iznosa kazni poruka koju će najbolje razumjeti.

Obiteljsko iskorištavanje djece
Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Sever ističe da dječjeg rada nažalost ipak ima, iako nije vezan uz velike kompanije, već uz obiteljske tvrtke.
'Najčešće se radi o zanatima poput pekarnica, limarskih radionica i sličnih poslova, gdje djeca nerijetko od malih nogu pomažu roditeljima u poslu, zbog čega pate i fizički, ali i zapostavljaju školovanje', kaže predsjednik NHS-a, napominjući da se obično radi o njihovoj djeci ili djeci susjeda i prijatelja.
'Tu se radi o podvrsti rada na crno, a tamo gdje cvjeta rad na crno, ima i dječjeg rada', kaže Sever. Dodaje da djeca rade i u graditeljstvu, gdje se čak zapošljavaju djeca iz inozemstva, na primjer iz BiH, jer se zna dogoditi da u Hrvatsku dođu tražiti posao otac i sin.
Posebnim problemom smatra, pak, djecu koja prose, jer su obično na to prisiljena od strane roditelja ili neke druge osobe kojoj moraju davati sav prikupljeni novac.
'Taj problem najviše je izražen u velikim gradovima, poput Zagreba, gdje su djeca koja prose strateški raspoređena po centru ili po prometnim križanjima. Tako sam jednom naišao na Cvjetnom trgu i vidio klinca koji prosi, ali mu nisam htio dati novac, već sam mu kupio sladoled. Malo nakon toga dječaku je prišla neka žena i opalila mu pljusku, derući se na njega da ne smije trošiti prikupljeni novac, pa sam se s njom posvadio nasred ulice. Radi se o ljudima koji eksploatiraju cijeli niz djece, to je lančani, prljavi posao, jer jedan čovjek nerijetko kontrolira nekoliko djece i uzima im 'zaradu'', priča Sever.

Hrvatska ipak dobro stoji
Ipak, u odnosu na druge zemlje, pogotovo one azijske i afričke, ali i na neke europske zemlje, Rumunjsku, Albaniju, pa i naše susjede, Hrvatska dobro stoji, jer kod nas dječji rad nikad nije 'kulturološki' zaživio – osim u tim obiteljskim, zanatskim radnjama, veli Sever.
A evo kakvo je stanje u svijetu: Diljem planeta 246 milijuna djece obuhvaćeno je dječjim radom, 73 milijuna ‘zaposlene’ djece mlađe je od deset godina, a dječji rad prisutan je u svim zemljama.
Ipak, UN-ova Međunarodna organizacija rada (ILO) nedavno je izvijestila da je dječji rad, posebice u njegovim najgorim oblicima, po prvi put u padu diljem svijeta. ILO ipak upozorava da još uvijek predstoje ogromni napori da se u potpunosti milijuni djece koja su mu sada podvrgnuta oslobode rada.
Izvješće ILO-a pod nazivom 'Kraj dječjeg rada: dostižan' ocjenjuje kako je, ukoliko bi se smanjivanje dječjeg rada nastavilo ovim tempom, moguće u narednih 10 godina potpuno ukinuti njegove najgore oblike.
UN-ova agencija navodi da je broj djece radnika u svijetu pao za 11 posto između 2000. i 2004. godine. Prije šest godina u svijetu je radilo 246 milijuna, a četiri godine kasnije 218 milijuna djece.
Smanjivanje dječjeg rada UN pripisuje pojačanoj političkoj volji i svijesti u svijetu, kao i konkretnim akcijama, posebice smanjivanju siromaštva i masovnom obrazovanju koji su doveli do svjetskog pokreta protiv rada djece.

Političkom voljom i obrazovanjem protiv dječjeg rada
Ovogodišnji Svjetski dan protiv dječjeg rada je posvećen djeci koja rade u rudnicima i kamenolomima, gdje, prema procjenama, radi više od milijun djece. Oni rade u najgorim mogućim uvjetima i izloženi su pogibeljnom riziku smrtnog stradanja, ozljeda ili kroničnih bolesti.
Podjednak broj djece radi u razvijenim i tranzicijskim zemljama, a svake godine od posljedica prouzročenih nesrećama na radu umire ih oko 22.000. Najviše djece (127 milijuna) radi na području Azije i Tihog oceana, većinom u tzv. sivoj ekonomiji, bez ikakve zakonske zaštite.
Više od 8,4 milijuna djece nalazi se i u klopci ropstva, trgovine ljudima, dužničkoga rada, prostitucije, pornografije ili je uključeno u druge ilegalne aktivnosti, a 1,2 milijuna te djece je prodano.
Najveći napredak ostvarili su Latinska Amerika i Karibi, a broj ekonomski aktivne djece pao je i u Aziji i na Pacifiku.
U Africi je opala učestalost dječjeg rada, ali je porastao apsolutni broj afričke djece koja rade. Izvješće pokazuje kako podsaharska Afrika sa skoro 50 milijuna djece radnika (što je 26 posto od ukupne tamošnje dječje populacije) ima najviši omjer ekonomski angažirane djece od bilo koje druge regije u svijetu.
U Europi, pak, prednjače Rumunjska i Albanija, gdje je iskorištavanje djece za razne poslove uobičajeno. Vjeruje se da je više od pedeset tisuća malih Albanaca uključeno u formalni i neformalni rad, u kojem je glavni poslodavac - njihova obitelj. Albanski zakon o radu ovaj oblik rada nažalost još uvijek ne smatra dječjim radom.
Prema našem Zakonu o radu, osoba mlađa od petnaest godina života ne smije se zaposliti, osim iznimno, uz prethodno odobrenje inspektora rada, i to uz naplatu. To se, međutim, odnosi samo na sudjelovanje u snimanju filmova, pripremanju i izvođenju umjetničkih, scenskih ili drugih sličnih djela, na način, u opsegu i na poslovima koji ne ugrožavaju zdravlje djeteta, ćudorednost, školovanje ili razvoj
Milan Koštro
utorak, 13.06.2006.