Novosti

22. 08. 2020.

Tko će biti gubitnici: Marić poziva na rezove, ali sindikati ne odustaju od rasta plaća u 2021.

PRIPREMA PRORAČUNA

Postignuti dogovor Vlade i sindikata ujedno znači da je ovogodišnji rast plaća samo odgođen

Piše: Marina Klepo

(JUTARNJI LIST) Kada ministar financija kaže “sve je podložno rezovima, osim mirovina”, ujedno šalje poruku ostalim korisnicima proračuna ne samo da bi se mogli naći na listi “gubitnika”, nego i da u ova teška vremena nema mjesta velikim zahtjevima.

 

Gotovo identične riječi mogle su se čuti i u travnju uoči rebalansa proračuna. Tada je saborski zastupnik Branko Bačić, primjerice, rekao: “Postoje rashodi poput mirovina koji se ne mogu smanjivati i na to treba paziti, sve drugo može biti na stolu”.

 

Ipak, prvi koji bi se mogli prepoznati u ovim načelnim obraćanjima proračunskim korisnicima zacijelo su sindikati s kojima će Vlada uskoro morati otvoriti pregovore o rastu plaća u idućoj godini. Nakon izbijanja koronakrize, uoči rebalansa proračuna, sindikati su pristali odreći se prije dogovorene povišice u lipnju i listopadu od 2+2, dok je dogovor oko nekih materijalnih prava, poput božićnice za ovu godinu, ostavljen za jesen kada će razmjeri krize biti jasniji. Postignuti dogovor Vlade i sindikata ujedno znači da je ovogodišnji rast plaća samo odgođen te da će plaće javnog sektora od 1. siječnja iduće godine rasti četiri posto.

 

 

Jasna pozicija

 

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata, svjestan je da situacija neće biti jednostavna jer očekuje da će Vlada, u nastojanju da smanji deficit, ići na mjere štednje. Međutim, čini se da sindikati oko toga imaju dosta jasnu poziciju.

 

“Očekujem poziv sindikatima, da će to biti na vrijeme i da će se s njima razgovarati”, kaže Sever. Sudeći na temelju razgovora s predstavnicima sindikata koje okuplja NHS, on zaključuje da će ustrajati u svojim zahtjevima kako po pitanju isplate božićnica za ovu godinu tako i u slučaju rasta osnovice plaća od četiri posto početkom iduće godine.

 

“To su pozicije s kojih se ide u pregovore. Iskustvo nam govori da jednom kada se odreknemo povišice ili kada se zamrznu materijalna prava, potrebne su godine da se vratimo na iste pozicije”, objašnjava Sever. Poput nekih svojih kolega, i on smatra da odustajanje od rasta plaća nije dobro ni za gospodarstvo jer u uvjetima velike neizvjesnosti to dodatno smanjuje potrošnju. Nije to dobro ni za privatni sektor, dodaje, jer upravo od njega kupujemo proizvode i usluge.

 

 

Nastavak moratorija

 

Da situacija neće biti jednostavna, smatraju i ekonomisti, ističući da veliki proračunski deficit i nužnost vraćanja javnih financija u održive okvire neizbježno nameće smanjenje rashoda.

 

S druge strane, velik dio javnog sektora, liječnici, nastavnici, kao i oni koji rade u socijalnoj skrbi, proteklih su mjeseci izloženi ne samo velikom pritisku, nego i dodatnim poslovima. Ipak, u usporedbi s neizvjesnošću koja čeka privatni sektor, oni koji rade u javnom sektoru barem ne moraju strahovati za posao.

 

Imajući sve te okolnosti u vidu, kako ističe jedan ekonomist koji je želio ostati anoniman, možda bi optimalno rješenje u ovoj situaciji bilo produljenje moratorija na rast plaća u javnom sektoru. Tim prije što Ministarstvo financija najavljuje smanjenje poreza na dohodak koji bi većem dijelu zaposlenih trebao donijeti povišicu.

 

 

Težak kompromis

 

No, ne treba dvojiti da će potraga za kompromisom između Vlade i sindikata, kao i proteklih godina, sigurno potrajati. Valja podsjetiti da je krajem prošle godine, nakon višetjednog štrajka u školama i dramatičnih pregovora sa sindikatima, uz ostalo, Vlada obećala da će do lipnja napraviti analizu plaća i izraditi novi sustav koeficijenata plaća u javnom sektoru. PremijerAndrej Plenkovićobećao je da će se angažirati stručnjaci koji će utvrditi realnu složenost poslova te da će se prema tome izračunati koeficijenti za sve u javnim službama, a prvi rezultati trebali su biti poznati u prvoj polovici godine.

 

Osim prijedloga koeficijenata, analiza je trebala pokazati i koliko je zaposlenika potrebno u kojem sektoru. No, koronakriza je, čini se, malo poremetila planove, ali sve dok se Vlada ozbiljno ne pozabavi plaćama u javnom sektoru, pregovori sa sindikatima nastavit će se uhodanim putem.

 

Neovisno o tome kako će oni završiti ovaj put, nema sumnje da izrada proračuna za iduću godinu ministru financija predstavlja velik izazov. Prema planovima iz travanjskog Programa konvergencije, deficit proračuna u idućoj godini trebao bi se smanjiti na 2,4 posto BDP-a s ovogodišnjih sedam posto, što znači za oko 16 milijardi kuna, pa bi u idućoj godini trebao iznositi oko devet milijardi kuna. S obzirom na očekivani rast BDP-a u idućoj godini, prema posljednjim projekcijama od 6,1 posto, izgledan je i solidan rast prihoda, kao i priljev novca iz EU.

 

 

Manje izdataka

 

U idućoj godini proračun više neće imati izdatke za ublažavanje posljedica od koronakrize, kao što je sufinanciranje radnih mjesta, barem ne u mjeri u kojoj je to bilo ove godine. Međutim, pritisak na povećanje rashoda sigurno će biti snažan jer će mnogi i dalje trebati pomoć. Osim toga, da bi se potaknuo oporavak i u većoj mjeri angažirao novac iz EU, Vlada će morati dati i svoj dio.

 

 

Izdaci za zaposlene i socijalne naknade čine 60 posto budžeta

 

Za razliku od Vlade koja u 2021. godini očekuje rast BDP-a od 6,1 posto i proračunski deficit od 2,4 posto, analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković-Matijević smatra da će oporavak biti znatno sporiji, a time i rast poreznih prihoda.

 

Ona procjenjuje da će BDP iduće godine rasti po stopi od tri posto, a toliko će iznositi i deficit proračuna, što znači oko 11 milijardi kuna. S obzirom na projekt uvođenja eura, ne sumnja da će Vlada nastojati značajno smanjiti deficit, ali ostaje pitanje koliko će u tome uspjeti.

 

- Imamo rigidnu strukturu rashoda, pri čemu izdaci za zaposlene i socijalne naknade čine oko 60 posto BDP-a. Proteklih godina značajno su se smanjili izdaci proračuna za subvencije i kamate, što znači da još preostaju materijalni i kapitalni rashodi. Međutim, treba imati na umu da manji izdaci za investicije znače i manju gospodarsku aktivnost - kaže Živković-Matijević.

 

Kada je, pak, riječ o povlačenju novca iz EU, dodaje kako ostaje upitno koliki su nam uopće projektni kapaciteti.