Novosti

15. 03. 2019.

U Hrvatskoj su nepoželjni i imaju lošija primanja, evo kakva je situacija u EU

STARIJI RADNICI

Hrvati se nakon Talijana i Bugara ubrajaju u zemlje s najkraćim očekivanim radnim vijekom od 32,1 godinu

AUTOR Dijana Jurasić

(VEČERNJI LIST) Zašto su u hrvatskom društvu stariji od 50 godina nepoželjni kao radnici osim ako nisu liječnici, sveučilišni profesori, odvjetnici... I zašto lošije žive od radnika iz ostataka EU? Većina nas bi radije prepustila svoj život i zdravlje u ruke liječniku u dobi od 50 ili 60 godina nego mladom, računajući na njihovo iskustvo i manju vjerojatnost pogreške jer su na starima dovoljno naučili.

 

No, kad je riječ o ‘običnim’ starijim hrvatskim radnicima kvaliteta njihova radnog života je, smatraju, niža od mlađih radnika i njihovih vršnjaka iz drugih EU zemalja.

 

 

Htjeli bi da rade dulje, ali...

 

Zvonimir Galić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji se bavi psihologijom rada, s kolegicama Majom Parmač Kovačić i Majom Vehovec, istraživao je kvalitetu radnoga života starijih zaposlenika u Hrvatskoj. Njihovo istraživanje “Kvaliteta radnog života zaposlenika starijih od 50 godina u EU: dvostruki izazov za starije hrvatske radnike” pokazalo je, kaže, poražavajući trend.

 

– U razvijenim europskim zemljama, što ste stariji, općenito vam je bolje na poslu – imate bolje ekonomske uvjete, veću slobodu i vaše mišljenje se više poštuje. U nas je trend potpuno obrnut –što ste stariji, veća je šansa da imate lošija primanja i manje vas se pita za mišljenje. Istovremeno, potpuno shizofreno, očekujemo od starijih da što dulje ostanu u ovakvim uvjetima. Samo destimuliranje odlaska u prijevremenu mirovinu nedovoljna je mjera i potrebno je u našim tvrtkama pozabaviti se upravljanjem resursima starijih zaposlenika. Oni posjeduju znanja, vještine, iskustvo i kontakte koji su našim organizacijama potencijalno vrlo vrijedne, a kojih se olako odriču – govori Galić.

 

Stoga, dok se ne popravi kvaliteta života naših radnika iznad 50., ne treba im predbacivati što ne rade dugo kao Šveđani.

 

– Odnos prema starijima od 50 godina, osobito onima iznad 65 godina, u nas je posljedica predrasuda i siromaštva. Skandinavci su orijentirani prema dizanju kvalitete života starijih ljudi i kod njih je i životni vijek dulji. Istraživanja su vani pokazala da stariji radnici možda nešto sporijeusvajaju nove tehnologije, ali kad ih usvoje, kvalitetnije i predanije rade od mlađih. Stariji radnici brzinu i energiju koju imaju mlađi nadomještaju iskustvom i znanjima i zato vani nema predrasuda prema njima, već se vodi računa da se nekog nakon 62. godine stavi na supervizorsko mjesto gdje će se najbolje iskoristiti njegovo iskustvo. Ni kvaliteta života u nas i razvijenim zemljama nije usporediva. Suprug mi je živio u Beču, u kojem stariji ljudi svaki vikend odlaze na ručkove i druže se, a kamo idu naši? Eventualno popiju kavu ili odu u kazalište. Kod nas stariji od 65 ne izlaze vani, ne idu na daleka putovanja – kaže sociologinja Sonja Podgorelec.

 

 

Hrvatske predrasude

 

Većina u Hrvatskoj ne dočeka starosnu mirovinu, nego odlaze u prijevremenu, često nepovoljnu.

 

– Hrvatskim radnicima svih dobnih skupina, u usporedbi s onima iz razvijenih europskih zemalja, nije osobito dobro na poslu, što je razlog zašto se znatan dio njih odlučuje na iseljavanje. Dvostruki izazov je biti stariji zaposlenik u Hrvatskoj jer je njima, osim što dijele sudbinu drugih radnika, dodatno loše zbog situacije koju zbog dobi imaju na tržištu rada. Nitko ne odlazi s mjesta na kojem mu je dobro. Razloge zaprijevremeno umirovljenjemožemo tražiti u tome kako je starijima na poslu. Zbog strukture naših industrija i opće nekonkurentnosti poslodavci ne mogu našim radnicima osigurati ekonomske uvjete kakve imaju zaposleni u razvijenijim zemljama EU. Ograničene resurse onda dominantno usmjeravaju prema mlađima, često vođeni krivom idejom da im je to bolja investicija – kaže Galić iako istraživanja pokazuju da zbog iskustva i strukture motivacije stariji mogu biti jednako kvalitetni radnici.