Novosti

26. 06. 2006.

U IZRADI MEMORANDUM O SOCIJALNOM UKLJUČIVANJU

Seminar u povodu izrade 3. i 4. poglavlja Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju održan je u zagrebačkom hotelu Sheraton

ZAGREB, 26. lipnja 2006. (Hina, NHS) - Hrvatska bi do kraja godine trebala s Europskom komisijom izraditi Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju, jedan od dokumenata nužnih za pristup Europskoj uniji, a o ključnim poglavljima toga dokumenta, koji se odnose na socijalno najugroženije skupine stanovništva, danas je bilo riječi na seminaru u organizaciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te Europske komisije.
Memorandum ne obvezuje Hrvatsku na zakonodavno usklađivanje na području socijalnih prava s europskima, ali će dati potpuni prikaz socijalne slike Hrvatske i ponuditi mjere za rješavanje ključnih problema, koje trebaju biti prilagođene preporukama i modelima koji se primjenjuju u Europskoj uniji.

"Analizirajući tržište rada ustanovili smo da su u njemu najugroženije osobe s invaliditetom, a na marginama društva, počevši od obrazovanja pa do zapošljavanja, nalaze se i pripadnici Romske manjine", kazala je državna tajnica u Ministarstvu socijalne skrbi Dorica Nikolić, govoreći o 3. i 4. poglavlju memoranduma, od ukupno osam koje treba obraditi do kraja godine.
Među mjerama predviđenima Memorandumom navodi se da obrazovni sustav treba prilagoditi novim potrebama tržišta rada, a posebice treba biti
dostupan Romima kojima je to i ključ za pomak s margine društva.
Što se tiče reforme zdravstva, Europska komisija izražava zabrinutost što pet posto našeg stanovništva nije ni na koji način pokriveno zdravstvenim osiguranjem, a ističe se i da reforma financiranja zdravstva nikako ne smije ugroziti jednaku dostupnost zdravstvenih usluga svim građanima.
Dorica Nikolić ističe i da posebnu kategoriju siromašnih i socijalno zapuštenih građana čine starije osobe u ruralnim sredinama, posebice starije žene bez mirovinskih primanja, koje zbog izolacije često ostanu izvan dostupnosti bilo kakve organizirane pomoći.
Kad je riječ o socijalnim naknadama, istaknuto je da su one u Hrvatskoj već godinama vrlo male i ne osiguravaju podmirenje ni osnovnih životnih troškova.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, u svom je izlaganju naglasio problem zaduženosti građana kod koje struktura duga pokazuje kako se pretežito radi o zaduženju po minusima tekućih računa, kratkoročnim kreditima i karticama, a to pak znači kako su siromašni i zadužuju se zbog preživljavanja.
Pri tom sve veći problem postaje vraćanje dugova koji dužnike i njihove jamce dodatno gura u siromaštvo.
Nadalje, zaključio je Sever, prisutan je i problem dugotrajno nezaposlenih, radnika koji rade a ne primaju plaću, značajnih razlika u mirovinama novih i starih umirovljenika, outsourcinga i zapošljavanja liječenih ovisnika kojima su redovito zatvorena vrata poduzeća iz kojih su otišli na liječenje.
«Ovi problemi nisu uopće ili nisu u dovoljnoj obrađeni u memorandumu, pa tako ni mjere za njihovo ublažavanje», smatra Sever.