Novosti

14. 08. 2017.

UBRZAVA SE ISELJAVANJE IZ LIJEPE NAŠE U dvije godine iz Hrvatske odselilo 138 tisuća ljudi

PODACI OECD-A

Autor: Branko Podgornik

I iz Hrvatske je najviše ljudi otišlo u Njemačku, no hrvatski izvori upozoravaju da bi taj broj mogao biti manji, jer njemačke vlasti u iseljenike iz naše države ubrajaju i one s hrvatskim državljanstvom iz BiH

(Novilist.hr) Njemačka je nakon početka krize iz 2008. postala najprivlačnija europska zemlja za useljenike. Samo u prošloj 2016. godini primila je 892.500 useljenika, ili 30 posto više nego 2015., kada je Europu zahvatio vrhunac vala emigranata iz Sirije, prema podatcima iz godišnjeg izvješća o migracijama, kojeg je nedavno objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz Pariza.

 

Iseljavanje se snažno pojačalo i iz Hrvatske, iz koje je tijekom 2015. i 2016. godine u zemlje OECD-a pristiglo 138 tisuća ljudi. Najviše ljudi s hrvatskim državljanstvom otišlo je u Njemačku. U nepune tri godine – od početka 2014. do kraja rujna 2016. – u Njemačku je »trajno« doselilo ukupno 128 tisuća Hrvata, prema podacima OECD-a.

 

Prema domaćim procjenama, iz Hrvatske se od njezina učlanjenja u EU, od sredine 2013. godine, iselilo više od 200 tisuća stanovnika, što se u nekoj mjeri poklapa i s podatcima OECD-a. Hrvatski izvori, međutim, upozoravaju da bi taj broj mogao biti manji, jer njemačke vlasti u iseljenike iz naše države ubrajaju i one s hrvatskim državljanstvom iz BiH.

 

Međutim, treba imati na umu da OECD ovdje govori o ljudima koji su se »trajno« nastanili u drugim zemljama, migrante koji su svoj privremeni status promijenili u pravo na ostanak »na dugoročnijoj bazi«. Drugim riječima, broj doseljenih iz Hrvatske i drugih zemalja u Njemačku znatno je veći od spomenutih podataka OECD-a, jer mnogi čekaju da im se riješi status.

 

U svakom slučaju, iseljavanje iz Hrvatske proteklih se nekoliko godina ubrzalo, ponajprije zato što su prestala prijašnja ograničenja za njihov rad u Njemačkoj. Dok se iz Hrvatske, prije ulaska zemlje u EU, godišnje iseljavalo prosječnih 24 tisuće građana, broj naših iseljenika se 2014. povećao na 62 tisuće, a 2015. na 76 tisuća – prema podatcima za svih 35 članica OECD-a, organizacije koja obuhvaća najrazvijenije zemlje u svijetu. Među njima su uglavnom članice EU-a – uz SAD, Kanadu, Švicarsku, Norvešku, Australiju, Japan, Koreju, Izrael i Tursku.

 

 

Tri milijuna studenata

 

Ukupni broj useljenika u razvijene države povećava se dobrim dijelom zbog vala izbjeglica iz Sirije. Prošle godine oko 5 milijuna emigranata se trajno naselilo u zemljama OECD-a, od kojih petina u SAD-u. Trećinu svih useljenika, oko 1,5 milijuna, čine izbjeglice. Sljedeća trećina su migranti unutar samih članica OECD-a, a još trećinu čine članovi obitelji koji stižu naknadno.

 

Useljavanje u razvijene zemlje trenutačno raste po stopi od 7 posto godišnje. Zemlje OECD-a sada imaju više od 124 milijuna ljudi rođenih u inozemstvu, što znači da useljenici čine prosječno 13 posto njihovog stanovništva. U Sloveniji je broj useljenika znatno iznad prosjeka, a najčešće prima one iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije, čak i iz Rusije. OECD nema podataka za Hrvatsku, koja nije članica te organizacije.

Otkako je izbila ekonomska kriza iz 2008. godine, smjerovi migracija u Europi znatno su se promijenili. Glavno područje iseljavanja – prije krize i poslije nje – jesu zemlje srednje Europe, iz kojih su ljudi nekoć odlazili u dva smjera, na zapad i jug. Prvi je smjer uglavnom vodio u Veliku Britaniju – koja je do početka ekonomske krize iz 2008. primala najviše useljenika u Europi, osobito Poljaka. Drugi je smjer vodio u sredozemne države, ponajprije u Italiju i Španjolsku. Međutim, nakon izbijanja krize, svi glavni putevi preusmjerili su se u Njemačku – ne samo iz srednje Europe, nego i iz mediteranskih zemlja, koje je tada zahvatila dužnička kriza i visoka nezaposlenost. Useljavanje u Britaniju već nekoliko godina se smanjuje. Njemačka prima najviše useljenika uglavnom iz ekonomskih razloga. Trenutačno joj nedostaje 700 tisuća radnika.

 

Da je broj migranata znatno veći od spomenutih pet milijuna, koji su »trajno« promijenili svoj nastan, govori i podatak o čak 1,5 milijuna radnika na ugovoru koji su tijekom 2015. došli u zemlje OECD-a. Radi se o radnicima koje njihove firme iz jedne zemlje privremeno šalju na obavljanje poslova u drugu zemlju. Njihov se broj u posljednjih deset godina povećao za 80 posto. U migrante u razvijenim zemljama ubraja se i tri milijuna studenata. Poseban su slučaj sezonski radnici.

 

 

Pooštravanje uvjeta za useljavanje

 

Najviše sezonskih radnika prima Poljska, čak 321 tisuću tijekom 2015. godine. Budući da mnogi Poljaci odlaze na zapad, zemlji nedostaje radnika u poljoprivredi i građevinarstu, pa masovno daje dozvole za sezonske radnike, često iz Ukrajine i Bjelorusije. Sezonci nedostaju i mediteranskim zemljama. U Francusku, Španjolsku i Italiju dolaze sezonski radnici uglavnom iz Maroka ili Tunisa.

 

Rusi često odlaze na sezonske radove u Finsku, a Ukrajinci ne samo u Poljsku, već i Austriju, prema OECD-u. Kada dođe vrijeme žetve u Švedskoj, radove obavljaju gotovo isljučivo sezonski radnici iz Tajlanda. Trećina svih sezonskih radnika u Norveškoj dolazi iz Vijetnama. Put iz Azije u skandinavske zemlje očito se Tajlanđanima i Vijetnamcima isplati, zbog velike razlike u plaćama.

 

Kako se broj migranata povećava, tako i zemlje koje ih primaju pooštravaju uvjete za useljavanje, zbog rastućeg otpora u njihovoj javnosti. »Javno mišljenje često poziva na selektivniji i restriktivniji prihvat budućih migranata, ako već ne na zatvaranje granica«, upozorava OECD. Mnoge zemlje pojačavaju granične kontrole i provjere migranata, a istodobno su unazadile humanitarne uvjete za izbjeglice. Ipak, razvijene države u pravilu nastavljaju poboljšavati uvjete za privlačenje visokobrazovanih talentiranih ljudi, nudeći im stanove i druge pogodnosti. S druge strane, položaj useljenika u državama primateljicama nije najbolji. Njihova je nezaposlenost, primjerice, osjetno veća od nezaposlenosti domicilnog stanovništva, a djeca useljenika u pravilu postižu slabiji uspjeh u školama, kaže OECD, koji poziva razvijene zemlje na donošenje mjera za olakšavanje integracije useljenika.

 

 

Irska nije najprivlačnija

 

Irsku se u hrvatskoj javnosti spominje kao zemlju vrlo privlačnu za iseljenike, ali podaci OECD-a ne potvrđuju taj stereotip. Naprotiv, iz raspoloživih podataka stječe se dojam da Irska za useljenike funkcionira poput kolodvora. Broj Hrvata koji sele u Irsku nije velik. Među prvih 15 zemalja, iz kojih dolaze »trajni« useljenici u Irsku, Hrvatska se uopće ne spominje. Treba imati na umu da je Irska nakon izbijanja krize iz 2008. postala zemlja iseljavanja ljudi. Taj negativni trend promijenio se tek prošle godine, kada je broj useljenih prvi put, za nekoliko tisuća, prešao broj iseljenih. Prema podacima iz 2016., Irska je »trajno« primila 79 tisuća ljudi iz inozemstva, a izgubila njih 76 tisuća. Većina odseljenih, njih 46 tisuća, bili su stranci. Preselili su uglavnom u Britaniju ili na europski kontinent, pri čemu se njih 10.700 vratilo u neku od »12 novih članica Europske unije«, u koje statistika vjerojatno ubraja i Hrvatsku.

 

 

Otkuda su useljenici došli 2015.

 

Sirija 430.000

Rumunjska 425.000

Poljska 306.000

Italija 171.000

Bugarska 126.000

Ukrajina 110.000

Mađarska 99.000

Albanija 91.000

Rusija 80.000

Hrvatska 76.000

Srbija 66.000

Grčka 53.000

BiH 37.000

 

 

Koliko su useljenika dobile 2015.

 

Njemačka 686.000

Britanija 378.800

Francuska 256.500

Španjolska 194.900

Italija 160.900

Nizozemska 146.800

Švicarska 131.200

Švedska 102.900

Belgija 102.100

Austrija 102.000

Danska 66.700

Norveška 53.700

Irska 35.500