Novosti

13. 04. 2017.

Udri po sindikalistima

Sindikalno organizirano radništvo na udaru i u privatnom i u državnom sektoru: Sindikat metalaca u Brodosplitu na dan privatizacije tvrtke, 28. veljače 2013., imao je točno 488 članova, a danas ih je svega 75

PIŠE Dragan Grozdanić

(NOVOSTI) Strepe za posao, plaću i uopće za budućnost, koju članstvo u sindikatu čini još neizvjesnijom. Sve se to odvija na dokovima Brodosplita: otkako je 2013. preuzeo splitski škver, njegov vlasnik Tomislav Debeljak neprestano je u sukobu s trima sindikatima i njihovim članovima koji ondje djeluju i upozoravaju na poslovne anomalije u ovoj tvrtki.

 

Ured pučke pravobraniteljice Lore Vidović je na temelju nalaza Inspekcije rada upravo okončao ispitni postupak u kojem je, između ostalog, utvrđena sumnja na diskriminaciju radnika temeljem članstva u sindikatima Brodosplita, o čemu je obaviješten i Debeljak.

Pravobraniteljica je tako zabilježila da je uprava Brodosplita višekratno radnicima davala do znanja da je nepoželjno njihovo sindikalno članstvo, pa je velik broj radnika iz sindikata istupio. Na šalteru protokola tvrtke dijeljeni su formulari za ispis radnika iz sindikata. Uprava Brodosplita negira te pojave. U brodogradilištu diskriminiraju i radnike narušenog zdravlja: ne isplaćuju im božićnicu jer radnici na dugotrajnom bolovanju ne doprinose produktivnosti Brodosplita. Joška Franića, povjerenika Sindikata metalaca u Brodosplitu, pitamo je li Debeljak obećao i dvostruko vrednije poklon pakete za Uskrs i Božić te stipendije za djecu onim radnicima koji nisu članovi sindikata.

- U svojim poslanicama koje je pisao u sitnim noćnim satima Debeljak je obećavao svašta, ali od toga nije bilo ništa. Osim što nam je još lani provaljeno u sindikalne prostorije, pa spor s vlasnikom oko toga vodimo na sudu - kazao nam je Franić.

Otkriva nam da je Sindikat metalaca u Brodosplitu na dan privatizacije tvrtke, 28. veljače 2013., imao točno 488 članova, a danas ih je svega 75.

- Strah za radna mjesta se uvukao u ljude i to im ne zamjeram, ali je činjenica da su nakon iščlanjivanja iz sindikata prije i lakše dobili otkaze. Vlada i državne institucije morali su spriječiti te pojave jer je riječ o kršenju osnovnih ljudskih prava - kaže Franić.

Međutim, nije Brodosplit jedini koji krši radnička i ljudska prava. Nasrtaje na sindikalno organizirane radnike bilježimo i u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM), čiji je osnivač Republika Hrvatska. Ravnatelj Mario Weber i Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a, još su u srpnju 2015. nepravomoćno proglašeni krivima zbog "zabranjenog nadzora nad utemeljenim djelovanjem sindikata" i prekršajno osuđeni na novčane kazne od 4.200 kuna.

Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, kaže za "Novosti" da se protiv njihovog sindikalnog povjerenika u HAKOM-u vodi čitav niz sudskih postupaka jer mu Agencija namjerava otkazati ugovor o radu. Lučić je pak odavno uputio jasnu poruku kako ne namjerava tolerirati nikakav sindikat u HAKOM-u: "samoupravljanje na ovim prostorima je odavno odumrlo", poručio je radnicima putem političke fraze kakve smo se naslušali milijun puta.

- Po samom osnivanju sindikalne podružnice HAKOM je inscenirao kašnjenje isplate plaća zbog nedostavljanja popisa članova kojima treba ustezati sindikalnu članarinu, kako bi saznao imena članova sindikata. Sindikat to nije dužan učiniti, pa je time zaposlenicima poslana poruka da im zbog sindikata kasni plaća - kazao nam je Kuhar.

Dalo bi se toga još nabrojati, ali čujmo i Sinišu Miličića, predsjednika varaždinskog Regionalnog industrijskog sindikata (RIS), koji je nedavno doživio nezamislivo: uprava tvrtke Autoprijevoz Varaždin održala je konferenciju za štampu jer je bila užasnuta sazivanjem sindikalnog sastanka! To je ocijenjeno nedopustivim miješanjem poslodavca u rad sindikata i pritiskom na njegove članove. Od 350 zaposlenih u AP Varaždinu njih 120 su članovi RIS-a.

- Sumnjamo da radnike (vozače) varaju na satnicama, odnosno ne isplaćuju im sve zarađene sate. Poslodavac bi trebao dati radniku ispis radnog vremena za prethodni mjesec. Direktor AP-a Franc Harapin, inače bivši sudac Županijskog suda Varaždin, poručio je da se taj ispis može dobiti samo na zahtjev radnika. No sindikat u ime radnika ima pravo zahtijevati ovakav ispis. On i dalje želi da mu svaki radnik ponaosob dođe zatražiti ispis - kaže Miličić.

Da je u AP-u nepoželjno biti sindikalno organiziran govori i sljedeći slučaj. Ondje radi jedan mladi vozač autobusa, pouzdan, "lagane noge", što znači da istančanim osjećajem za vožnju u prosjeku troši manje benzina, pa čak i od tvornički propisane količine - tko ne bi takvog radnika volio imati? Vozio je europske turističke ture, ali je odnedavno prebačen na lokalne linije. Razlog?

- Kao sindikalni povjerenik nije pristao dati pozitivno mišljenje o otkazu sedmorici svojih kolega - objasnio je Miličić.