Novosti

13. 02. 2018.

Unatoč najvećem rastu, zaposlenost u Hrvatskoj najniža u EU

Autor: Lider/Hina

Sve zemlje članice EU-a bilježe gospodarski rastkoji povećava stopu zaposlenosti i smanjuje nezaposlenost, a Hrvatska je u trećem tromjesečju imala najveći rast stope zaposlenosti za 1,4 posto u odnosu na prethodno tromjesječje, pokazuje izvješće o zapošljavanju i socijalnim kretanjima u EU-a, koje je u ponedjeljak objavila Komisija.

Stopa zaposlenosti u trećem tromjesječju 2017. u odnosu na prethodno tromjesečje rasla je u svim članicama osim u Poljskoj i Litvi.

 

Najviši rast imala je Hrvatska, 1,4 posto i Estonija, 1,1 posto. Na godišnjoj razini, od trećeg tromjesečja 2016. do trećeg tromjesečja 2017. stopa zaposlenosti najviše je porasla u Rumunjskoj5,2 posto, Malti5 posto, Cipru3,4 posto iHrvatskoj, 3,2 posto.

 

Međutim, Hrvatska i dalje ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u EU-u, samo Italija i Grčka imaju nižestope. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoju trećem tromjesečju prošle godine bila je 64 posto, u Italiji 63 posto, a u Grčkoj 58 posto. Uvjerljivo najvišu stopu zaposlenosti imala je Švedska, 82 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU28 bila je 72 posto, a u eurozoni 71 posto. Hrvatska vlada zacrtala je cilj podići stopu zaposlenosti do kraja svog mandata na 68 posto. Na razini EU-a cilj je povećati stopuzaposlenosti na 75 posto do kraja 2020. godine.

 

Stopa nezaposlenosti u EU i u eurozoni, koja je počela padati u polovicom 2013. nastavlja i dalje padati. Prošle je godine pala na 7,3 posto na razini EU-a i na 8,7 posto u eurozoni.

 

U prosincu prošle godine nezaposlenost u Hrvatskoj bila je 10 posto, a godinu dana ranije, 12,5 posto. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj u prosincu 2017. iznosila je 24,5 posto, za 5,9 posto manje nego godinu dana ranije.

 

U većini zemalja članica pala je stopa dugotrajno nezaposlenih (onih koji su bez posla godinu dana ili više). U Hrvatskoj je stopa dugotrajno nezaposlenih bila 3,9 posto u trećem tromjesečju 2016. a godinu dana poslije pala je za 1,5 posto, većim dijelom zbog pada stope jako dugo nezaposlenih (onih koji su nezaposleni najmanje dvije godine).

 

U gotovo svim zemljama članicama porastao je bruto raspoloživi dohodak kućanstava, ali je u nekoliko država – Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Portugalu, Španjolskoj i Nizozemskoj i dalje ispod razine iz pretkrizne 2008. godine.

 

U trećem tromjesečju 2017. godine produktivnost rada u EU nastavila je skroman rast na godišnjoj razini u većini država, a najveći rast zabilježen je u Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj (tri ili više posto), što održava rast BDP-a i rast zaposlenosti. U Hrvatskoj je produktivnost stagnirala i ne održava rast BDP-a i rast stope zaposlenosti.

 

“Rast se vratio u Europu. Zapošljavanje u EU-u dostiglo je najvišu razinu ikad: posao ima više od 236 milijuna ljudi. Nezaposlenost je u stalnom padu. Trebali bismo na najbolji način iskoristiti ovaj pozitivni gospodarski zalet i ostvariti nova, djelotvornija prava građana koja smo zacrtali u Europskom stupu socijalnih prava: pravedne radne uvjete, jednak pristup tržištu rada i adekvatnu socijalnu zaštitu. Sada je vrijeme da osiguramo da svi građani i radnici ostvare koristi od ovih pozitivnih kretanja na tržištu rada”, izjavila je Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje i socijalna pitanja.

 

Tromjesečno izvješće o zapošljavanju i socijalnim kretanjima u Europi sadržava pregled najnovijih kretanja na tržištu rada i socijalnih kretanja u EU-u. Fokus je na kratkoročnim promjenama BDP-a i trendovima u pogledu zaposlenosti.

 

U studenome prošle godine Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili su Europski stup socijalnih prava u kojem je utvrđeno 20 ključnih načela i prava u cilju potpore pravednim i funkcionalnim tržištima rada i sustavima socijalne skrbi.