Novosti

24. 04. 2020.

Ususret Nacionalnom danu zaštite na radu - Mentalno zdravlje i COVID-19

NHS - Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može plodno i produktivno raditi te je sposoban pridonositi zajednici (WHO). Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja.

Konvencija Međunarodne organizacije rada br. 155. o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i radnom okruženju kaže da pojam zdravlje, kad se odnosi na rad, ne označava samo izostanak bolesti ili nesposobnosti, on također uključuje tjelesne i duševne čimbenike koji utječu na zdravlje, a koji su u neizravnoj vezi sa sigurnošću i higijenom na radu.

 

Statut Svjetske zdravstvene organizacije (1948.) određuje da je ljudsko zdravlje stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, a ne samo izostanak bolesti.

 

Dakle, briga za mentalno zdravlje je važna kako bi se očuvalo opće zdravlje čovjeka. Kako su mjere borbe protiv epidemije bolesti COVID-19 izazvale tektonske promjene u načinu života svih, sigurno je da su svi izloženi stresnim situacijama. Također, veliki potres koji je pogodio Zagreb te naknadni potresi, koji se još uvijek događaju, uvelike su dodatno pridonijeli količini stresa s kojim se ljudi moraju nositi.

 

Raznim stresnim situacijama izloženi su i radnici, kako oni koji rade na svojim mjestima rada u promijenjenim okolnostima, tako i oni koji rade od kuće.

 

Rizici kojima mogu biti izloženi radnici u vezi s radom:

 

- nasilju i agresivnosti stranaka/kupaca/pacijenata radnici koji rade na svojim mjestima rada

 

- povećani opseg posla

 

- izolirani rad (gdje se radi od kuće ili je rad organiziran u smjenama kako ne bi došlo do kontakata među radnicima)

 

- niska razina potpore

 

- loši uvjeti rada

 

- loše provođenje organizacijskih promjena (bez ili nedovoljnom komunikacijom s radnicima)

 

- nejasna pravila rada od kuće (pravila o radnom vremenu, pravu na „isključenost“ i sl.)

 

- neizvjesnost za budućnost (strah za posao, zdravlje).

 

Najvažnija mjera za ublažavanje stresa je komunikacija između poslodavaca i radnika, kao i poslodavaca i povjerenika radnika za zaštitu na radu koji mogu pomoći pri prenošenju poruka između poslodavaca i radnika i utjecati na što kvalitetniju komunikaciju. Poslodavci bi se trebali dobro informirati iz službenih izvora i redovito informirati radnike o bilo kakvim promjenama.

 

Preporučuje se imenovanje kontakt osobe kod poslodavca s kojom će radnici moći razgovarati i dobiti sve potrebne informacije.

 

Potrebno je upostaviti jasna pravila rada od kuće, odrediti jasno radno vrijeme radnika, odnosno dopustiti fleksibilnost kod radnika s obiteljskim obvezama s obzirom na zatvorenost ustanova za odgoj i obrazovanje djece.

 

Za radnike koji rade izolirani važno je održavati kontakte s kolegama i nadređenima, dijeliti informacije i ideje o rješavanju problema kao i razgovarati o izvođenju radnih zadataka.

 

Radnike bi trebalo redovito ispitivati o njihovom stanju, zdravlju, raspoloženju, umoru, izloženosti stresu, problemima s kojima se suočavaju i sl.

 

Isto tako, poslodavac bi trebao upozoriti radnike na važnost očuvanja radnikovog mentalnog zdravlja, rizicima i kako se oni mogu riješiti.

 

Radnike koji su izloženi većim rizicima potrebno je proaktivno podupirati.

 

Radnike kojima je potrebna veća i stručnija potpora potrebno je usmjeravati na službene kanale pomoći koji podupiru mentalno zdravlje.

 

Podsjećamo, sve navedeno su obveze poslodavca sukladno Zakonu o zaštiti na radu. Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o sprječavanju rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima. Sprječavanje se mora provoditi u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu se radnicima mora osigurati najveća moguća razina zaštite na radu. Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja.

 

Također, poslodavac je obvezan procijeniti sve rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, između ostalog, i u odnosu na psihičko radno opterećenje.

 

Poslodavac je obvezan obavijestiti između ostalih, radnike i povjerenike radnika za zaštitu na radu o svim promjenama i rizicima koje bi mogli utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a između ostalog, osobito, rizicima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o mogućem oštećenju zdravlja te o zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u svakom radnom postupku.

 

Osim toga, Zakon o zaštiti na radu izričito propisuje obvezu poslodavca u provođenju sprječavanja stresa na radu ili u vezi s radom, koji je osobito uzrokovan čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju moguću mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti snažnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

 

Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:

 

- organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještina radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)

 

- radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)

 

- komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanje posla ili nadolazeće promjene i sl.)

 

- subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno potpore i sl).

 

Poslodavac je obvezan zaštiti radnika od svih oblika nasilja (sve vrste psihičkog i fizičkog nasilja) kako od kolega i nadređenih, tako i od klijenata, kupaca, pacijenata i dr. te je isto tako obvezan pružiti radniku svu potrebnu potporu u rješavanju posljedica ako se nasilje ipak dogodi.

 

Izvanrednost situacije pogodila je i poslodavce i radnike, ali ponavljamo, isto nije isprika za nepoštivanje Zakona o zaštiti na radu. Zakon se i dalje primjenjuje u cijelosti te je njegovo poštivanje od najveće važnosti kako bi se spriječila velika oboljenja radnika u budućnosti.

 

U nastavku je poveznica na program za očuvanje mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja i tjeskobe koji je nastao u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 kako bi se, između ostalog i kroz samopomoć pomoglo građanima u sprječavanju negativnih posljedica stresa.

 

https://www.hzjz.hr/aktualnosti/program-za-ocuvanja-mentalnog-zdravlja-borbom-protiv-negativnih-utjecaja-tjeskobe-i-stresa/

 

KR