Novosti

22. 04. 2020.

Ususret Nacionalnom danu zaštite na radu - Rad od kuće

NHS - Pandemija novog koronavirusa COVID-19 uzrokovala je poremećaje u načinu rada širom svijeta. Mjere samoizolacije, zabrane kretanja, ograničavanja socijalnog kontakta uzrokovale su veliko povećanje broja radnika koji moraju raditi od kuće. Rad od kuće ima prednosti u smislu ograničavanja širenja virusa te može biti dobar za radnike u smislu omogućavanja više fleksibilnosti u postizanju ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života, osobito uzimajući u obzir obitelji sa školskom djecom zbog zatvaranja škola te brige za ugrožene skupine.

 

Međutim, brza promjena u načinu rada i uvjetima rada utječe na mnoge koji nisu pripremljeni na usvajanje novih načina rada te na one koji nisu navikli na rad potpuno fizički i socijalno odvojeni od mjesta rada.

 

Također, takav rad od kuće, u mnogim slučajevima ne odgovara u potpunosti zahtjevima ergonomije ili zaštite od psihosocijalnih faktora. Mnogi radnici moraju raditi od kuće s malo ili ništa potpore za uspostavu radne stanice uz osiguravanje sigurnog okoliša ili zaštite njihovog fizičkog i psihosocijalnog zdravlja i dobrobiti. Ovo će bez sumnje u budućnosti imati posljedice na ozljede na radu i druge zdravstvene probleme radnika.

 

Fizičke i okolišne karakteristike mjesta rada od kuće i navika rada od kuće su nužni kako bi radnik bio sposoban učinkovito raditi na daljinu. Mjesto rada od kuće trebalo bi biti u prostoru gdje se može osigurati privatnost, tišina i sigurnost, poželjno da je udaljeno od kućnih tokova.

 

Zakonom o zaštiti na radu propisana je obveza poslodavca organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o sprječavanju rizika te je poslodavac obvezan zaštitu na radu prilagoditi promijenjenim okolnostima. Poslodavac je dužan radniku koji radi od kuće osigurati uvjete za rad, voditi brigu o organizaciji posla i sigurnosti radnika te radnom vremenu i odmorima koje je dužan osigurati u skladu sa zakonima. Radnik također ima obveze poštivanja i izvršavanja obveza iz radnog odnosa s dužnom pozornošću te raditi na način koji ne ugrožava sigurnost i zdravlje.

 

U vezi rada s računalom potrebno je primijeniti Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, u kojem je izrijekom određeno kako se isti primjenjuje na odgovarajući način na rad u kući radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.

 

Sukladno Pravilniku, radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziološkom položaju te mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može mijenjati svoj položaj i obavljati pokrete pri radu.

 

Potrebno je osigurati dovoljno svjetlosti (najmanje 300 luxa) te je na odgovarajući način potrebno spriječiti ometajuće bliještanje i odsjaje na zaslonu .

 

Buka opreme i drugih izvora ne smije ometati rad.

 

Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja (20 – 24°C). Ako se koristi klima uređaj, vlažnost treba biti između 40 i 60%, brzina strujanja zraka najviše 0,2m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7°C niža od vanjske temperature.

 

Programska oprema mora biti takva da se zadatak može izvršiti, jednostavna za uporabu i prilagođena znanju i iskustvu radnika. Sustav mora radniku davati povratne informacije o izvođenju njegovih radnih zadaća, a oblik i brzina davanja informacija sustava moraju biti prilagođeni radniku. Programska oprema mora ispunjavati ergonomske zahtjeve, posebno pri obradi podataka.

 

Osim toga, potrebno je voditi računa i o općim pravilima zaštite na radu, u smislu čistoće putova pa tako kablovi trebaju biti postavljeni tako da se spriječe spoticanja i padovi.

 

Uz navedeno, internetska brzina i sposobnosti mreže trebaju biti prilagođeni zahtjevima posla. Radnici trebaju imati pristup tehničkoj potpori i softwareu za suradnju sa skupinama te komunikacijske alate koji su dostupni na tržištu. Na ovaj se način omogućuje radnicima dijeliti podatke s kolegama te se pomaže i pri neformalnim razgovorima, koji se obično gube u radu od kuće, a time se smanuju i psihosocijalni rizici.

 

Također, preporučuje se uspostavljanje zdravih navika kao što su odmori svakih sat vremena, redovite vježbe istezanja te promjena položaja tijela kroz dan. Tako se npr. radnik može alarmom podsjetiti na kretanje i promjenu položaja tijela.

 

Detaljnije o uređivanju radnih mjesta na kojima se dugotrajno sjedi i preporučenim vježbama možete naći na sljedećim poveznicima:

 

http://www.hzzzsr.hr/wp-content/uploads/2016/11/Smjernica_o_uredivanju_radnih_mjesta_na_kojima_se_dugotrajno_sjedi.pdf

 

https://zivjetizdravo.eu/wp-content/uploads/2020/01/Plakat-Vjezbanje-ODRASLI.pdf

 

http://www.stampar.hr/sites/default/files/Publikacije/2014/vjezbanje_na_radnom_mjestu.pdf

 

 

Organizacijska razmatranja

 

Uspjeh rada od kuće ovisi o zdravom odnosu između radnika i nadređenih koji je izgrađen na povjerenju, poštivanju i međusobnom razumijevanju. Poslodavci mogu puno toga učiniti kako bi olakšali radnicima prijelaz na rad od kuće te osigurali da on bude siguran, zdrav i uspješan. Tako na primjer mogu ugraditi sljedeće mjere:

 

  • parametri rada od kuće i cilj izvedbe i očekivanja trebaju biti jasni i redovito raspravljani
  • trebaju biti uspostavljeni on line alati koji bi radnicima pomogli postaviti i ocjenjivati njihov radni okoliš (npr. stručnjaci zaštite na radu mogu ocjenjivati ergonomske zahtjeve preko video poziva, uz poštivanje sigurnosti i nepovrjedivosti doma)
  • osigurati radnicima potporu i osposobljavanje u vezi uspostavljanja ravnoteže privatnog i poslovnog života dok rade od kuće te pomoći im u uspostavljanju kontrole i minimaliziranja smetnji, a koji bi mogli pozitivno utjecati na izvođenje posla
  • osiguravanje, prema potrebi, posebnog vođenja za završavanje zadataka koji su međuovisni, a važno je također uspostavljanje jasnih pojedinačnih i skupnih prepoznavanja.
  • strukturiranje skupnih razgovora uživo preko različitih aplikacija smanjiti će stres izdvojenog rada i stvoriti osjećaj pripadanja i skupne povezanosti
  • potrebno je osigurati mogućnosti za neformalne razgovore i dijeljenje događaja između sebe te prepoznati individualni ili timski trud u uporabi zajedničkih video konferencija. Virtualna okupljanja, kao što su jutarnja kava ili čaj, imitiraju uredsku rutinu i mogu stvoriti pozitivne odnose te dopustiti radnicima neformalno povezivanje
  • treba biti osiguran pristup treningu i mindfulness te drugim tehnikama upravljanja stresom
  • visoki menadžment treba dati jasne upute za održavanje povjerljivosti informacija te osigurati zaštitne mjere za radnike koji rade kod kuće

 

Uloga poslodavaca i upravljačkih struktura najvažnija je u prevladavanju teškoća proizašlih iz trenutne epidemije bolesti COVID-19.

 

Ne treba zanemariti niti ulogu socijalnog dijaloga, odnosno ulogu predstavnika radnika (sindikalni povjerenici, radničko vijeće, povjerenik radnika za zaštitu na radu) koji bi trebali aktivno sudjelovati u izradi i primjeni mjera, jasno komunicirati informacije prema radnicima te upozoravati poslodavce na potrebu donošenja odgovarajućih mjera, ako iste nisu donesene, odnosno upozoravati na neprimjerenost poduzetih mjera.

 

Svi dionici dužni su učiniti sve kako bi iz trenutne situacije izašli fizički i mentalno zdravi.

 

 

Zaštita na radu je pravo, a ne povlastica.

 

Izvori:

 

https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_protect/---protrav/---safework/documents/publication/wcms_742061.pdf

 

https://mrms.gov.hr/pristup-informacijama-16/najcesca-pitanja-i-odgovori/radni-odnosi-u-okolnostima-proglasene-epidemije-covid-19/11648

 

Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05)

 

KR