Novosti

25. 04. 2020.

Ususret Nacionalnom danu zaštite na radu – zajednička izjava europskih sindikalnih organizacija

Zajednička izjava ETUC-a, EPSU (European Public Service Union), UNI Global Union Europa, EFJ (European Federation of Journalists), ETF (European Transport Workers' Federation), CSEE ETUCE (European Trade Union Committee for Education), industriALL, EFFAT (European Federation of FOOD, Agriculture and Tourism Trade Unions), EFBWW (European Federation of Building and Woodworkers) povodom Dana zaštite na radu, 28. travnja.

 

Pandemija COVID-19 pokazala nam je koliko smo ranjivi za vrijeme epidemija i koliko razarajući učinci mogu biti: na živote, zdravlje, društvo, gospodarstvo.

 

Vrlo jasno se pokazala važnost zaštite radnih ljudi (i svih ljudi) od bolesti, osobito na radnom mjestu.

 

Također se pokazala važnost ulaganja u kvalitetno javno zdravstvo, u kvalitetne uvjete rada za zdravstvene radnike i druge radnike na prvim crtama kao i potreba osiguranja primjerene naknade za vrijeme bolovanja i drugih odredbi za zaštitu plaća i poslova za sve.

 

Za Međunarodni dan sjećanja na mrtve radnike (Dan zaštite na radu) – 28. travnja- odajemo počast svima onima koji su umrli od koronavriusa. Sjećamo se zdravstvenih radnika i drugih radnika koji su umrli od koronavirusa zbog izloženosti na poslu. Nitko ne bi trebao umrijeti zbog posla!

 

Medicinske sestre, liječnici i drugo medicinsko osoblje i drugi koji rade u zdravstvenim ustanovama, uključujući čistače, izloženi su višestrukim profesionalnim rizicima – biološkim (npr. virusima), kemijskim (npr. mnogim karcinogenim tvarima upotrebljavanim u medicinskim postupcima), fizičkim (npr. buci strojeva, zračenju, spoticanjima i padovima) i ergonomskim rizicima (npr. podizanje), psihološkim (npr. intenzitetu i emotivnosti rada i smjenskom radu) te opasnim lijekovima.

 

Mnogi drugi radnici također su značajno izloženi bolesti. Npr, njegovatelji, radnici u odvozu smeća, u odgoju i obrazovanju, prometu, trgovini, graditeljstvu, kontaktnim centrima, radnici u lancima brze prehrane te dostavljači među onima su s visokom izloženosti bolesti. Mnogi od ovih radnika također rade fizički blizu drugima: riskirajući širenje zaraze, ali i zarazu. Određeni upućeni i prekarni radnici žive i putuju u blizini drugih kolega. Mnogi rade u nesigurnim oblicima rada, s niskim plaćama te su u nemogućnosti otići na bolovanje – zbog toga što nemaju pravo na bolovanje ili zbog toga što si ga ne mogu priuštiti: izlažući sebe i druge riziku ako su prisiljeni bolesni raditi.

 

Nužno je da se svi postojeći zakoni i sporazumi o zaštiti zdravlja i sugurosti radnika, za sve radnike, uistinu sve radnike, u potpunosti primjenjuju, s uključivanjem socijalnih partnera. Također je nužno revidirati jesu li postojeće zaštitne mjere prikladne za suočavanje s rizicima poput novog koronavirusa. Jasno je kako mnogi radnici, uključujući zdravstvene radnike, nisu imali, npr. odgovarajuća osobna zaštitna sredstva. Ulaganje u zdravstvenu i sigurnosnu opremu te dijalog na radnom mjestu i razgovori o primjenjivanju mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu trebaju biti povećani.

 

Zdravstvene službe su maksimalno rastegnute zbog novog koronavirusa. Sposobnosti javnih zdravstvenih službi da se suoče s krizom uzrokovanom novim koronavirusom nije pomogao nedostatak radnika te neodgovarajuća postrojenja i proračuni. OECD u svom nedavnom izvještaju o odgovorima na virus naglašava važnost trošenja na javno zdravstvo te ulaganja u njega.

 

Sindikati pozivaju na povećno ulaganje u sustav javnog zdravstva, ne samo za vrijeme krize, već i poslije, kako bi se ojačale sposobnosti zdravstvenih službi za suočavanje s ovom i drugim hitnim situacijama.

 

Kriza uzrokovana koronavirusom donijela je privremene mjere kao što su produženo bolovanje te načine zaštite prihoda za radnike koji obično nemaju pravo na bolovanje i druge vrste zaštita, uključujuči samozaposlene i platformske radnike. Ovo ukazuje na duguročniji problem koji se mora riješiti: svi radnici trebaju imati pravo na bolovanje, prava za vrijeme nezaposlenosti i druge mjere zaštite plaća. I odgovarajuću zaštitu njihovog zdravlja i sigurnosti u radnom životu.