Novosti

05. 03. 2019.

Uvoz stranih radnika natjerat će još više naših ljudi da se isele

STRANI RADNICI

AUTOR Dijana Jurasić

Nedavno je naš poznati poduzetnik za medije izjavio kako trebamo uvoziti Filipince jer ih je većina zadovoljna s 4000 kuna plaće, a nakon rada na određeno vraćaju se u svoju zemlju.

(VEČERNJI LIST) Sve zemlje EU vode selektivnu imigracijsku politiku i manjak radnika nadomješćuju uvozom stranih, pa je to nužno i za Hrvatsku koja zbog egzodusa mladih muku muči s nedostatkom radne snage. Ali vodimo li računa da se štite interesi domaćeg stanovništva i države i da se uvozom radnika potiče razvoj zemlje, a ne da se spuštanjem cijene rada potiče novo iseljavanje mladih?

 

Kvote za uvoz stranih radnika ove godine odobrene su za njih 57.000, što znači ako se ostvare da će Hrvatska s obzirom na broj stanovnika s 4 milijuna ljudi uvesti i više radnika od Njemačke koja s više od 80 milijuna stanovnika uvozi milijun radnika godišnje. No, za razliku od nas Njemačka pazi da uvozi visokokvalificirane kadrove, pa je u Njemačkoj udio naših iseljenika s VSS-om u protekle tri godine bio 37,8 posto, kako je naveo politolog i povjesničar Tado Jurić, dok mi uvozimo uglavnom jeftinu radu snagu slabijeg obrazovanja.

 

I Njemačka uvozi i slabije kvalificirane uglavnom iz Europe poput njegovatelja, ali zato da bi zadržala visoka socijalna prava Nijemaca. Nedavno je naš poznati poduzetnik za medije izjavio kako trebamo uvoziti Filipince jer ih je većina zadovoljna s 4000 kuna plaće, a nakon rada na određeno vraćaju se u svoju zemlju. Odlična mjera za hotelijere i druge koji žive od turizma i ugostiteljstva, ali hoće li samo potaknuti novo iseljavanje mladih koji neće ostati raditi za taj novac, niti mogu od te plaće ovdje živjeti, nego će iseliti u Irsku ili Njemačku?

 

– Hrvatska nema dugoročnu migracijsku politiku, a kampanjski rješavati problem manjka radnika na način da se sjeti neki poslodavac da mu treba ovoliko ili onoliko radnika nedogovorno je prema budućnosti. Elementarno je da se radnici uvoze po dogovoru Vlade, poslodavaca i sindikata, a sukladno migracijskoj politici države, koju mi, nažalost, nemamo. Odluke o uvozu stranih radnika tiču se čitave države i zato mora postojati dogovor svih strana i niti u jednoj državi se ne dopušta da poslodavci određuju koliko će se radnika uvesti.

 

Pri uvozu stranih radnika uvijek se štite interesi domicilnog stanovništva jer je suprotno postupanje neodgovorno prema budućnosti. Ako uvozimo najjeftinije radnike koje plaćamo malo, time guramo hrvatske građane van jer neće ostati ovdje za te plaće, a što nije u interesu države. Ako treba uvoziti radnike, treba gledati koji su to najsposobniji radnici i da ih zadržimo – kaže demograf prof.Anđelko Akrap. Dok ne možemo, dodaje, zadržati ni domaće, i ovi strani koji nam dođu bit će samo u prolazu.

 

Sindikalist Krešimir Sever ističe da su poslodavci i vlasti godinama vodili politiku kao i većina tranzicijskih zemlja stvaranja konkurentnosti na slabo plaćenim radnicima. Za razliku od nas, dobar dio tih zemalja je, kaže, progledao, pa daju sigurnije i bolje plaćene poslove. Mi smo manjak radnika nadoknađivali iz susjednih zemlja, no sad kad smo u EU, i radnici iz BiH radije će, dodaje, produžiti za Njemačku, pa tražimo one s Dalekog istoka.

 

– Kako su poslodavci stalno zamjenjivali radnike uvezenima u turizmu i građevini, mogli su držati nisku cijenu rada jer su u pravilu ti radnici dolazili iz siromašnijih zemalja, a nisu bili s obitelji, pa su bili spremni raditi dulje, pa i na crno. No, nisu trošili zarađeno kod nas osim nužnog, nego slali obiteljima. Sad imamo problem pronaći i radnike iz susjednih zemalja, pa uvozimo Ukrajince, spremne raditi za malen novac, a to je za zemlju pogubno jer spušta cijenu rada, tražimo radnike bez spreme, s nižom spremom, polukvalificirane, što su sve poslovi niže dodane vrijednosti. Ti radnici imat će daleko manju potrošnju nego hrvatski koji ovdje žive s obitelji, a ako i ostanu zbog humanog stava Europe o spajanju obitelji imat ćemo još trošak poput plaćanja vrtića, zdravstvenog koje oni neće moći podmirivati s niskim plaćama. Time smo osudili zemlju na poslove niže dodane vrijednosti, padat će potrošnja, a svi koji mogu otići iz zemlje, otići će. Zato je takav uvoz radnika za niske plaće dobar za nečiji biznis, a ne za državu – kaže Sever.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

I demograf doc. dr.Marin Strmotaslaže se da su postojeće kvote vatrogasna politika bez vizije i strategije jer se ne bavimo uzrocima problema i zašto smo došli u situaciju da nemamo naših ljudi.

 

 

 

 

– Niska plaća i loš standard potjerali su naše ljude van i nije rješenje uvoziti radnike za nisku plaću i gasiti time požar. To ide na štetu svih građana jer se smanjuje cijenu rada. Neće Slavonci ići u Dalmaciju za 4000 kuna, nego u Irsku ili Njemačku. Dugoročno treba voditi računa o interesu svih građana i države i dizati standard. Država se bavi vatrogasnom politikom, nemamo vertikalu škola, posao i pristojnu plaću i zato smo se i doveli u situaciju kronične nestašice radnika. I ti ljudi koje smo doveli na male plaće kad izuče zanat otići će u bogatije zemlje EU, dok se ne počnemo baviti uzrocima problema – smatra Strmota.

 

Osim toga kako ponavljaju demografi i drugi stručnjaci da bi se zaustavilo iseljavanje uz pristojne plaće i stabilne poslove za mlade, treba urediti državne institucije da su na usluzi građanima, a ne da se koriste kao nečije leno, iskorijeniti korupciju, urediti tržište rada, osigurati pravnu sigurnost i ravnomjeran razvoj zemlje.