Novosti

20. 06. 2006.

VJESNIK: Nedostaje 10.000 sezonskih radnika

Trebalo bi hitno jedan dio nezaposlenih prekvalificirati za zanimanja koja se traže, kaže Krešimir Sever
Prema posljednjoj statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) s početka lipnja, još je nepopunjeno više od 10.000 sezonskih radnih mjesta u turističkim djelatnostima. Najviše sezonaca traži se u pulskom područnom uredu HZZ-a, dakle u Istarskoj županiji. Riječ je o 5980 radnih mjesta od kojih se najviše traže nekvalificirane struke - vrtlari, čistači i čistačice, pralje, sobarice, portiri, kuhinjski i konobarski pomoćnici...
U Splitsko-dalmatinskoj županiji još ima mjesta za više od 2500 sezonaca. Kao i u Istri, riječ je o mahom nekvalificiranoj radnoj snazi, ali i kvalificiranim radnicima. Tako se traži više od tisuću konobara, kuhara i slastičara. Slično je i u Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Tu se također najviše traže spomenuta zanimanja.

Inače, problem kvalitetnih radnika u uslužnim djelatnostima iznimno je velik. Nedavno je ravnateljica Ugostiteljske škole u Opatiji Ersilija Kopani javno upozorila da se u škole upisuje premalo konobara. Tako je u školu kojoj je ona na čelu lani upisan tek jedan razred konobara. Dakle, trideset učenika. Nedostatak obrazovanih konobara, ali i drugih uslužnih struka, posebno osjećaju hotelijeri, koji i tijekom pune sezone stalno traže odgovarajuću radnu snagu. Pojedini poslodavci tako obiđu desetke agencija za zapošljavanje prije nego što nađu radnike.
Uza to, situaciju dodatno otežava činjenica da sve više domaćih obrazovnih kadrova odlazi vani, posebice u Crnu Goru, jer im se nudi bolja plaća. Istodobno je Hrvatska prisiljena uvoziti radnu snagu. Ove je godine tako Vlada odobrila zapošljavanje više od 1000 novih stranca, i to uglavnom u turizmu, brodogradnji i graditeljstvu.
Na to upozorava i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji Vjesniku kaže da će se taj problem i povećati ako se ne usklade potrebe gospodarstva i tržište rada. »Deficit sezonaca ponavlja se iz godine u godinu. Turizam i graditeljstvo vape za radnom snagom. Posebno nedostaje kvalificiranih majstora te stručnih kadrova u ugostiteljstvu. Trebalo bi hitno jedan dio nezaposlenih prekvalificirati za zanimanja koja se traže, a u rješavanje tog problema trebala bi se aktivno uključiti država, poslodavci, ali i nezaposleni«, kaže Sever.
Pojašnjava da sada problem postoji na sve tri razine. Država bi trebala potaknuti što veći broj prekvalifikacija. Poslodavci bi se također trebali više uključiti i na vrijeme izraditi projekcije potreba za radnom snagom. Na kraju krajeva, i sami sufinancirati troškove prekvalifikacije, odnosno to zatražiti od države, ali se onda obvezati da će »prekvalificiranog radnika« zapošljavati određeni broj godina.
Veliki je problem, nastavlja Sever, i to što određeni broj nezaposlenih ne želi prekvalifikaciju, posebno ne za zanimanja u turizmu ili graditeljstvu. Naime, te su struke mahom slabo plaćene, a neka zanimanja iziskuju i 15-satno radno vrijeme, pa mnogi od njih procjenjuju da im se to ne isplati. Posebno ne ako putem HZZ-a primaju naknadu, a usput rade na crno. A upravo je rad na crno jedan od većih problema sezonskog zapošljavanja. Naime, unatoč inspekcijama, gotovo svake godine u turizmu tijekom sezone na crno radi tridesetak tisuća ljudi.
Silvana Oruč Ivoš