Novosti

18. 08. 2020.

VLADA SPREMA IZMJENE ZAKONA O RADU Poslodavci za, sindikalisti za tripartitni dogovor!

VRUĆA JESEN

Autor: Sanja Plješa

(Dnevno.hr) Već se danima u javnosti polemizira o tome hoćemo li u jesen imati novi teži val pandemije koronavirusa i, ako se to dogodi, kako će ljudi obavljati svoje poslove – kod poslodavaca ili iz vlastitog doma. Najavljuje se i kako se potkraj kolovoza ili početkom rujna očekuju razgovori predstavnika Vlade, sindikalista i poslodavaca u vezi izmjena Zakona o radu kako bi se regulirao rad od kuće.

 

Kako to s jedne strane komentiraju poslodavci, a kako sindikalisti, upitali smo Dražena Oreščanina, izvršnog direktora Glasa poduzetnika te s druge strane Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata. Naravno da svaki sa svoje strane ima različit pogled na istu situaciju pa tako Oreščanin smatra kako treba izjednačiti Zakon o radu sa Zakonom o državnim službenicima i smanjiti plaće tzv. uhljebima koji gotovo ništa ne rade, a za taj svoj nerad dobivaju plaću dok s druge strane Sever, u čijem se sindikatu nalazi većina članova koji rade u državnim i javnim službama kaže kako “rad od kuće” spada u “izdvojeni rad” koji je već definiran u postojećem zakonu.

 

Za Dnevno je Oreščanin rekao kako sadašnji Zakon o radu nije precizno definirao termin “rada od kuće”. Naime, navodi se da poslodavac treba osigurati radnicima sve uvjete na “izdvojenom mjestu” gdje obavljaju rad, a to je gotovo nemoguće jer postoji niz stvari koje treba imati po Zakonu o zaštiti o radu. To se treba dodatno definirati.

 

“Bilo bi odlično kada bi se uz promjene vezane uz rad od kuće napravile još neke promjene, ne toliko u samom Zakonu o radu koliko u Zakonu o državnim službenicima. Trebalo bi izjednačiti položaj ljudi koji rade prema Zakonu o radu s onima koji rade prema Zakonu o državnim službenicima. Državni službenici su zaštićeni i jednostavno ne mogu dobiti otkaz ugovora o radu. Kroz protekle godine ‘nakupilo’ se i previše ‘uhljeba’. To se ne može raščistiti, ako se taj zakon ne promijeni”, rekao je Oreščanin.

 

 

Poslodavci žele da državni službenici rade kvalitetno

 

Na upit što misli o tome trebaju li poslodavci sjesti za stol zajedno sa sindikatima i Vladom, odgovorio je kako mali i srednji poslodavci “nemaju nikakve veze sa sindikatima”.

 

“Od ukupnog broja državnih službenika, njih 68 posto su članovi sindikata. Vrlo je mali postotak članova sindikata u privatnim tvrtkama, a oni koji to jesu, članovi su sindikata kožarske industrije, trgovine te sindikata turizma i ugostiteljstva. Sada je situacija u kojoj Sever, Ribić i Novosel pregovaraju s državom o tome kolike će biti njihove plaće, a koje dobivaju iz Državnog proračuna”, rekao je Oreščanin.

 

Kako bi se skinula stigma s poduzetnika da oni žele da se ljudima koji rade u državnim i javnim službama daju otkazi, naglasio je kako to nije istina, jer u Glasu poduzetnika smatraju kako oni službenici koji svoj posao obavljaju profesionalno, motivirajuće i na visokoj razini ne smiju dobiti otkaz i ne smije im se smanjiti plaća. U tome nije poanta.

 

“Želimo da oni rade kvalitetno. No, oni koji sjede po raznim ministarstvima, županijama ili agencijama i pritom ne rade ništa, ne mogu imati visoke plaće”, mišljenja je Oreščanin.

 

Ipak, pitamo ga što je s onim poslodavcima koji su za vrijeme prvog vala koronavirusa poslali svoje radnike na rad od kuće i pritom im smanjili plaću, a nisu ni sudjelovali u povećanim troškovima režija koji su nastali zbog takvog načina rada, odgovorio je kako je takvih poslodavaca bilo, ali da nisu smjeli smanjiti plaće, ako prije toga nije s radnikom potpisan aneks Ugovora o radu o smanjenju plaće.

 

“U moj tvrtci u kojoj sam suvlasnik, svi smo radili od kuće. Svojim radnicima smanjili smo samo naknadu za prijevoz za vrijeme rada od kuće, a plaća i topli obrok je ostao kao i ranije”, rekao je.

 

Dodao je kako nije bilo u redu da su primjerice neke državne službe radile dva tjedna pa su nakon toga dva tjedna bili kod kuće, a za cijelo vrijeme su dobivali normalnu plaću. “Treba razlikovati ‘pravi rad od kuće’ od ‘prodavanja zjaka'”, zaključio je Oreščanin.

 

 

Nacionalni kolektivni ugovor umjesto izmjena Zakona o radu

 

Na početku razgovora Sever nam je rekao kako je priča o izmjeni Zakona o radu ponovno krenula u medije prije tri tjedna kada je on nazvao ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića koji mu je tada rekao kako “oni zapravo još ništa nisu krenuli raditi”. Sever je podsjetio da postoji zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca da se sustav rada od kuće definira, ali ministar je rekao kako nikakvih sastanaka s poslodavcima nije bilo.

 

“Nas sindikaliste su samo izvješćivali, a smatram da to nije u redu. Ministar Aladrović mi je rekao kako ćemo svi sjesti početkom jeseni i usaglasiti stavove”, istaknuo je Sever. Dodao je kako mu je napomenuo da je njihov sindikalni stav sasvim jasan, a to je da se zbog samog rada od kuće ne treba mijenjati Zakon o radu jer se u njemu već sada definira da se može raditi na izdvojenom mjestu rada, a to može biti i iz vlastitog doma. “Rad od kuće je jedan od oblika izdvojenog mjesta rada. Samim time je u ZOR-u stvoren preduvjet i ne možemo se dovesti u situaciju da se mijenja zakon zbog jedne bolesti”, rekao je Sever.

 

Sindikati su predložili HUP-u da se to sve može regulirati kroz nacionalni kolektivni ugovor jer je to, kako je naglasio, mnogo lakše, bolje i poželjnije. “O sadržaju takvog nacionalnog kolektivnog ugovora razgovarali bi i pregovarali predstavnici reprezentativnih nacionalnih udruga, Vlade, poslodavaca…Netko mora imati legitimaciju za pregovaranje jer nije dovoljno samo se pojaviti u medijima i galamiti. Treba vidjeti tko je iza jedne takve udruge, a tada će se znati i ima li ona tu svojevrsnu legitimaciju”, rekao je Sever.

 

Kada bi sada u tome sudjelovali reprezentativni predstavnici svih mjerodavnih udruga i institucija, sindikata i Vlade, jer to mora biti trostrani ugovor, dobili bismo odličan nacionalni kolektivni ugovor. Sever je podsjetio da se Zakon teško mijenja, a nacionalni kolektivni ugovor mogu promijeniti ugovorne strane svojim međusobnim dogovorom. Nizom članaka s nizom detalja može se urediti takav nacionalni kolektivni ugovor . Upravo je bit u uređenim detaljima, jer prema Severovom mišljenju, neki od tih detalja, ako se ne urede, kasnije mogu biti sporni.

 

Stav sindikalista u tom je slučaju vrlo jasan. Ako radnik radi od kuće, to mu je dodatak ugovoru o radu. S druge strane, treba urediti i sustav zaštite na radu jer, ako poslodavac u svom prostoru to mora poštivati onda se moraju poštivati i minimalni uvjeti zaštite na radu u domovima radnika.

 

 

‘Poslodavca mora biti briga za radnika’

 

“Ne može se poslodavac postaviti na način da ga nije briga što je kod radnika. Kada je bio prvi val koronavirusa bilo je slučajeva da su zbog skučenog prostora, roditelji i djeca iz iste prostorije obavljali svoje svakodnevne obveze. Nekakvi temeljni uvjeti zaštite na radu moraju postojati, primjerice to je adekvatna rasvjeta te ergonomski stolac, ako je potreban za rad. Dodatno je i pitanje naknade povećanih troškova radnicima za rad od kuće. To se odnosi na povećane troškove grijanja, hlađenja i ostaloga u domovima radnika”, istaknuo je Sever.

 

Dodao je kako su neki poslodavci smanjivali plaće svojim radnicima dok su oni radili od kuće, a prema Zakonu to nisu smjeli napraviti. “Zakon o radu definira da ako je došlo do prekida rada i to ne radnikovom krivicom nego zbog objektivnih okolnosti, a ako je poslodavac radniku rekao da radi od kuće, u tom slučaju mu nije smio smanjivati plaću. Jedan dio poslodavaca je dijelu svojih radnika davao godišnji odmor, a oni su u to vrijeme radili od kuće. To zakonski nije u redu”, naglasio je Sever.

 

Na upit što bi trebalo napraviti da se to regulira, rekao je kako su početkom 2000-tih sindikati pokušali razgovarati s HUP-om, ali je zapelo upravo na pitanju radnog vremena. Osim toga, dodao je, tadašnja vlast nije bila spremna prihvatiti da poslodavac plaća radniku troškove za rad od kuće.

 

“To je paradoksalno jer ako radnik radi u prostoru poslodavca tada se tom poslodavcu priznaju troškovi, a ako te iste radnike pošalju raditi od kuće tada im se ne priznaju nikakvi troškovi”, rekao je Sever i iskazao uvjerenje kako bi sada situacija mogla biti drugačija jer je i vlada “sazrijela” i ima “više sluha”.

 

 

Nestao je niz djelatnosti u prvom valu koronavirusa

 

No, sindikalisti smatraju kako bi se radnicima trebalo omogućiti da dio vremena rade od kuće, a dio kod poslodavca jer je to pitanje psihološke strane. “Ljudi su socijalna i društvena bića i moraju se družiti. Nisu pustinjaci i samotnjaci, a ako predugo rade od kuće to se može negativno odraziti na njihov psihički razvoj”, istaknuo je Sever i dodao kako s te strane treba poslušati struku.

 

Niz djelatnosti u prvom valu koronavirusa je nestao. I to je još jedna otegotna okolnost rada od kuće. To je vidljivo u ugostiteljstvu jer su se mnogi mali ugostiteljski objekti, koji su se bavili dostavom gableca, zatvorili.

 

“Moramo voditi računa o tome da će veliki sustavi uštedjeti, a s druge strane mali sustavi će patiti. I o tome država treba voditi računa odnosno o jednom uravnoteženom gospodarstvu. Taj rad na izdvojenom mjestu ne može služiti samo u korist poslodavca. Jedan dio poslodavaca je osjetljiv prema svojim radnicima, no dobar dio poslodavaca radnike doživljava kroz domenu iskoristivosti”, istaknuo je Sever. “Radnik je tu da mi radi i ne smije privatno unositi na posao, je moto poslodavaca”, dodao je.

 

“U radu na izdvojenom mjestu treba sagledavati potrebe i mogućnosti poslodavaca, ali isto tako i potrebe radnika i to kroz složenu dimenzionalnost osobe. Takav radnik osim obilježja rada ima i niz drugih obilježja u sebi. Tek kada se to sve skupa posloži, moguće je kvalitetno organizirati takav rad. Mi sindikalisti smatramo da je to moguće i može se uravnotežiti jer će tada poslodavac ima zadovoljnog, predanog i manje bolesnog radnika te koji će imati vrlo visoke razine proizvodnosti i biti manje umoran”, zaključio je Sever.