Novosti

18. 03. 2020.

Za očuvanje gospodarstva Vlada predstavila paket kriznih mjera teških preko 30 milijardi kuna

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) Poslodavci koji su u uvjetima izvanredne situacije radnike poslali da rade od kuće, ako tako posao mogu organizirati, neće biti kažnjeni jer radni prostor nisu „sredili“ u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu. Drugim riječima, poslodavac koji nije osigurao zakonski propisanu procjenu rizika za određeno radno mjesto, radniku nije priskrbio radni stol ili ergonomsku stolicu, ali ga je zbog pandemije koronavirusa poslao da radi od kuće, ne treba strahovati od inspekcijskih provjera i ispisivanja kazni koje se penju i do 100 tisuća kuna.

 

Stan nije namijenjen za rad, ali poslodavci ne trebaju strepiti od kazni

 

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prije nekoliko dana dalo je mišljenje (koje je danas prošireno u obliku pitanja i odgovora) vezano uz aktualnu problematiku organizacije rada u situaciji izvanrednih okolnosti, a u odnosu na određivanje mjesta rada. To je mišljenje, kako doznajemo, zbunilo i same poslodavce koji su ga više shvatili kao uputu što zakonski treba napraviti da bi se organizirao rad od kuće, nego kao poruku da se zbog trenutne situacije relaksira primjena zakonskih odredbi. U odgovoru na naš upit, međutim, u ministarstvu potvrđuju da poslodavci ne trebaju strahovati od kazni.

 

„Uvažavajući činjenicu da stan, kuća ili drugi prostor u kojem radnik za poslodavca obavlja administrativne i slične poslove, koji u pravilu predstavljaju poslove s malim rizicima, nije objekt namijenjen za rad već stambeni objekt ili objekt druge namjene, mišljenja smo da se ne može zahtijevati ispunjenje svih sigurnosnih zahtjeva za mjesto rada u smislu propisa zaštite na radu pa će se odredbe propisa zaštite na radu primjenjivati na odgovarajući način (u mjeri u kojoj je to moguće) uz brigu o tome da sigurnost i zdravlje radnika ne budu ugroženi“, stoji u odgovoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Dakle, vrlo jasno navode da se u ovom trenutku od poslodavaca „ne može zahtijevati ispunjenje svih sigurnosnih zahtjeva“.

 

Iz resornog Ministarstva zaključuju „da u odnosu na izvanrednu situaciju neće biti upitno organiziranje zaštite na radu i njena prilagodba promijenjenim okolnostima pri radu od kuće“.

 

Koliko radnika trenutno radi od kuće podatak je kojeg nitko ne prati. Resorno ministarstvo, svjesno činjenice da će svi koji mogu rad tako organizirati, tako je primjenu zakonskih odredbi s područja rada „relaksiralo“ i prije no što je Vlada izašla s prijedlogom paketa mjera, prije svega usmjerenih na osiguranje likvidnosti poduzeća i očuvanje radnih mjesta.

 

 

Minimalna plaća za pogođene sektore

 

Vlada je danas predstavila 63 mjere koje bi gospodarstvu trebale pomoći da održi poslovanje i zaposlenost u aktualnoj krizi. Primjenjivat će se tri mjeseca, s mogućnosti produljenja za dodatna tri mjeseca. U sektorima koji su ugroženi uslijed pandemije koronavirusa poslodavci će javna davanja – porez na dohodak, porez na dobit, kao i doprinose za zdravstveno osiguranje – plaćati s odgodom tri mjeseca (odnosno šest ukoliko dođe do produljenja mjera). Kada stvari krenu nabolje, kazao je ministar financija Zdravko Marić, ti će poslodavci dug moći vratiti na 24 rate bez kamata. Poduzetnici će dobiti pravo i na tromjesečni moratorij na obveze, uz mogućnost dobivanja kredita za tekuću likvidnost, odnosno plaćanje dobavljača i isplatu plaća. Tu je i mogućnost reprograma postojećih obveza.

 

Tromjesečna odgoda kredita predviđena je i za građane, radnike u sektorima koji su pogođeni krizom (opet s mogućnošću još tri mjeseca odgode).

 

Putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poduzetnici u svim sektorima pogođenim trenutnom krizom, imat će pravo na potporu za očuvanje radnih mjesta. Odnosno, država će poduzetniku pokriti plaću do iznosa minimalne plaće, a ona u ovoj godini iznosi 3.250 kuna neto. Mnogim radnicima to će biti sve što će primiti jer država ne traži od poduzetnika da radniku nadoknadi iznos do njegove pune plaće (ako je bila viša od minimalne), već to ostavlja na volju poslodavca.

 

Osim potpore za očuvanje radnih mjesta, mjere koja je Hrvatskoj bila poznata tijekom zadnje ekonomske krize, produžit će se i mjera stalnog sezonca. Drugim riječima, nešto više od pet tisuća stalnih sezonaca u toj će mjeri biti duže od sadašnjih šest mjeseci.

 

 

Potpore za samozapošljavanje na ledu

 

No, kako bi se sektorima pogođenim koronavirusom pružile potpore za očuvanje radnih mjesta, neke mjere aktivne politike zapošljavanja privremeno se suspendiraju. Potpora za samozapošljavanje i zapošljavanje tako se privremeno neće odobravati „s ciljem osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom“.

 

Osobama s invaliditetom država će osigurati isplatu minimalne plaće zbog zadržavanja u zaposlenosti, a istodobno će se poslodavcima koji plaćaju novčanu naknadu jer nisu ispunili kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom odgoditi naplata novčane naknade. Ubrzano je i donošenje izmjena zakona, o čemu smo pisali, pa poslodavci u sektoru tekstila, kože, drva i namještaja od travnja neće biti obveznici kvotnog zapošljavanja.

 

Korisnicima EU potpora otvara se mogućnost privremene obustave ili odgode provedbe projekata, odgoda plaćanja povrata, a uvažit će im se smanjeno ostvarenje planiranih indikatora na projektima uslijed objektivnih novonastalih okolnosti. Za sve projekte sufinancirane iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (s rokom završetka do svibnja ove godine), projekti se produljuju tri mjeseca. Istodobno će se svim korisnicima projekata iz tog programa odmah platiti 75 posto sredstava, a preostalih 25 posto nakon kontrole ispranosti izdataka.

 

 

“Korona kredit” za male i srednje poduzetnike

 

Europska komisija (EK) danas je predložila fleksibilnija pravila o državnim potporama kako bi vlade država članica mogle pomoći gospodarstvu u suočavanju s posljedicama pandemije koronavirusa, a prijedlog Privremenog okvira o državnim potporama poslan je članicama EU na konzultacije. Nova pravila otvaraju mogućnost da nacionalne vlade tvrtkama odobravaju izravnu bespovratnu pomoć ili porezne olakšice u visini do 500 tisuća eura, izdaju državna jamstva na bankovne kredite tvrtki te otvara prostor za javne ili privatne zajmove uz subvencioniranu kamatu.

 

Kako bi banke trebale biti ključne u pomoći malim i srednjim poduzećima, izravne potpore neće se smatrati pomoći bankama već klijentima banaka.

 

Iz tog „paketa“ Hrvatska računa na 380 milijuna kuna za male i srednje poduzetnike, odnosno za „koronakredite“, kako ih je nazvao Marko Pavić, ministar regionalnog razvoja i EU fondova, a koji će se plasirati preko Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Za male i mikro-poduzetnike, prema njegovim riječima, osigurava se dodatnih 114 milijuna kuna za kreditiranje preko HAMAG-BICRO-a. Ta agencija najavljuje moratorij na sve rate ESIF Mikro i Malih zajmova te Mikro i malih zajmova za ruralni razvoj do kraja godine te „prolongat otplate/roka korištenja kredita za koje je izdano jamstvo”. Najavljuje i novi financijski instrument – Mikro zajam – za ruralni razvoj za obrtna sredstva uz bržu obradu podataka, poček i nižu kamatnu stopu.

 

 

Deložacije građana odgođene, kao i ovrhe

 

Ovrha kako za poduzeća, tako i za fizičke osobe i građane, pogođene trenutnom situacijom, naredna tri mjeseca neće biti, kao što neće biti ni deložacija građana. Nadalje, odgađa se plaćanje turističke članarine za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače, turističke pristojbe za privatne iznajmljivače (paušal), kao i plaćanja naknade za korištenje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima.

 

Sezonsko povećanje cestarine za 10 posto privremeno se odgađa, a takozvani „zimski ENC“, odnosno koji prestaje s krajem ožujka produžuje se do lipnja. Privremeno se produljuje valjanosti svjedodžbi i drugih isprava u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi dok se lučkim upravama preporučuje odgoda plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenim za javni promet.

 

Država će, među ostalim, pripremiti novi program državnih potpora male vrijednosti kako bi pomogla poljoprivrednicima „zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova“. Ako dobije odobrenje EK, Hrvatska će financirati privremenu obustavu ribolova, povećati sredstva za potpore male vrijednosti za sektor ribolova i akvakulture te financirati ambalažu za proizvode ribarstva, uz prethodno odobrenje Europske komisije. Drvnoj industriji i industriji namještaja rok plaćanja dospjelih obveza Hrvatskim šumama za drvne sortimente povećava se sa 60 na 100 dana. Odgađa se i plaćanje zakupnine i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, kao i naknada za koncesije i privez brodova u ribarstvu.

 

Mjere koje je Vlada danas usvojila ili poslala Saboru na hitno donošenje tek su prvi val, odnosno ovisno o razvoju situacije predlagat će se dodatne. Prema prvoj procjeni Marića, ovaj paket koštat će preko 30 milijardi kuna (N1).