Novosti

05. 12. 2006.

Zakonom o cjeloživotnom obrazovanju do obrazovanije radne snage!

(Moj posao) Po prvi puta, u Hrvatskoj bi trebao biti donesen Zakon o obrazovanju odraslih, na kojem se radi već dvije godine. Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), uključenost hrvatskih građana u dobi od 25 do 64 godine u cjeloživotno učenje u 2005. je bila samo 2,1%, dok je prosjek Europske unije 9.7 posto. Jedan od ciljeva Zakona o obrazovanju odraslih, koji druge zemlje imaju već desetljećima, jest povećanje tog udjela.
Zakon se može smatrati i "drugom šansom" za sve one koji su imali propuste u tradicionalnom obrazovanju, a to se pogotovo odnosi na osobe bez završene osnovne škole, kojih je u Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2001. bilo 15,76%, te na 21,75% onih koji nemaju završenu srednju školu.

Obrazovanje odraslih – javna služba

Cilj je zakona, koji je obrazovanje odraslih definirao javnom službom, uspostaviti obrazovanje odraslih kao dio jedinstvenog sustava obrazovanja, razvijati ponudu u skladu s obrazovnim potrebama te povećati i kontrolirati efikasnost javnih ulaganja.
Budućim Zakonom trebala bi se regulirati i mnoga pitanja koja su ovog trena puštena na volju onoga tko provodi program. Između ostalog, odredilo bi se koja ustanova ili tvrtka može obavljati obrazovanje odraslih, i pod kojim uvjetima, njihovo financiranje, tko su predavači te prava polaznika.
Naime, u Hrvatskoj djeluje 1.000 ustanova, od crkvenih udruga, srednjih škola, pučkih otvorenih učilišta, do privatnih tvrtki, koje organiziraju razne tečajeve za usavršavanje, prekvalifikaciju i dodatno obrazovanje. No, samo njih 450 ima dopisnicu Ministarstva obrazovanja koja ima dopušta obrazovanje odraslih.
Prema prijedlogu Zakona, obrazovanje odraslih moći će provoditi pučka otvorena učilišta, osnovne i srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama te zatvori.

Standardizacija programa

Uvodi se reda i u programe koje će te ustanove provoditi. Predsjednik Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta i član Vladina povjerenstva za obrazovanje odraslih, Damir Matković smatra da će se novim Zakonom konačno moći standardizirati programi.
Točno će se znati što se dobiva određenim tečajem, a obrazovanje odraslih treba se temeljiti na obrazovanju i usavršavanju, ne stjecanju zvanja što je nelogično, smatra Matković te dodaje da će se licenciranjem tečajeva i praćenjem njihovih pohađanja, za koje je zadužena Agencija za obrazovanje odraslih, konačno dobiti statistički podaci koliki je stvaran broj odraslih koji se educiraju.
Inače, polaznici programima stječu ili dopunjuju znanja, vještine i sposobnosti, primjerice čitanja, pisanja i računanja, vladanja hrvatskim ili stranim jezikom, rada s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Osim tih elementarnih, polaznici tečaja mogu dobiti i znanja potrebna za rad u struci te za poduzetništvo i menadžment, a svi programi bit će prilagođeni dobi i prethodnom obrazovanju i znanju.
Predavanja će obavljati andragoški djelatnik, odnosno osoba osposobljena za rad s odraslima. To treba biti stručnjak u nekom području, recimo inženjer, koji je prošao obrazovanje za andragoškog djelatnika, jer su nastavnici ipak specijalizirani za rad s djecom i mladima, pojašnjava Matković.

Obrazovni dopust i niži troškovi za polaznike

Međutim, ono što će većini polaznika donošenjem novog zakona biti najprimamljivije jesu cijena tečaja te obrazovni dopust. Naime, dosad je krajnji korisnik snosio sve troškove obrazovanja, a prihvaćanjem zakona troškovi će se podijeliti na tri dijela. Jedan dio će dolaziti iz državnog proračuna, drugi će plaćati lokalna samouprava, a treći poslodavac ili sam polaznik. Država je za cjeloživotno učenje izdvojila oko 260 milijuna proračunskih kuna, koja su raspodijeljena na više ministarstava.
Uz to, polaznik tečaja moći će tražiti najviše tjedan dana godišnje obrazovnog dopusta, koji sporazumno dogovara s poslodavcem. Za vrijeme njegovog korištenja zaposlenik može, ali i ne mora ostvariti naknadu plaće.

Socijalnim partnerima neprihvatljivo ukidanje poticaja za obrazovanje

Iako su svjesni da je Zakon prijeko potreban, sindikati i poslodavci imaju primjedbe na neke njegove odredbe. Tako oba socijalna partnera smatraju da bi država trebala uvesti porezne olakšice za sve polaznike tečaja koji se samoinicijativno školuju, a neprihvatljivo im je ukidanje poticaja za poslodavce koji usavršavanjem svojih zaposlenika ulažu u obrazovanje odraslih.
Poslodavci će bez tih olakšica imati još manje razloga ulagati u usavršavanje svojih zaposlenika, a radnici bi nakon cijelog radnog dana trebali imati volje i snage ići na usavršavanje, kritičan je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), Krešimir Sever.
Iz NHS-a se ne slažu niti s odredbom prema kojoj polaznici mogu biti sve osobe starije od 15 godine, jer je to, smatraju, preniska dobna granica. Pravna savjetnica NHS-a, Ana Kranjac smatra da se tako, pogotovo s uvođenjem obveznog srednjoškolskog obrazovanja, osobe kojima je dostupno formalno obrazovanje potiče na neredovan put školovanja.

Moguća pojava nelojalne konkurencija, smatraju poslodavci
Poslodavce pak muči moguće stvaranje nelojalne konkurencije. Naime, članica radne skupine za obrazovanje odraslih Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Sanja Smoljak pojasnila je da u HUP smatraju da će privatnici biti u nepovoljnijem položaju od javnih ustanova te da financiranje ustanova koje su u vlasništvu države stvara nelojalnu konkurenciju.

Kako se odvija obrazovanje odraslih

Obrazovanje odraslih može se provoditi formalno, neformalno i informalno. Prema Memorandumu Europske komisije, formalno se odvija u obrazovnim institucijama i putem njega se stječu priznate diplome i kvalifikacije, što obuhvaća osnovnu i srednju školu, stjecanje stručne spreme i visoko obrazovanje. Neformalno obrazovanje je neovisno od službenog obrazovnog sustava, a može biti organizirano na radnom mjestu i kroz aktivnost različitih društava ili udruženja, kao što su organizacije mladih, sindikati ili političke stranke. Informalno učenje, za razliku od formalnog i neformalnog, ne mora se odvijati svjesno zbog čega ga ni pojedinci sami nužno ne prepoznaju kao faktor koji doprinosi njihovom znanju i vještinama, a to može uključivati znanja koja se dobijaju iz razgovora s prijateljem.

Kako se može provoditi obrazovanje odraslih

Program se može izvoditi gotovo svim oblicima nastave: redovitom, konzultativno-instruktivnom, dopisno-konzultativnom, otvorenom, tele-nastavom, nastavom na daljinu, multimedijski, te na drugi primjeren način. No, za stjecanje potvrde o stečenim znanjima polazniku je dovoljno, da bez prethodno odslušanog tečaja, izađe na ispit.

Kazne za nepoštivanje zakonskih odredbi

U slučaju da ustanove za obrazovanje odraslih ne poštuje zakonske odredbe, nenamjenski troši javna sredstva, ili pak od polaznika naplati troškove koji se financiraju tim sredstvima, prijeti im novčana kazna u iznosu od 1.000 do 20.000 kuna, zabrane poslovanja na jednu ili tri godine te pokretanje prekršajnog postupka.
(Tea Nađ)