Novosti

06. 03. 2006.

Zaštita na radu u središtu "screeninga"

Europska je komisija Hrvatskoj poslala 24 stranice pitanja s područja zaštite na radu koje nije samo pravno, nego i iznimno važno ekonomsko pitanje
ZAGREB - Drugi krug bilateralnog screeninga između Hrvatske i Europske unije za pitanja iz poglavlja socijalne politike i zapošljavanja, počet će u ponedjeljak u Bruxellesu. Za razliku od prošlog puta kada su pregovarači iz EU-a predstavili svoje pravne stečevine, ovaj će put hrvatski pregovarači prezentirati koliko je naše zakonodavstvo usklađeno s europskim.
Drugim riječima, odgovarat će na konkretna pitanja koliko je pojedini zakon usklađen s europskim i na taj način utvrđivati razlike u ovom poglavlju pregovora.

Državna tajnica za rad i članica pregovaračke skupine zadužena za socijalnu politiku i zapošljavanje Vera Babić u nedjelju je prije put za Bruxelles Vjesniku kazala kako očekuje da će uspješno predstaviti dio koji se odnosi na zakonodavstvo poglavlja socijalne politike i zapošljavanja.
»Nakon analize, očekuje nas dosta posla. Posebice kada je riječ o normativnom dotjerivanju zakonodavstva. Naravno, u nekim dijelovima pitanja će biti manje, dok će u nekim dijelovima posla biti više. To posebno vrijedi za područje zaštite na radu. U tom iznimno velikom području trebat će usklađivati tehničku regulativu, jer je riječ o mnogo sektora i mnogo propisa«, kaže Babić.
Uspješno usklađivanje područja zaštite na radu s europskim standardima iz tog dijela, nastavlja državna tajnica, ovisit će o jačanju nekih državnih institucija, posebice Državnog inspektorata. »Mnogo toga će također ovisiti o reformi pravosuđa jer se za slučaj bilo kakva spora moraju znati norme koje će se provoditi«, ističe Vera Babić.
Inače, očekuje se da će upravo pitanje zaštite na radu biti ključno pitanje ovog dijela screeninga. Naime, Europska je komisija Hrvatskoj poslala 24 stranice pitanja s područja zaštite na radu. Zaštita na radu nije samo pravno nego i iznimno važno ekonomsko pitanje jer je riječ o skupim mjerama koje bi Hrvatska trebala uvesti da se uskladi s europskim standardima.
Primjerice, to je pitanje starosti strojeva u proizvodnji, jer primjerice u EU je dopuštena starost do deset godina, dok su u Hrvatskoj strojevi stariji i od 30 godina. To područje također otvara neka pitanja koja su u Hrvatskoj nikako ili slabo regulirana. Na primjer, pitanje zaštite od stresa na radu ili zaštite od zračenja računalnih monitora. Stoga se očekuje da će upravo na pitanju zaštite na radu Hrvatska tražiti određene ustupke, primjerice da se kalendar provedbe usklađivanja drukčije definira, odnosno da se provedba nekih mjera odgodi.
Silvana Oruč Ivoš