1. dio - Rad od kuće i mišićno-koštani poremećaji

Kampanja ima šest glavnih ciljeva:

• podići razinu osviještenosti o važnosti prevencije mišićno-koštanih poremećaja podastiranjem činjenica i brojki o izloženosti tim poremećajima i njihovu utjecaju na pojedince, poduzeća i društvo
• promicati procjenu rizika i proaktivno upravljanje mišićno-koštanim poremećajima pružanjem pristupa relevantnim alatima, smjernicama i audiovizualnim te drugim pomoćnim materijalima
• pokazati da mišićno-koštani poremećaji utječu na sve nas, ali i da se mogu uspješno riješiti
• poboljšati znanje o novim čimbenicima rizika za nastanak mišićno-koštanih poremećaja i onima u nastajanju
• promicati važnost pružanja podrške radnicima oboljelima od kroničnih mišićno-koštanih poremećaja kako bi se ponovno integrirali na radno mjesto i zadržali ga te pokazati kako uspjeti u tome
• promicati učinkovitu suradnju okupljanjem različitih dionika i pojednostaviti razmjenu informacija i dobre prakse.

Kampanja se sad usmjerava na suzbijanje mišićno-koštanih poremećaja i čimbenika psihosocijalnih rizika povezanih s radom na daljinu od kuće te obuhvaća širok raspon publikacija i izvora uključujući izvješća, članke, kontrolne popise i savjete za radnike na daljinu i poslodavce.

Ubrzana i povećana digitalizacija i dostupnost novih tehnologija omogućila je rad na daljinu od kuće (na izdvojenom mjestu rada) za mnoge radnike.

Rad od kuće je u porastu nekoliko godina, međutim pandemija COVID-19 utjecala je na veliko povećanje takvog rada u svijetu i Hrvatskoj.

Iako postoje potencijalne prednosti rada na daljinu od kuće, takav oblik rada može biti štetan za zdravlje radnika te može pridonijeti razvoju poremećaja mišićno – koštanog sustava ili dodatno pogoršati postojeća stanja.

Poremećaji mišićno –koštanog sustava povezani s radom su kumulativni poremećaji koji nastaju, primjerice, zbog opetovanog izlaganja opterećenjima visokog intenziteta tijekom duljeg izlaganja. Isto tako, poremećaji mišićno – koštanog sustava povezani s radom mogu se odnositi i na akutne traume poput prijeloma do kojih može doći prilikom određenih nezgoda.

Ti poremećaji uglavnom zahvaćaju leđa, vrat, ramena i gornje udove, ali mogu zahvatiti i donje udove.

Različite vrste skupine čimbenika mogu pridonijeti mišićno – koštanim poremećajima, uključujući fizičke i biomehaničke čimbenike, organizacijske i psihosocijalne čimbenike te individualne čimbenike. Oni mogu djelovati neovisno jedno o drugom ili zajedno.

Svrha zaštite na radu je, između ostalog, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. Kako su poremećaji mišićno- koštanog sustava većinom bolesti na radu poslodavac je dužan štititi radnika od nastanka ili pogoršanja takvih stanja.

U tom smislu poslodavac je dužan izvršiti procjenu rizika za život i zdravlje i za radnike koji rade od kuće. U bilo kojoj procjeni rizika, pa tako i ovoj, radnik je obvezan sudjelovati u postupku procjene rizika. Sudjelovanje radnika u procjeni rizika važno je ne samo zbog pružanja informacija ključnih za poduzimanje mjera za prevenciju, već i zbog dizanja razine svijesti među radnicima i menadžmentom o rizicima i posljedicama po zdravlje radnika.

Čimbenici rizika za nastanak poremećaja mišićno –koštanog sustava povezani s radom na daljinu su:

1. Ergonomski uvjeti radne stanice i povezani položaji tijela
2. Čimbenici povezani s radnim okruženjem
3. Dugotrajno sjedenje i fizička (ne)aktivnost
4. Čimbenici povezani s organizacijom rada
5. Psihosocijalni čimbenici rizika
6. Individualni čimbenici

Ergonomski uvjeti radne stanice i povezani položaji tijela

Rad na računalu podrazumijeva repetitivne pokrete koji se uglavnom izvode u dugotrajnom statičnom, najčešće sjedećem položaju. To može dovesti do nastanka poremećaja mišićno – koštanog sustava, posebno ako se tome pridodaju loši ergonomski uvjeti i nedostatak stanki.

Brojni radnici koji rade na daljinu koriste se prijenosnim računalima i improviziranim kućnim radnim stanicama, što dovodi do neprirodnih položaja tijela i povećanja broja radnika koji se žale na poremećaje mišićno – koštanog sustava.

Neprikladni položaj zaslona, tipkovnice ili miša te nedostatak podloge za podlakticu uzrokuju nelagodu i opterećenje mišića gornjih ekstremiteta i leđa.

Radno okruženje

Postoje dokazi o tome da su čimbenici koji proizlaze iz radnog okruženja, kao što su bliještanje ili refleksija svjetlosti, propuh, buka i loša kvaliteta zraka, povezani s poremećajima mišićno – koštanog sustava u području vrata i ramena. Ti se čimbenici okruženja uzimaju u obzir na odgovarajući način kad je riječ o uređenju ureda, međutim oni se često zanemaruju u slučaju rada od kuće.

Dugotrajno sjedenje i fizička aktivnost

Rad od kuće podrazumijeva dulja razdoblja sjedenja uz manji broj stanki nego je to slučaj u uredu. Takvi uvjeti, zajedno s lošim ergonomskim uvjetima radnih stanica, mogu dovesti do povećanja rizika od nastanka poremećaja mišićno – koštanog sustava. Nedostatak kretanja tijekom razdoblja sjedenja dovodi do većeg opterećenja diskova kralježnice te smanjene cirkulacije krvi i opskrbljenosti mišića kisikom. Važno je naglasiti kako se zdravstveni rizici povezani s dugotrajnim sjedenjem ne mogu u potpunosti kompenzirati tjelovježbom tijekom slobodnog vremena.

Organizacija rada

Kod rada od kuće česta je pojava nejasne granice između poslovnog i privatnog života.

Radnici često rade dulje u nastojanju da ispune ili nadmaše očekivanja poslodavaca. Produljeno radno vrijeme, koje je povezano s duljim razdobljima sjedenja, može dovesti do povećanja rizika od nastanka poremećaja mišićno – koštanog sustava.

Radnici koji rade na daljinu imaju manje prilika za druženje s kolegama.

Psihosocijalni čimbenici

Psihosocijalni čimbenici mogu biti pozitivni i negativni.

U negativne se mogu ubrojiti prekomjerno radno opterećenje, povećana socijalna izolacija uzrokovana odvojenošću od kolega, nedostatak izravne interakcije i potpore te tjeskoba. Svi navedeni čimbenici mogu dovesti do povećanog rizika od nastanka poremećaja mišićno – koštanog sustava. Postoji negativna povezanost između trajanja rada na daljinu i socijalne potpore kolega i neposrednih rukovoditelja. Nedostatak socijalne potpore kolega i nadređenih osoba, niska razina autonomije, iznimno zahtjevni radni zadatci i niska razina zadovoljstva čini se da su povezani s povećanom incidencijom poremećaja mišićno – koštanog sustava.

Sveprisutnost posla te osjećaj da osoba danonoćno boravi u uredu mogu uzrokovati stres, što pridonosi razvoju poremećaja mišićno –koštanog sustava.

Psihosocijalni čimbenici mogu biti i pozitivni. Pozitivni psihosocijalni aspekti rada od kuće (npr. veća razina autonomije i veće zadovoljstvo poslom) mogu imati pozitivan utjecaj na zdravstvene tegobe kao što stu poremećaji mišićno – koštanog sustava te potencijalno odgoditi pojavu simptoma.

Individualni čimbenici

Osobine radnika također mogu biti čimbenici rizika za nastanak poremećaja mišićno –koštanog sustava (ako se tim rizicima ne upravlja na odgovarajući način), kao što su:

• dob,
• spol (pojavnost poremećaja mišićno –koštanog sustava je visoka među ženama između ostalog i zbog dualne uloge radnice i neplaćenog skrbnika/njegovatelja (djece ili drugih članova obitelji, većeg fizičkog i psihičkog tereta koji može rezultirati u povećanom riziku razvoja fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema, uključujući i poremećaje mišićno – koštanog sustava)
• zdravstveno stanje (ako radnici već pate od poremećaja mišićno – koštanog sustava ili su u prošlosti patili od takvog poremećaja),
• nedostatak znanja o tehnikama rada i sigurnosnim postupcima

https://healthy-workplaces.eu/hr/about-topic/priority-area/telework

KR