2. dio - Rad od kuće i mišićno koštani poremećaji
Procjena rizika
NHS - Poslodavci kod kojih je moguće organizirati rad na daljinu od kuće trebaju imati politike i procedure kako bi osigurali učinkovito upravljanje profesionalnim i sigurnosnim opasnostima povezanim s radom na daljinu. Višefaktorska procjena rizika, iz perspektive radnika na daljinu i poslodavca, nužan je prvi korak u identificiranju čimbenika rizika povezanih s radom na daljinu.
Ova procjena rizika trebala bi se usredotočiti na ergonomiju i opremu radne stanice, radno okruženje, psihosocijalne čimbenike, organizaciju rada kao i sigurnosne opasnosti povezane s radom na daljinu.
Procjena rizika pruža informacije koje su ključne za poduzimanje sljedećih koraka prema prevenciji (o tome kako izbjeći opasnosti) i akcijski plan (o tome kako smanjiti i kontrolirati rizike ako se ne mogu spriječiti).
Iako radnici rade od kuće, odgovornost za procjenu rizika je na poslodavcu.
Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u vezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Ovdje je potrebno napomenuti kako poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada (kod kuće) ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene rizika [1] dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca. Iako nema obvezu dokumentiranja procjene rizika, rizici se moraju procijeniti. Na temelju procjene poslodavac je obvezan primjenjivati pravila, mjere, postupke i aktivnosti za sprječavanje i smanjivanje rizika te osigurati višu razinu zaštite na radu.
U postupku procjene rizika prvo je potrebno utvrditi opasnosti, štetnosti i napore vezane uz rad na daljinu od kuće. Općenito su opasnosti, štetnosti i napori su navedeni u Prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika. Također, potrebno je utvrditi i radnike koji rade od kuće.
Drugi korak je procjenjivanje opasnosti, štetnosti i napora u smislu njihove vjerojatnosti nastanka i veličine posljedice (štetnosti).
Treći korak je utvrđivanje mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti, odnosno napora.
Četvrti korak je plan mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora koji mora sadržavati rokove za provedbu, ovlaštenike odgovorne za provedbu te način kontrole nad provedbom mjera.
S obzirom kako procjena rizika mora odgovarati postojećim rizicima na radu i u vezi s radom, poželjno je procjenu rizika redovito vrednovati te je prilagođavati postojećim rizicima.
Procjenu rizika mogu izrađivati osobe ovlaštene za izradu procjene rizika i poslodavac za vlastite potrebe. U tom smislu, navedene osobe bi trebale imati pristup radnikovoj kući kako bi se rizici mogli procijeniti.
Također, važno je napraviti analizu na organizacijskoj razini: jesu li radnici primjereno osposobljeni, jesu li poduzete primjerene mjere kako bi se spriječila društvena izolacija i sl.
Pri procjeni rizika može pomoći kontrolna lista. Ona nije namijenjena pokrivanju svih rizika svakog radnog mjesta, ali pomaže provođenje metode u praksi. Osigurava sustavnost i dosljednost vrednovanja radnog mjesta i izvođenja zadataka kako se ne bi zaboravilo na procjenu opasnosti s potencijalno velikom posljedicom.
Kontrolna lista samo je prvi korak u provođenju procjene rizika. Za procjenu složenijih rizika možda će biti potrebne dodatne informacije te će možda biti potrebna pomoć stručnjaka u nekim slučajevima.
Iz praktičnih i analitičkih razloga kontrolni popis predstavlja probleme/opasnosti odvojeno, ali na radnom mjestu oni mogu biti isprepleteni. Stoga se mora uzeti u obzir interakcija između različitih problema i identificiranih rizika. U isto vrijeme, preventivna mjera za određeni rizik može pomoći i u prevenciji drugog. Također, važno je provjeriti da jedna mjera za smanjivanje izloženosti jednog faktora rizika ne povećava rizik izloženosti drugim faktorima.
Kontrolnu listu treba koristiti kao sredstvo podrške razvoju, a ne samo automatsko stavljanje kvačica. Lista u prilogu sastoji se od dijela za radnika koji radi na daljinu od kuće i dijela za poslodavca te se temelji na pozitivnim izjavama koje pozivaju na razmišljanje, i, ako je potrebno, na djelovanje. KR
https://oshwiki.eu/wiki/Risk_assessment_and_telework_-_checklist
____________________________________________________________
[1] Pravilnik o izradi procjene rizika – Narodne novine br 112/14 i 129/19
