Novosti

23. 11. 2020.

30 godina Hrvatskog sindikata šumarstva

(HSŠ) Na današnji dan prije 30 godina, 22. studenog 1990. godine, osnovan je Hrvatski sindikat šumarstva. Tijekom proteklih 30 godina zajedno smo prošli kroz brojne probleme, ispratili mnoge članove, slavili zajedničke uspjehe i tugovali zbog neizbježnih gubitaka.

U ovom turbulentnom razdoblju u kome smo svi usredotočeni na pandemiju bolesti Covid-19 i uvjete u kojima živimo i radimo, ni rođendani se ne obilježavaju na uobičajeni način, ali ne bi trebali proći neopaženo.

Iz bogate 30–godišnje povijesti Hrvatskog sindikata šumarstva izdvojiti ćemo samo dio naših aktivnosti.

 

U trenutku utemeljenja sindikata okupljali smo 69% zaposlenih u šumarstvu Hrvatske.

 

Danas sa zadovoljstvom potvrđujemo kako se jakost našeg sindikata ogleda u njegovoj brojnosti, a činjenica da danas okupljamo oko 80% zaposlenih u Hrvatskim šumama d.o.o. podatak je koji dovoljno govori sam za sebe.

 

To je snaga kojom prvenstveno računamo mi, ali isto tako i naš socijalni partner.

 

Najvažnije obilježje našeg djelovanja u proteklom razdoblju su kolektivna pregovaranja i Kolektivni ugovor.

 

Kolektivno pregovaranje je isključivo pravo sindikata.

 

Do 1990. godine kolektivni ugovori su bili nepoznanica, kako za sindikate, tako i za poslodavce. Kolektivno pregovaranje, odnosno pregovaranje o uvjetima rada i plaćama i zaključivanje kolektivnih ugovora prioritetne su teme svakog sindikata jer najneposrednije utječu na materijalni i socijalni položaj članova sindikata.

 

Pravilnikom o radu se ne određuju visina plaće, a uskrsnica, regres, božićnica, topli obrok, naknada za prijevoz, dar djetetu, treći stup mirovinskog osiguranja, otpremnina, potpore za novorođeno dijete, naknade u slučaju invalidnosti radnika, smrti radnika ili člana uže obitelji, bolovanja duža od 90 dana, jubilarne nagrade su prepuštene isključivo volji poslodavca.

 

Hrvatski sindikat šumarstva sva gore navedena prava omogućio je zaposlenima u Hrvatskim šumama putem kolektivnih ugovora sklopljenih s poslodavcem.

 

Prvi Kolektivni ugovor potpisan je 19. srpnja 1996. godine.

 

Od 1996. godine do danas, Hrvatski sindikat šumarstva stalno je pregovarao i potpisao nove kolektivne ugovore. Do sada je potpisano 8 Kolektivnih ugovora i 15-tak Dodataka Kolektivnom ugovoru.

 

Za Hrvatski sindikat šumarstva i njegove članove, najveća kvaliteta svih potpisanih kolektivnih ugovora bila je što se razina postignutih prava nije smanjivala, već je došlo i do povećanja određenih prava. Cijelo to vrijeme plaće su rasle, čime se naša opredijeljenost za kolektivno pregovaranje pokazuje apsolutno ispravnom.

 

Kolektivni ugovori: - 1996. god. – vrijednost boda 1,00 kn – dodatak na plaću 400,00 kn;

 

- 1997. god. – vrijednost boda 1,10 kn – dodatak na plaću 500,00 kn;

 

- 1998. god. – vrijednost boda 1,30 kn – dodatak na plaću 500,00 kn;

 

- 2001. god. – vrijednost boda 1,40 kn – dodatak na plaću 500,00 kn;

 

- 2003. god. – vrijednost boda 1,65 kn – dodatak na plaću 500,00 kn;

 

- 2006. god. – vrijednost boda 1,90 kn – dodatak na plaću 550,00 kn;

 

- 2011. god. – vrijednost boda 2,155 kn – dodatak na plaću 700,00 kn;

 

- 2018. god. – vrijednost boda 2,22 kn – dodatak na plaću 996,00 kn.

 

U vremenu iza nas prošli smo i smrzavanja i odmrzavanja naših plaća, doživjeli smo i preživjeli stabilizacijske i antiinflacijske programe, mnogobrojne uredbe itd.

 

Hrvatski sindikat šumarstva znao je sačuvati prava radnika, a i radna mjesta kada se teret krize (2008. – 2012. ) prebacivao na teret onih koji su za to najmanje krivi, a to su radnici. Tada su svjetske financijske institucije nudile jedinstveni model izlaska iz krize za sve zemlje, a u kojem je jedan zajednički nazivnik – smanjenje broja zaposlenih i smanjenje njihovih prava.

 

Tih godina jedan uvaženi voditelj UŠP često je znao reći „Hrvatski sindikat šumarstva je opravdao svoje postojanje“.

 

Hrvatski sindikat šumarstva od svog osnutka pruža redovitu pravnu pomoć svojim članovima, s tim da se od dana učlanjenja u Nezavisne hrvatske sindikate ta pomoć pruža putem četiri regionalna ureda Nezavisnih hrvatskih sindikata (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb).

 

Najčešći zahtjevi zbog kojih su se naši članovi obraćali radi pravne pomoći odnosili su se na:

 

- novčana potraživanja iz Kolektivnog ugovora;

 

- poništenje odluke o otkazu;

 

- zaštita dostojanstva;

 

- ugovore o radu na neodređeno vrijeme….

     

    Pored temeljnih sindikalnih aktivnosti, Hrvatski sindikat šumarstva provodio je i aktivnosti usmjerene na to da se radnici Hrvatskih šuma kroz članstvo u Hrvatskom sindikatu šumarstva druže, razmjenjuju iskustva i nadmeću, ali na sportskom polju.

     

    Od 2002. godine, kada su održani prvi Sportski susreti, do danas ih je održano ukupno 14.

     

    Hrvatski sindikat šumarstva je prema Pravilniku o načinu i postupku dodjele potpore članovima sindikata dodjeljivao potpore svojim članovima i članovima njihove uže obitelji.

     

    Potpore su se davale: - za smrtni slučaj;

     

    - za vrijeme dugotrajnog bolovanja;

     

    - za troškove liječenja;

     

    - za rođenje djeteta;

     

    - za elementarne nepogode;

     

    - za izlete sindikalnih podružnica….

     

    Tijekom ovih trideset godina nastojali smo pokazati i dokazati kako smo odgovoran socijalni partner, sposoban braniti prava radnika, te vjerujemo da smo u tome uspjeli.

     

    Niti jedno radničko pravo nije dano na dar, ni jedno radničko pravo nije vječno, za svako radničko pravo bilo se potrebno boriti.

     

    Smatramo da je veći dio naših aktivnosti svima poznat i da nas članovi pamte po onome što smo učinili za njih.

     

    Iz tog razloga nismo ni pisali izvješće kronološkim redoslijedom jer to bi nas odvelo unedogled. Sagledavajući rad i postignutu razinu prava kroz institut kolektivnog pregovaranja, ne bi smjeli biti neskromni i ne priznati da smo dosta učinili.

     

    Da smo mogli više, a možda i bolje – ostaje za raspravu i ocjenjivanje.

     

    Svjesni težine okolnosti u kojima živimo, a koje utječu na to da među nama vlada osjećaj straha, postanimo svjesni da probleme u kojima se nalazimo neće riješiti „netko drugi“, već da upravo i jedino zajedničkim snagama udruženim u sindikat možemo zaštititi naše članove i boriti se za radnička prava.

     

    Budimo jedni drugima dobri. To će biti najljepši poklon u ljudskom dostojanstvu, našem radu i sretnijoj budućnosti koju priželjkujemo.

     

    Gradimo suradnju sa svima da bi mijenjali svoju budućnost

     

     

    I ZATO ZAJEDNO IDEMO DALJE!