Novosti

14. 11. 2006.

400 tisuća radnika bez božićnice

Tvrtke će radnicima isplaćivati od 500 do 2000 kuna
Autor Ljubica Gatarić
Procjenjuje se da će i ove godine bez božićnice ostati oko 400 000 zaposlenih u državi, pa umirovljenici i nezaposleni neće biti jedina grupacija koja će se morati pokrivati onim što ima. Goran Bakula, ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da će dodatna isplata zaobići radnike koji rade u privatnom sektoru i obrtu, ali i neka problematična državna poduzeća u kojima nema novca ni za redovite plaće.

1000 kn iz proračuna
Istraživanje SSSH pokazalo je da je lani bez božićnice ostalo oko 400.000 zaposlenih, a kako se ništa na bolje nije promijenilo, slično će biti i ove godine, ističe Mario Švigir, ekonomski savjetnik tog sindikata. Istraživanje što ga je prošle godine proveo portal MojPosao pokazalo je da su tvrtke u prosjeku isplaćivale oko 1400 kuna božićnice, što odgovara iznosu radničkog minimalca. Polovica zaposlenih božićnicu dobiva u novcu, dvadesetak posto dobije i novac i najčešće 500 kuna bona, a ostali mogu računati samo na poklon-bon dovoljan samo za božićni ručak.
Švigir kaže da je lani bilo mnogo simboličnih bonova od 100 kuna. Siniša Kuhar, pravni savjetnik službeničkoga sindikata, kaže da će i ove godine svima čije se plaće financiraju iz proračuna Vlada isplatiti tisuću kuna božićnice, isto kao i prošle. Procjenjuje se da će ukupna vrijednost svih isplaćenih božićnica i dara djeci biti oko jedne milijarde kuna, što je petina uobičajene mjesečne plaće svih zaposlenih u tvrtkama i državnim službama.

I 14. plaća
Svake se godine potrošnja u prosincu povećava približno milijardu kuna prema drugim mjesecima, a glavnina tog novca potječe od dodatnih isplata po tvrtkama ili potrošnje bonova. U većini javnih poduzeća i važnijim privatnim tvrtkama božićnica je ugovorena kolektivnim ugovorom, a malo je poduzeća koja isplaćuju trinaestu plaću, poput lanca drogerija DM.
Nedavno je direktor DM-a Mirko Mrakužić kazao da zaposleni u tom trgovačkom lancu ove godine mogu računati i na četrnaestu plaću prosječnih 6500 tisuća neto kao nagradu za deset uspješnih godina rada.
Dodatna nagrada, od 6 do 8 tisuća kuna bruto, čeka i zaposlene u Ericssonu Nikoli Tesli i time zapravo i završava popis tvrtki s većim isplatama.
Od prosjeka još odskaču Pliva, T-com, zagrebačka komunalna poduzeća ili Vetropack straža, u kojima su božićnice oko 2000 kuna. Dar za djecu neoporeziv je do 400 kuna i toliko najčešće primaju djeca zaposlenih.

Bez poreza do dvije tisuće kuna
Država daje ton božićnim isplatama poreznom politikom. Svaki zaposleni može tijekom godine dobiti 2000 kuna neoporezive nagrade, koju tvrtke mogu isplatiti odjednom ili u nekoliko puta.
Poduzeća se time najčešće koriste za isplatu regresa ili božićnice. Neke tvrtke, kao što su HT ili T-Mobile, imaju skromniju božićnicu, ali zato im je regres od 7 do 8 tisuća kuna bruto.
Ako poslodavac isplaćuje radniku godišnju nagradu iznad 2000 kuna, isplaćeni iznos veći od tog iznosa izjednačuje se s plaćom te podliježe obračunu doprinosa iz plaće i na plaću, a porez na dohodak obračunava se kumulativno s isplatom redovite mjesečne plaće.