-
-
Iz EGSO-a: Akcijski plan za provedbu Europskog stupa socijalnih prava
NHS - Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravio je Akcijski plan Europske komisije o Europskom stupu socijalnih prava (ESSP) i naglasio kako se mora provoditi na razini EU i na nacionalnim razinama uz dužno poštivanje nadležnosti, te u uskoj suradnji sa socijalnim partnerima i drugim organizacijama civilnog društva.
Prema EGSO-u, Akcijski plan Europske komisije o Europskom stupu socijalnih prava donesen je u pravo vrijeme jer je neophodan kako bi se spriječile nejednakosti koje se nakon pandemije produbljuju diljem Europe. -
Koliko godišnjeg odmora je idealno da se čovjek odmori, ali ne ulijeni? Evo što kaže liječnik
NACIONAL
Milan Mazalin, liječnik obiteljske medicine, u utorak je za ‘Dobro jutro, Hrvatska‘ govorio o važnosti odmora za tijelo i mentalno zdravlje.
Govoreći o godišnjim odmorima, Mazalin je rekao da moramo biti svjesni da poslodavci ne daju naše godišnje odmore zato da bi se radnici odmarali i ne radili ništa, nego zato da bi njihov posao kasnije bio uspješniji.
“Pokazalo se da je desetak dana minimum za takvo nešto jer je potrebno nekoliko dana da se opustite i uopće shvatite da ste na odmoru, onda se par dana odmarate i nakon toga pomalo pripremate za posao. Idealno bi bilo 3 tjedna, nije loše ni četiri, međutim zanimljivo je da se pokazalo da godišnji odmori koji traju duže od četiri tjedna nisu preporučljivi jer se ljudi onda požele i ne vratiti na posao”, savjetuje ovaj liječnik obiteljske medicine. -
Zašto pisač treba biti što dalje od radnog stola radnika?
Rad u sjedećem položaju – poremećaji mišićno- koštanog sustava
NHS - Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu provodi kampanju Zdrava mjesta rada smanjuju opterećenja 2020 – 2022, kako bi potaknula na kvalitetno upravljanje poremećajima mišićno – koštanog sustava povezanog s radom. Poremećaji mišićno- koštanog sustava povezani s radom umanjuju kvalitetu života i jedan su od glavnih uzroka odlaska na bolovanje i prijevremenog umirovljenja te imaju negativan učinak na poduzeća i gospodarstvo. Poremećaji mišićno – koštanog sustava mogu se spriječiti ispravnim pristupom -
Većina članica EU nedovoljno dobro štiti prava radnika upućenih u inozemstvo
FAKTOGRAF
Autor/ica: Gabrijela Galić
Europska komisija upozorila je 24 članice EU, među kojima i Hrvatsku, da nisu ispravno u nacionalno zakonodavstvo unijele direktivu koja štiti prava radnika upućenih na rad u inozemstvo.
Domaći poslodavci lani su na privremeni rad izvan Hrvatske uputili gotovo 46,3 tisuće radnika, a svaki drugi radnik radio je na nekom od gradilišta u zemljama Europske unije. Naime, na rad izvan zemlje najčešće se upućuju građevinski radnici. -
Manje radnih sati u 2020. godini
NHS – Eurostat je na svojim mrežnim stranicama objavio priopćenje za javnost vezano za broj radnih sati odrađenih u 2020. godini koje prenosimo u nastavku.
U 2020. godini broj stvarno odrađenih sati rada na osnovnom radnom mjestu u EU smanjio se za 12% u usporedbi sa 2019. godinom. Taj se pad može obrazložiti mjerama koje su se donosile zbog pandemije bolesti Covid-19, zbog koje je dio ljudi izmjenjivao vremenska razdoblja rada i razdoblja odsutnosti s posla. Kao rezultat toga, više je ljudi radilo manje radnih sati nego li je uobičajeno te su bili odsutni sa radnih mjesta. -
Žustra rasprava u TNT-u: Sever i Nađi sukobili se zbog rada nedjeljom
Izvor: N1
U Točki na tjedan gostovali su predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever i Davor Nađi, saborski zastupnik Fokusa, a govorili su o prijedlogu zakona prema kojem bi bio zabranjen rad trgovinama nedjeljom, osim 16 nedjelja u godini.
Sever je istaknuo da je u hrvatskoj tradiciji da nedjelja bude neradna, a Nađi navodi da radnici već imaju jedan neradni dan. -
Apsurdi zbog uvjeta za dobivanje državne pomoći: Novim pravilima nezadovoljni i poslodavci i sindikati
A MINISTAR OPTIMISTIČAN
Od ponedjeljka će se državna pomoć poduzećima isplaćivati na temelju broja cijepljenih radnika. Iznos po radniku uvjetuje se brojem COVID potvrda, što bi u praksi moglo stvoriti puno problema.
(DNEVNIK.hr) Po novim pravilima, ako je u tvrtki najmanje 70 posto radnika s COVID potvrdom, svi će radnici dobiti državnu potporu od maksimalno 4000 kuna neto. Ako, primjerice, polovica zaposlenih ima COVID potvrdu, potpora će iznositi 50 posto. -
Većina želi neradnu nedjelju i po cijenu niže plaće: Čovjek ne smije postati rob rada
OKRUGLI STOL
Tomislav Ćorić upozorava da se pod egidom liberalnog "često promovira svašta" ustvrdivši da smo, uz potrebu i pravo na rad, svjedoci činjenice da čovjek postaje rob rada.
(Novilist.hr) ZAGREB – Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak kako je u vrijeme sve većeg otuđenja zajednički dan odmora potrebniji nego ikad, pa će Vlada kroz izmjene Zakona o trgovini, uvažavajući specifičnosti gospodarstva, u fokus staviti radnika i njegovu obitelj. -
Ozljede na radu u 2020. godini – najveća stopa u Osječko-baranjskoj županiji
NHS - Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinu rada, u Hrvatskoj je u 2020. godini prijavljeno 14 424 ozljede na radu, od toga 21 sa smrtnim ishodom [1]. U 2019. godini bilo je 18 138 ozljeda, od toga 19 sa smrtnim ishodom. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda 12 404 ozljede (86%) dogodilo se na mjestu rada, a na putu 2 020 (14%). Najveći broj ozljeda dogodio se u Zagrebu (3 337), ali najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u Osječko- baranjskoj županiji. U 2019. godini najveću stopu ozljeda imala je Požeško-slavonska županija.
-
Prosječna plaća za svibanj 2021. godine
DZS - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2021. iznosila je 7 104 kune, što je nominalno više za 0,3%, a realno za 0,2% u odnosu na travanj 2021.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2021. iznosila je 9 553 kune, što je nominalno više za 0,3%, a realno za 0,2% u odnosu na travanj 2021.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2021. isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 10 756 kuna, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 4 401 kunu. -
Presuda u predmetu C-535/19
Sud Europske unije
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE br. 136/21
Presuda u predmetu C-535/19
A (Javna zdravstvena zaštita)
Sud potvrđuje pravo građana Unije koji nisu ekonomski aktivni i koji borave u državi članici različitoj od države članice svojeg podrijetla na uključivanje u sustav javnog zdravstvenog osiguranja države članice domaćina
Međutim, pravo Unije ne propisuje obvezu besplatnog uključivanja u navedeni sustav -
Hrvatskoj dodatnih 530 milijuna eura za očuvanje radnih mjesta
HRT
Europska komisija odobrila je 530 dodatnih milijuna eura Hrvatskoj za očuvanje radnih mjesta iz Europskog socijalnog fonda u okviru operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Prema priopćenju Europske komisije, dodatnih 530 milijuna eura namijenjeno je očuvanju radnih mjesta za vrijeme pandemije i nakon dvaju velikih potresa prošle godine koji su imali snažan učinak na hrvatsko gospodarstvo. -
Sud pobliže određuje slučajeve u kojima se Direktiva o određenim vidovima organizacije radnog vremena ne primjenjuje na aktivnosti koje izvršavaju vojnici
Sud Europske unije
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE br. 131/21
Presuda u predmetu C-742/19
Ministrstvo za obrambo
Toj se direktivi ne protivi to da se razdoblje straže tijekom kojeg je vojnik dužan boraviti u krugu vojarne u koju je raspoređen, ali ondje ne obavlja stvarni posao, plati različito od razdoblja straže tijekom kojeg on stvarno ispunjava radne obveze -
Ubrzano raste broj radnika koji rade za minimalnu plaću
FAKTOGRAF
Autor/ica: Gabrijela Galić
U Hrvatskoj više od 52 tisuće radnika prima minimalnu plaću. Hrvatski minimalac je među nižima u EU. Izmjenama zakona povećavaju se prava radnika na minimalcu.
Minimalnu plaću, koja trenutno iznosi 4.250 kuna bruto, odnosno 3.400 kuna neto, u prvom kvartalu primalo je nešto više od 52 tisuće radnika ili 4,73 posto svih zaposlenih u zemlji. -
Tekstil ne spašavaju ni državne potpore
FAKTOGRAF
Autor/ica: Gabrijela Galić
Covid kriza inicirala je treći val propasti hrvatske tekstilne industrije. U prosjeku se dnevno u ovom sektoru gubi 57 radnih mjesta.
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa snažno je pogodila gospodarstvo, a neke sektore mogla bi dovesti do ruba propasti. -
U Hrvatskoj se zabranjuje ugovaranje minimalca u neto iznosu. Ionako je među pet najnižih u Europi
IZMJENE ZAKONA
Jagoda Marić
Poslodavcu koji ne ugovori bruto plaću prijeti kazna od 60 do 100 tisuća kuna. Zabranjuje se i sporazum kojim se radnik odriče minimalne plaće, a kazne za prekršitelje i u ovom slučaju su također od 60 do 100 tisuća kuna...
(NOVI LIST) ZAGREB– Minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih je pet godina rasla više od 36 posto, ali je ona i dalje među najnižima u Europskoj uniji. -
Klimatska kriza najviše ugrožava siromašne
FAKTOGRAF
Autor/ica: Matea Grgurinović
Efekti klimatske krize već su vidljivi prostim okom: toplinski udari, suše, tornada, poplave, požari... Sve učestalije su klimatske migracije i energetsko siromaštvo. Najveći teret krize snose siromašniji slojevi društva.
Stanje je alarmantno, upozoravaju znanstvenici. Razorni klimatski utjecaji se ubrzavaju i postat će očigledni i prije 2050. godine, kada djeca rođena ove godine ne budu imala niti 30 godina. -
Aladrović: Ne možemo odgovorne vječno opterećivati zbog neodgovornih
HRT U mreži Prvog
Covid potvrda radnika ubuduće bi trebala biti jedan od uvjeta koji poslodavci trebaju ispuniti kako bi dobili potpore za očuvanje radnih mjesta. No, poslodavci i sindikati odbili su takav model, pa se razgovori Vlade i socijalnih nastavljaju idući tjedan. U emisiji Hrvatskoga radija U mreži Prvog o toj temi su razgovarali ministar rada Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, u ime Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Meštrović i predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelena Tabak. -
Iz EGSO-a - Gospodarstvo, okoliš i dobrobit ljudi moraju ići ruku pod ruku u vremenu nakon Covida
NHS/EGSO - Na srpanjskom plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) raspravljalo se o budućem europskom gospodarstvu nakon pandemije bolesti Covid-19. U raspravi o temi „Gospodarstvo za sve nakon pandemije COVID-a – Ususret gospodarstvu dobrobiti?“, uvodna su izlaganja održali Tim Jackson (Centar za razumijevanje održivog napretka), Fabrice Murtin, (OECD), Sandrine Dixson-Declève (Rimski klub) i James Watson (Business Europe).
-
Krešimir Sever u RTL-u Danas: 'Nećemo prihvatiti prijedlog Vlade da potporu dobiju samo oni koji imaju Covid potvrde'
PREDSJEDNIK SINDIKATA
Nakon sastanka o vezanju potpora za očuvanje radnih mjesta s cijepljenjem radnika u RTL-u Danas gostovao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
(RTL.HR) Nakon sastanka s predstavnicima Vlade i poslodavaca o vezanju potpora za očuvanje radnih mjesta s cijepljenjem radnika u RTL-u Danas gostovao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. -
Vlada zagovara model - više cijepljenih, veće potpore. Sindikati zgroženi: 'To je potez očajnika! Natjerat će radnike da se međusobno razračunavaju'
SASTANAK U 15 SATI
Autor: Luka Filipović
Ministar rada Josip Aladrović poslodavcima i sindikatima na sastanku u 15 sati predstavit će model vezanja covid potpora i cijepljenja. Vladin plan je jednostavan: Više cijepljenih radnika - veća potpora firmi. Međutim i poslodavci i sindikati pitaju se kako provesti tu mjeru bez zakonske obveze cijepljenja
(Tportal.hr) Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever ističe da nije protivnik cijepljenja, ali da Vlada na pogrešan način pokušava povećati cijepljenost stanovništva. -
Novosti iz EGSO-a
Srpanj 2021
NHS – Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) svaki mjesec objavljuje EESC Info – sažetak događanja u proteklih mjesec dana. Na poveznici u nastavku možete pogledati informacije za proteklih mjesec dana.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). -
Potpisan Kolektivni ugovor u Tisku plus
SINDIKAT GRAFIČARA I MEDIJA
U sindikalnoj podružnici Tisak plus, Sindikat grafičara i medija je uz Sindikat Novine, 2. srpnja 2021. godine, potpisao novi Kolektivni ugovor na razdoblje od 5 godina, čime su uspješno okončani kolektivni pregovori koji su trajali više od godinu dana te su definirana trajnija manje promjenjiva prava radnika. Uz to potpisan je i Dodatak Kolektivnom ugovoru kojim se redovito godišnje definira plaća i dio drugih materijalnih prava, a kojim je zadržana sadašnja razina prava uz namjeru da se ona unaprijedi čim se za to ostvare poslovni uvjeti. -
Žene u željeznici – Postignut privremeni sporazum EU socijalnih partnera
SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE
Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER), koja predstavlja poslodavce u željezničkom sektoru, i Europska federacija radnika u prometu (ETF), koja zastupa željezničke radnike postigle su 30. lipnja privremeni sporazum u završnoj rundi pregovora na razini EU-a oobvezujućem sporazumu usmjerenom na promicanje zapošljavanja žena u tom sektoru. -
Država kažnjava neplatiše, ali svojim radnicama nije isplatila plaće. I to minimalce: "A nama je to ko kuća veliko..."
OČAJNE RADNICE ORLJAVE
Dnevnik.hr
Slučaj požeške tvornice košulja Orljava ponovno je pokazao koliko je država loš i nekorektan gospodar. Ta je tvornica u većinskom vlasništvu države koja dok sjeda za vrat drugim poslodavcima zbog neisplate plaća, istodobno sama duguje plaće. I to minimalne plaće radnicama sa stažem u tvornici i po četrdeset godina.
-