Novosti

16. 10. 2006.

Dosta je sindikalnih «soliranja»

(VJESNIK, 16. listopada) Zakon o radu ponovo će se mijenjati do kraja sljedeće godine da bi se uskladio s europskim direktivama. Sindikati pripremaju zajednički prijedlog izmjena, a čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever procjenjuje da će se, zbog izbora, u izmjene ZOR-a ići do proljeća.
Ako, navodno, zajedno radite na izmjenama ZOR-a, kako to da je SSSH svoj prijedlog već iznio državnoj tajnici za rad Veri Babić i javno predstavio?
- Nije prvi put da SSSH iskače iz dogovora zbog želje za dominacijom. SSSH je čak preuzeo ulogu koordinatora za dogovor o izmjenama ZOR-a, no dok smo mi mjesecima čekali poziv za sastanak napravio je svoj prijedlog. SSSH iskače jer misli da je najjači, no ne može on biti mjerilo vrijednosti, a mi ostali njegovi taoci. «Soliranja» je dosta! Ni jedan sindikat nema pravo na vlastitu promidžbu na temeljnim pitanjima za radnike. Sindikati sada imaju povijesnu odgovornost da se ne razjedine i prijedlog izmjena ZOR-a izbore zajedno. Zakon će, nakon ovih izmjena, biti zacementiran na dulje vrijeme, i nakon ulaska u EU. Nemamo pravo na pogreške i eksperimente jer nas poslodavci čekaju dobro pripremljeni.

Zašto mislite da će HUP biti tvrd orah u pregovorima?
- Zadnje izmjene ZOR-a 2003. godine bile su generalna proba za nas, ali i za HUP. Mi smo ispit položili jer smo ostali zajedno do kraja, no i HUP je na vlastitim greškama odlično naučio lekciju. Poslodavci su ojačali, organizirali se i bit će agresivniji u pregovorima. HUP ima dobru logistiku, ukopao se i spremno čeka bitku. Njihovi radikalni zahtjevi poznati su od proljetos. ZOR im, kažu, mora omogućiti da lakše zapošljavaju i otpuštaju radnike. Traže da se odredbe o otpremninama i otkaznim rokovima izbace iz Zakona i urede kolektivnim ugovorima koje oni, naravno, neće potpisati! Sindikati moraju sada zbiti redove, naoružati se čvrstim argumentima i njima tući poslodavce.
Kakva su dosad iskustva primjene ZOR-a?
- Nakon izmjene 2003. godine, u velikoj je mjeri fleksibilizirano tržište rada – uvedene su agencije za povremeno zapošljavanje, rad kod kuće, a može se raditi i samo jedan sat tjedno. No sve to poslodavci ne koriste, nego su se usredotočili na rad na određeno vrijeme i na to kako što lakše otpustiti radnika i dati mu manju otpremninu. Ali nisu spremni ulagati u obrazovanje radnika da bi bio fleksibilan i konkurentan na tržištu. Nažalost, nema nikakvih ozbiljnih analiza o kršenju i zloporabi ZOR-a. Mi ćemo u središnjicama pročešljati sve odredbe zakona i primjedbe članstva prije nego što predložimo zajedničke izmjene.
Kako doskočiti zloupotrebi rada na određeno?
- Više od 80 posto novozaposlenih radi na određeno, i to po pet ili 10 godina. Poslodavac može radnika zaposliti na određeno zbog zamjene ili povećanog opsega posla, no tvrtke sve češće tako zapošljavaju bez obrazloženja. Radnici na određeno su pričuva, a kad treba otpuštati, prvi su na redu. Za kredit u banci trebaju solidnog jamca, nemaju pravo ni na obitelj, a kamoli djecu. Bilo bi dobro ograničiti rad na određeno na godinu dana, no mislim da poslodavci neće pristati. Važnije je u zakonu objasniti uvjete za takav rad, izjednačiti prava radnika na određeno s pravima stalno zaposlenih te postrožiti kazne i uvesti jači nadzor.
Hoćete li tražiti dulje otkazne rokove i veće otpremnine, koji su prepolovljeni prije tri godine?
- Bojim se da se neće moći puno promijeniti, jer poslodavci traže da se te odredbe izbace iz zakona. Mi bismo na to čak i pristali, ali samo uz uvjet da se minimalne otpremnine i otkazni rokovi urede nacionalnim kolektivnim ugovorom koji bi poslodavci obvezno potpisali. Sindikati se moraju izboriti za mobilnost i fleksibilnost radne snage ne na bazi otpuštanja i manjih prava, nego kroz fleksibilnost na znanju i stručnosti radnika, koji će tako dobro obučeni moći naći drugi posao ako ostanu bez posla. Cilj nam je, uz oštrije kazne za poslodavce, uvesti zaštitu i sigurnost za radnike jer će tada raditi bez stresa, odgovorno i lojalno, a to za poslodavca znači veću proizvodnost i manje bolovanja.

Skandinavski model
Očekujete li da bi Vam zbog izbora Vlada mogla ići na ruku?
- Ne treba zanemariti da su i poslodavci, kao financijska logistika, zanimljivi svakoj vlasti. No, ako je Vlada mudra, neće si «kupovati» birače radi izbora, nego će podržati naše zahtjeve jer je to dobro za Hrvatsku želimo li stvarati sustav koji će povećati konkurentnost gospodarstva, ali uz socijalnu sigurnost radnika, stručnost i visoke plaće. Uzor nam treba biti skandinavski model fleksibilnosti na razini visoke zapošljivosti radnika jer posjeduju široka znanja i vještine u koje se stalno ulaže, ali i socijalnu sigurnost kad ne rade.
Ljubinka Marković