Novosti

10. 11. 2006.

Godinu dana nakon diplome zapošljava se 90 posto mladih

TRŽIŠTE RADA OTVARA RADNA MJESTA ZA MLADE
Zbog porasta konkurentnosti na tržištu poslodavci su spremni ekstradobit podijeliti sa zaposlenicima. Ambiciozni mladi ljudi zato više ne trebaju odlaziti u inozemstvo u potrazi za visokim plaćama i profesionalnom afirmacijom. Ali u izboru zanimanja, zbog nedostatka nacionalne strategije, i dalje su prepušteni sami sebi
Piše: Sandra Pocrnić Mlakar
Foto: Željko Jelenski i Dražen Lapić
(LIDER) Iako je prema anketama više od 80 posto mladih spremno odmah nakon završenog fakulteta otići u inozemstvo, svi pokazatelji upućuju na to da smo prešli kritičnu točku i da se za mlade otvaraju mjesta u našem gospodarstvu.

Najkasnije godinu dana nakon što završe fakultet, posao dobiva 90 posto mladih, iako još postoje predrasude da se mladi teško snalaze - kaže Kristijan Pakšec, izvršni direktor portala MojPosao (www.moj-posao.net), i objašnjava:
- Mladima se otvaraju prilike da dugoročno razmisle o svojem položaju na tržištu rada. Najvažnije je da se oni žele dokazati, a s obzirom na to da je broj prilika ograničen, ulažu u sebe da bi se istaknuli i postali konkurentni. To je prirodan proces, ali sustav može na njega utjecati tako da ga ubrza ili uspori. Dok se veliki sustavi sve češće ponašaju odgovorno u upravljanju ljudskim resursima i formiraju odjele koji strukturirano prate razvoj i izobrazbu zaposlenika u skladu sa strategijom poduzeća, mnogi poduzetnici još nisu svjesni da su zaposlenici jedina naša dugoročna konkurentska prednost - upozorava Pakšec.

Temelj je nacionalna strategija
Najvažniju prepreku pri zapošljavanju mladih Pakšec vidi kroz strukturalnu neprilagođenost tržišta rada koju uzrokuju nepostojanje strategije upravljanja kapitalom znanja na nacionalnoj razini te, posredno, inercija formalnog obrazovnog sustava. Da bi se ubrzalo zapošljavanje mladih, trebalo bi uspostaviti funkcionalni aparat koji će se baviti njihovim usmjeravanjem u obrazovanju.
- Upravljanje kapitalom znanja nije otkrivanje tople vode; sustav upravljanja može se preuzeti od drugih razvijenijih sredina, ali smo ipak na gubitku jer se time još nismo pozabavili - kategoričan je Pakšec. - No, strategija razvoja gospodarstva i definiranje stvarnih trenutnih potreba tržišta rada su temelj svega. To su dva ključna parametra koja nam trebaju dati smjernice kamo treba investirati u znanje, tako da za godinu, pet ili deset možemo uživati u njegovim plodovima. Svi daljnji koraci bit će prirodni i nije važno hoće li to biti inkubatori ili centri za mladež...
U suprotnom, mladi su prepušteni sami sebi u promišljanju budućnosti. Portal MojPosao provodi redovna i iscrpna istraživanja tržišta rada i na njemu se, među ostalim, svaki mjesec objavljuje popis deficiratnih i suficitarnih zanimanja, koji bi već srednjoškolcima mogao poslužiti kao putokaz pri izboru zanimanja. Već je dulje najpotrebnija radna snaga u građevini i arhitekturi, trgovini, prodaji i marketingu, IT-u te strojarstvu i elektrotehnici, dok je posao, prema podacima na tom portalu, najteže naći s diplomom prava, u obrazovanju i brizi o djeci te u umjetnosti i dizajnu. Iako bi glavno čvorište na kojem bi se posloprimci usmjeravali prema poslodavcima trebao biti Hrvatski zavod za zapošljavanje, već se godinama zna da je u istraživanjima tržišta rada suvremeniji portal mnogo agilniji, dok se HZZ miri s ulogom socijalne ustanove koja evidentira nezaposlene i dodjeljuje im propisane naknade.

Brza razmjena informacija
Mlađi od 30 godina čine 32 posto nezaposlenih registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, dok udjel mladih u ukupnome zabilježenom zapošljavanju iznosi gotovo 54 posto. Kao što je izjavila Zrinka Blažević, ravnateljca HZZ-a, informacije između obrazovnog sustava i gospodarstva u HZZ-u teku u oba smjera.
- U nastojanju da uskladi obrazovne profile osoba koje završavaju obrazovanje s potrebama gospodarstva, HZZ organizira profesionalnu orijentaciju i informira osobe koje trebaju donijeti odluku o izboru budućeg zanimanja o mogućnostima zapošljavanja te informira sustav obrazovanja o potrebama gospodarstva za kadrovima određenih struka i zanimanja.
U prva tri tromjesečja ove godine, sa završenom srednjom školom najviše su se tražili i zapošljavali prodavači, konobari, administrativni službenici i kuhari, dok je, prema podacima HZZ-a, s diplomama zaposlenje posao dobilo najviše komercijalista, odgojitelja, ekonomista, učitelja, pravnika i liječnika, što donekle odudara od podataka s portala MojPosao. No, broj oglasa pokazuje u kojoj je mjeri, osim državne, potrebna i brza online razmjena informacija o ponudi i potražnji na tržištu rada - prošle godine MojPosao objavio je 25.000, a ove godine 40.000 oglasa.
Jednako kao što su mladi posloprimci zbog inercije državnog sustava prepoznali prednost burzi na netu, tako su i mladi, zbog tromosti formalnog sustava obrazovanja, potražili edukaciju u privatnim školama i tečajevima.
- Mladi su prepoznali ponudu privatnih škola, a one su prepakirale svoje programe i uskladile ih s potrebama hrvatskog tržišta, pa danas imamo radnu snagu koja nije samo teoretski obrazovana nego posjeduje i praktična znanja, koja joj omogućuju da što prije uskoči na tržište rada - objašnjava Pakšec i potkrepljuje: - jednu poslovnu školu u RH pohađa, u 2006, više od 1.100 studenata, iako godina stoji 30.000 kuna. To je investicija u sebe, čiji je povrat osiguran, s obzirom na to da je primjerice s diplomom MBA plaća 130 posto viša.
Nijedna edukacija ne smije biti investicija pošto-poto, savjetuje Pakšec, niti edukaciju treba prepustiti slučaju, već mladog čovjeka treba usmjeriti da stekne viziju o vlastitu položaju na tržištu rada te da završi fakultet s kojim će se moći zaposliti. A najvažniju ulogu upravljanja kapitalom znanja može odigrati država kroz formalni edukacijski sustav koji treba uskladiti sa trenutnim potrebama gospodarstva i strategijom razvoja za naredni period.

Plaće ipak rastu
Za mlade koji se tek spremaju pojaviti na tržištu rada prognoze su ipak optimistične. Prema istraživanjima portala MojPosao za 2007. godinu, plaća općenito raste oko 5,2 posto, a što u usporedbi s rastom BDP-a od 4 posto znači da su poslodavci spremni sa zaposlenicima podijeliti ekstradobit koju su ostvarili. Dakako, ne zato što su dobri, jer svi teže zadržati višak dobiti za sebe, nego zato što se povećala konkurentnost na tržištu, komentira Pakšec:
- Tvrtke koje izlaze na regionalno tržište dolaze do granice rasta kad im zatrebaju stručnjaci. Svakom se vlasniku teško odvojiti se od svoje ‘bebe’ i drugom čovjeku prepustiti da vodi poduzeće. Ali to je kritični moment. Vlasnik se i dalje može baviti strategijom, ali upravljanje treba prepustiti čovjeku koji se za to školovao. Još je veći izazov prepoznati ga, ali tu pomažu tvrtke koje se bave selekcijom kadrova i one mogu isporučiti solidne vođe.

Promjene nakon pet godina
Već nakon dvije do tri godine radnog iskustva, mladi dolaze u obzir za vodeće pozicije, komentira Nina Anđal, headhunter tvrtke Auris Holt pri Antal International Networku, a to najviše ovisi o individualnim sposobnostima. Danas je trend da menadžeri nisu samo ekonomisti ili oni koji su studirali društvene znanosti, nego dobri menadžeri mogu biti i inženjeri elektrotehnike ili strojarstva.
- Ako osoba ima ambiciju da uspije, ako se trudi i radi, uspjet će i u maloj i u velikoj kompaniji. I vjerojatno neće samo promijeniti nekoliko radnih mjesta nego i nekoliko poslodavaca. Promjene posla upotpunjuju životopis mladog menadžera. Smatra se da je pet godina vrijeme kada pojedinac unutar jedne kompanije treba napredovati i dobiti nove izazove ili promijeniti kompaniju. Taj rast i razvoj u cijelosti sa sposobnostima da vodi, čine mladog menadžera.
Rijetki su menadžeri napredovali do vrha u jednoj tvrtki, ali ima i takvih slučajeva, a kao primjer Nina Anđal navodi mladog direktora Uprave LURE, kojemu je LURA prvo radno mjesto. Ali ne treba generalizirati i tvrditi da razvoj omogućuju samo velike kompanije jer u malim kompanijama može biti još više prilika za razvoj.
No, ne treba se zavaravati da će se nakon što prevladamo krizu uslijed smjene generacija na vodećim položajima problem zapošljavanja riješiti sam od sebe. Nezaposlenost je problem koji danas muči sva svjetska gospodarstva jer se on otvaranjem tržišta rada Dalekog istoka, s jeftinom radnom snagom, taj problem povećava, posebno u razvijenim zemljama Zapada - objašnjava Marija Hanževački, glavna tajnica Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Težeći za sve većim profitom, zapadno gospodarstvo zatvara milijune radnih mjesta i otvara ih na tim jeftinim tržištima rada. Tranzicijske zemlje još se nisu oporavile niti od gubljenja radnih mjesta zbog restrukturiranja gospodarstva, a već se suočavaju s problemima sličnima razvijenom Zapadu, jer cijenom rada nisu konkurentne kao tijekom devedesetih.

Sufinanciranje za 497 osoba
- Uz Vladin Godišnji plan poticanja zapošljavanja za 2006. godinu, donesena je i mjera za sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba kojom je obuhvaćeno 497 osoba, što je vrlo malo - komentira Marija Hanževački. - Za ozbiljnije pomake treba osigurati veća financijska sredstva i ustrajati u provođenju mjera kako se ne bismo našli u situaciji iz kolovoza 2005. godine, kada je Vlada bez konzultacija sa socijalnim partnerima ukinula dotadašnje mjere a nije donijela nove.
Za što učinkovitije rješavanje problema nezaposlenosti mladih najvažniji je sustav obrazovanja koji će obrazovati ljude za zanimanja potrebna gospodarstvu. Dok će imućniji postajati konkurentni upisivanjem privatnih škola, mnogi mladi već nakon završene osnovne škole ne mogu, uslijed lošeg imovinskog stanja, nastaviti školovanje, pa već u startu gube pozicije konkurentne radne snage na hrvatskom tržištu rada - upozorava Marija Hanževački.
Sustav obrazovanja zato treba snažno podupirati financijska pomoć kroz razne oblike stipendija države, lokalnih zajednica i samog gospodarstva.
Sindikalci također ističu da je ključni problem nepovezanost gospodarstva s obrazovnim sustavom, koji bi trebao slijediti njegove dugoročne i kratkoročne razvojne programe i potrebe. Takav obrazovni sustav ne bi školovao mlade za burzu rada.
- U Strateškom okviru za razvoj Vlada se opredijelila za razvoj utemeljen na znanju i ulaganju u ljude. Obrazovanje i cjeloživotno učenje u službi su veće mobilnosti i fleksibilnosti radne snage. Takvo je poimanje fleksibilnosti tržišta rada prihvatljivo sindikatima - kaže Marija Hanževački.
- Dakle, radnici su fleksibilni na tržištu rada i skloni promjenama zaposlenja upravo zbog toga što su ‘opremljeni’ znanjima i vještinama koji su tržištu rada potrebni. Konkurentnost kroz obrazovanu i osposobljenu radnu snagu, a ne jeftin rad i neograničenu slobodu poslodavca, ključ je hrvatske konkurentnosti na globalnom tržištu rada.

Nepredvidljiva zanimanja budućnosti
Obrazovni sustav može se povezati s potrebama u gospodarstvu samo ako se dugoročno u svim sektorima gospodarstva planira razvoj, kako bi se mogle predvidjeti potrebe za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno razdoblje. Suvremeno vođenje tvrtki treba osposobljene menadžere, kao i osposobljene radnike - naglašava Marija Hanževački.
Sa sindikalcima se u vezi s tim pitanjem slažu i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, gdje su također svjesni da kvalifikacije postaju sve nepredvidljivije. Nestaje tradicionalni konstrukt ‘zanimanja’ i stručne se kvalifikacije brzo obezvređuju, a traži se brzo usvajanje specijalnih kvalifikacija koje se mogu nadopunjavati unutar ili izvan poduzeća. Tražene radne vrline postaju fleksibilnost, mobilnost, kreativnost, rješavanje problema, sposobnost brzog i učinkovitog učenja, svladavanje nesigurnih i nepredvidljivih situacija, korištenje novih tehnoloških instrumenata.
- Odavno smo prepoznali važnost usklađivanja potreba poslodavca sa sustavom obrazovanja i zalažemo se za integraciju rada i učenja - odgovara Đuro Popijač, direktor Hrvatske udruge poslodavaca. - Zasad su naše aktivnosti usmjerenije na neformalna usavršavanja koje provode same kompanije, mi, kao neprofitna udruga, i ostale specijalističke kuće, a cilj je stjecanje znanja koja se odmah mogu primijeniti u praksi. U dobrom smjeru idu velike domaće tvrtke koje su razvile svoje interne edukacijske centre odnosno škole - kao što je Podravki, primjerice, Pomak. Nastojimo promicati novo partnerstvo hrvatskih poduzeća s fakultetima, u kojemu poslovni sektor pruža financijsku potporu, navodi primjere iz aktualne poslovne prakse, mogućnost održavanja praktične nastave te stipendira darovite studente.
Za razliku od formalnoga visokoškolskog sustava i neformalnih oblika učenja, koji pokazuju određenu dinamiku i prilagodbu suvremenim zahtjevima poslovnog svijeta, srednjoškolski sustav je u fazi reformi i uvođenja novih modela koje treba prilagoditi potrebama poslodavaca.
- Srednjoškolske ustanove loše su tehnički opremljene, imaju nedostatak kadra i zastarjele nastavne programe - kaže Đuro Popijač. - U pripremi je novi zakon o strukovnom obrazovanju, a Agencija za strukovno obrazovanje i Ministarstvo obrazovanja trebali bi potaknuti određene promjene i u tom području te uskladiti ponudu s očekivanjem poslodavaca.
Prema riječima Đure Popijača, važnost cjeloživotnog učenja u HUP-u promiču od 1996. godine, kad su pokrenuli program usavršavanja menadžera PUMA, program seminara i radionica namijenjen članovima - menadžerima i poduzetnicima.
- Naravno, kultura učenja usvaja se od najranije dobi i svi joj moraju dati svoj doprinos – obitelj, obrazovna institucija, radna sredina, društveno okruženje - kaže Đuro Popijač. l

Kristijan Pakšec, izvršni direktor portala MojPosao
Mladi lideri su među nama
• Koji su razlozi želje mladih za odlaskom u inozemstvo?
- Zabrinjava podatak da bi 80 posto njih otišlo van nadajući se da će tamo zaraditi više novca. Ali s obzirom na standard i troškove života u eurozoni više nije moguća razlika u zaradi kakva je mogla nastati unatrag desetak godina kad se odlazilo na rad u Njemačku. Zaista je upitno hoće li vani zaraditi masu novca koji bi im ovdje mogao pomoći, ali profesionalni razvoj definitivno mogu pronaći u eurozoni.
• Zašto je kod nas profesionalni razvoj otežan?
Ako stanje kod nas uspoređujemo s prilikama u razvijenim zemljama, tamošnje su tvrtke jednostavno konkurentnije i na višem stupnju razvoja, što njihovim zaposlenicima pruža mnogo veće mogućnosti daljnjeg usavršavanja nego što je to kod nas. Uz to, često se postavlja pitanje zašto poslodavci preferiraju mlade zaposlenike pred onima u srednjim godinama koji su stekli mudrost, iskustvo i sve ostalo što je potrebno da bi bili produktivni za sebe i za svoju tvrtku. Odgovor je jednostavan. Te osobe, koje su se školovale prije 20 godina, školovale su se za potrebe tadašnjeg gospodarstva i raspolažu znanjem i osobinama koje su se tada smatrale poželjnima, a nisu bile proizvod stvarne potražnje. Zanimanja primjerena trenutačnoj potražnji najčešće su inženjeri građevine, strojarstva, elektrotehnike. U tim je strukama mnogo manja nezaposlenost. Tu treba istaknuti i važnost te potrebu cjeloživotnog obrazovanja, koje su kod nas, na žalost, tek rijetki svjesni.
• Jesu li konkurentniji mladi koji tek završavaju fakultet?
- Hrvatsko školstvo generira nekoliko smjerova koji su globalno konkurentni. U informatici i tehnologiji potražnja je na globalnoj razini takva da bi naši ljudi našli posao čak i kad ne bi bili konkurentni. Ali oni jesu konkurentni i znanja naših stručnjaka sa strojarstva i elektrotehnike primjenjiva su bilo gdje u svijetu. U farmaceutici također naši ljudi objavljuju članke u svjetskim publikacijama, a tom sektoru razvoj tek predstoji.
• Koliko su mladi motivirani za vlastiti razvoj?
- Mladima su dokazivanje i emancipacija u društvu važniji od novca. Radit će za 1.000 kn manju plaću ako imaju priliku dokazati se. Trebamo im samo pružiti priliku i usmjeriti ih jer oni mogu pokrenuti hrvatsko gospodarstvo.
• Za pet ili deset godina, današnji mladi će se sigurno dokazati. Ali kako reagirati sada?
- Nismo najsretnije upravljali intelektualnim kapitalom i na razini države nismo napravili strategiju upravljanja tim našim blagom. U sektorima u kojima imamo višak radne snage treba podići prag za upis mladih. Već je dulje očit višak pravnika, grafičkih dizajnera i web dizajnera. Cijeli učiteljski sektor također teško će naći posao.
• Gdje rastu sutrašnji top-menadžeri?
- Ti su ljudi među nama i dok ne uđu u poslovni svijet teško ih je definirati. Počinju kao i svi drugi i dokazuju se rezultatima. Za odgovornu poziciju traže se razultati, i to je najvažnija referenca. Neke sredine su to brže shvatile i one privlače mlade ljude. Najčešće su to veći gradovi - Zagreb, Split, Pula, Rijeka, Varaždin...