Novosti

26. 10. 2006.

Istraživanje: svaki peti radno aktivni Hrvat štedi za mirovinu

Hrvati u neki oblik mirovinske štednje mjesečno ulažu 36 eura, dok je regionalni prosjek 22 eura, pokazuje istraživanje Bank Austria Creditanstalta
U Hrvatskoj 21 posto stanovnika starijih od 15 godina koristi neki oblik ulaganja odnosno štednje za razdoblje nakon umirovljenja. Prosječno se mjesečno ulaže 36 eura, a najviše se ulaže u ugovore o životnom osiguranju (44 % onih koji ulažu u nekom obliku), mirovinske fondove (32%), te stambene štedionice (15%). U središnjoj i istočnoj Europi nekim oblikom mirovinske štednje koristi se svaki peti stanovnik stariji od 15 godina, a prosjek ulaganja je 22 eura mjesečno.

Istraživanje o mirovinskoj štednji u srednjoj i istočnoj Europi u ime Bank Austria Creditanstalta provele su partnerske istraživačke agencije u deset zemalja regije (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Rumunjska i Bugarska), a rezultati su predstavljeni na konferenciji Euromoneyja u Cavtatu.
Pokazalo se da četvrtina radno aktivnog stanovništva regije razmišlja o štednji, ali nije ništa aktivno poduzela u tom smjeru, dok više od polovice stanovništa o takvom obliku štednje uopće ne razmišlja.
S 21 % aktivnog stanovništva koje koristi neki investicijski proizvod Hrvatska i Mađarska su malo iznad prosjeka regije, dok prednjače Češka (36%), Slovenija (34%) i Slovačka (32%). Ispod prosjeka su Bugarska (10%), Poljska (8%), BiH i Rumunjska (po 7 %) i Srbija (5%).
Najaktivnije investira dobna skupina između 30 i 39 godina, u kojoj je skoro 60 posto pripadnika već počelo štedjeti za mirovinu. Dobna skupina koja je najmanje aktivna u stvaranju pričuve za budućnost su mlađi od 29 godina – čak 70 posto ih nije razmišljalo o tome, iako svaka četvrta osoba iz ove skupine ne zna hoće li joj državna mirovina biti dovoljna za život.
Uz životno osiguranje i ulaganja u specijalizirane mirovinske fondove kao osnovne oblike mirovinske štednje, oblici preferiranih proizvoda razlikuju su od zemlje do zemlje: u Češkoj (30%), Hrvatskoj (15%) i Slovačkoj (15%) omiljene su stambene štedionice, u Sloveniji (13%), Poljskoj (11%) i Slovačkoj (10%) invetsicijski fondovi i vrijednosnice, a u Srbiji (18%) i Rumunjskoj (13%) ulaganja u nekretnine. U Srbiji su popularni i oročeni depoziti (15%), kao i u BiH (18%).
Po 36 eura mjesečno za svoju budućnost u prosjeku izdvajaju Slovenci i Hrvati, a slijede ih Srbi i Poljaci s mjesečnim prosjekom od 27 eura. Na razini regionalnog prosjeka su Mađarska i BiH s oko 22 eura. A malo ispod njega Češka s 21,3 eura i Slovačka s 18 eura. Moguće objašnjenje za relativno nizak prosjek u ove dvije zemlje je da je ideja o štednji već dosegla srednju i nižu imovinsku klasu čiji si pripadnici mogu dozvoliti manja mjesečna ulaganja. Najniži mjesečni prosjek ulaganja imaju Rumunjska i Bugarska sa 17,5 odsnono 15,9 eura. Za usporedbu, austrijski prosjek je oko 100 eura mjesečno, rekao je predstavljajući rezultate istraživanja Helmut Bernkopf iz Bank Austria Creditanstalta.
Dodao je kako vjeruje da će Bugarska i Rumunjska ubrzo sustići ostale države, teda će povećanje prihoda i bogatstava u svim spomenutim zemljama rezultirati povećanjem štednje. (Bankamagazin)