Novosti

24. 08. 2021.

Kako bi osigurali potporu za poslodavce, radnici će se testirati pred sam rok predaje zahtjeva

FAKTOGRAF

Autor/ica: Gabrijela Galić

Iako državna burza za zapošljavanje i HZZO razmjenjuju podatke, izračun postotaka prepustili su AKD-u.

Državna tvrtka AKD-Agencija za komercijalne djelatnosti zadužena je za izračun postotka radnika s Covid potvrdom kod poslodavaca koji od države traže potporu za očuvanje radnih mjesta za srpanj.

 

Država je, podsjetimo, potporu od dvije do četiri tisuće kuna po radniku za mjesec srpanj, uvjetovala time da radnici za koje se traži potpora moraju imati Covid potvrde. Potpore će biti odobrene ovisno i o postotku zaposlenih koji su ili cijepljeni ili su preboljeli Covid-19 ili imaju negativan test.

 

U slučaju da tu potvrdu ima 70 ili više od 70 posto radnika, poslodavac ostvaruje pravo na potporu u stopostotnom iznosu, odnosno za sve radnike. U ostalim slučajevima, potpora se izračunava proporcionalno, odnosno „jednako postotku COVID potvrda od ukupnog iznosa potpore“, objašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

 

 

Izračun udjela Covid potvrda nakon 25. kolovoza

 

Većina zahtjeva poslodavaca za isplatom srpanjske potpore za očuvanje radnih mjesta na adresu HZZ-a stići će u narednih nekoliko dana. Naime, zahtjevi se zaprimaju zaključno s 25. kolovozom. Do prošlog tjedna tek je nešto više od pet tisuća poslodavaca za manje od 30 tisuća radnika zatražilo potvrdu, a na osnovu potpora isplaćenih ranijih mjeseci, očekuje se da bi broj zahtjeva mogao biti pet puta veći.

 

Koliko radnika kod poslodavaca koji su do sada zatražili isplatu potpore za očuvanje radnih mjesta za srpanj posjeduje Covid potvrdu, nije poznat podatak. Agencija za komercijalne djelatnosti tek će nakon srijede, do kada HZZ zaprima i obrađuje zahtjeve poslodavaca, „pristupiti provjeri postotaka radnika koji posjeduju EU digitalnu Covid potvrdu“.

 

Agencija za komercijalne djelatnosti, međutim, nije bila prvi izbor za izračun postotka radnika s Covid potvrdom kod poslodavca. Državnoj burzi rada taj je postotak, kako je pisao Telegram, trebao dostaviti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). On se izračunava uparivanjem podataka HZZ-a o radnicima za koje poslodavac traži potporu i podataka HZZO-a.

 

 

Angažirali AKD da računa postotak

 

Međutim, ispostavilo se da HZZO taj posao neće raditi te je on povjeren AKD-u. Tu informaciju iz HZZ-a teško su podijelili s javnošću pa su tako naš upit o tome kome oni šalju podatke o radnicima za koje poslodavci traže potporu, odnosno tko izračunava postotak, u potpunosti ignorirali. Tek nakon požurnica, HZZ navodi kako je taj posao povjeren AKD-u.

 

Razmjena podataka o radnicima koji imaju Covid potvrde otvara i vrlo osjetljivo pitanje zaštite osobnih podataka, u ovom slučaju zdravstvenih podataka građana.

 

„Kada smo razgovarali o vezivanju potpore uz Covid potvrde upravo smo ‘tukli’ po zaštiti osobnih podataka radnika. Rečeno nam je da će HZZ na temelju podataka HZZO-a proslijediti postotak te da se osobni podaci radnika neće dijeliti“, veli Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).

 

 

Sever: Van pameti je da netko treći računa postotak

 

Drugim riječima, HZZ bi HZZO-u trebao dostavit listu radnika za koje se traži potpora. HZZO bi trebao „izvući“ podatak o broju radnika s Covid potvrdom kod određenog poslodavca. No, postotak neće računati. Treća karika, u ovom slučaju AKD, bi na osnovi broja ukupno zaposlenih kod poslodavca i broja onih s Covid potvrdom trebao izračunati postotak. Pritom, ne bi trebao baratati imenima radnika.

 

„Napravili su znanost od toga. Pa taj postotak može izračunat bilo tko, da su nama u NHS-u dali ta dva podatka izračunali bi postotak“, ironično navodi Sever ističući kako je „van pameti da netko treći, sa strane, računa postotak“.

 

 

I cijepljeni radnik može ostati bez potpore za plaću

 

HZZ i u informaciji o izmijenjenim kriterijima za isplatu potpore za zadržavanje radnih mjesta ističe kako neće imati uvid u osobne podatke radnika. Kao što smo već spomenuli, poslodavci kod kojih se utvrdi da 70 ili više posto radnika imaju Covid potvrdu dobit će je u punom iznosu. Poduzeća s manje od 70 posto radnika s Covid potvrdama, primit će potporu prema udjelu radnika koji na potporu imaju pravo u odnosu na ukupan broj radnika kod poslodavca. Drugim riječima, ako šest od 10 radnika kod nekog poslodavca ispunjava uvjete, bit će isplaćeno 60 posto zatraženog iznosa potpora. I pritom, poslodavac ne može odrediti za koje radnike će mu potpora biti isplaćena.

 

HZZ će u tom slučaju potpore isplaćivati prema redoslijedu prijavljenih radnika. U provedbenom dokumentu koji govori o uvjetima i načinu korištenja sredstava za zadržavanje radnih mjesta, naime, stoji napomena: „Poslodavcima koji imaju manje od 70 posto radnika sa EU digitalnim COVID potvrdama ili uvjetima za dobivanje iste, potpora će se isplaćivati u predviđenom postotku potpora od ukupnog iznosa potpore radnicima prema redoslijedu radnika u tablici koju poslodavac dostavlja u zahtjevu“.

 

Kako je sam poslodavac HZZ-u dostavio tablicu tako je upućen u redoslijed radnika u njoj. To znači i da će poslodavac znati koji radnici ne mogu dobiti potporu i to samo zbog toga što su na dnu tablice. Pritom, ti isti radnici možda imaju Covid potvrdu, što poslodavac ne bi trebao znati.

 

 

Poslodavci se trude dostići 70 posto

 

No, poslodavci su se „dosjetili“ kako doskočiti pravilima HZZ-a te će pokušati dosegnuti magičnu brojku od 70 ili više posto radnika s Covid potvrdom. Naprosto će radnike pred istek roka za predaju zahtjeva HZZ-u poslati na testiranje, jer su negativan brzi antigenski ili PCR test također temelj za dobivanje potvrde.

 

Prema pisanju Jutarnjeg lista (tiskano izdanje od 17. kolovoza) računica poslodavaca je jednostavna te je opisuju na primjeru turističke agencije u kojoj je zaposleno osam radnika. Jedan je prebolio Covid-19, a ostalih sedam se nisu cijepili. Brzi antigenski test koji se priznaje za dobivanje Covid potvrde košta 150 kuna i vrijedi 48 sati te je poslodavcu za dobivanje pune potpore dovoljno da na testiranje pošalje pet radnika. Za to će izdvoji 750 kuna. U konačnici će biti „na dobitku“ jer ima pravo na maksimalnu potporu od četiri tisuće kuna po radniku pa će mu država za srpanjske plaće isplatiti 32 tisuće kuna.

 

Ti radnici, ali i svi ostali čiji će poslodavci „posegnuti“ za testiranjem prije predaje zahtjeva HZZ-u (iako poslodavac ne bi trebao imati podatke o tome tko je cijepljen ili nije), više se neće trebati testirati u slučaju da se potpora nastavi isplaćivati i u kolovozu.

 

 

U zemlji procjepljenost ispod 50 posto, a od poslodavaca se traži 70

 

Država je vezanjem poticaja uz Covid potvrde htjela potaknuti građane na cijepljenje. Štoviše, za tvrtke koje imaju problema u poslovanju zbog pandemije koronavirusa postavila je ljestvicu visoko – barem 70 posto radnika u poduzeću za punu potporu.

 

Istodobno, cilj je Vlade bio da do kraja lipnja bude procijepljeno „između 50 i 55 odraslog stanovništva“, kako je u svibnju kazao premijer Andrej Plenković. Taj cilj, međutim, nije ostvaren te je do 19. kolovoza cijepljenje završeno za 46,4 posto građana dok je „barem jednom dozom cijepljeno 49,99 posto odraslog stanovništva“.

 

Vezanje poticaja za zadržavanje radnih mjesta uz Covid potvrde očito nije imalo značajnih utjecaja na porast broja građana koji su se cijepili, tim više jer je poslodavcima dovoljno da danas ili sutra pošalju radnike na testiranje kako bi 25. kolovoza mogli predati zahtjev za isplatom potpore za srpanj. A to je, također, problematično.

 

U razgovorima predstavnika poslodavaca i sindikata s Vladom oko kriterija za isplatu potpore za očuvanje radnih mjesta za srpanj, na stolu je bilo i pitanje zaštite osobnih podataka radnika u odnosu s poslodavcem.

 

 

“Separacija šljunka”

 

Poslodavac, ističe Sever, niti u jednom trenutku ne bi trebao znati koji radnik ima ili nema Covid potvrdu. Ako to ne zna, onda ne bi od radnika trebao tražiti testiranja. Praksa je očito drugačija, pogotovo u malim firmama gdje svi sve znaju, pa i ono što ne bi trebali.

 

„Sada bi se moglo dogoditi da poslodavci testiraju sve radnike i tako u nekoliko krugova dok se ne izdvoje radnici koji nisu cijepljeni“, veli Sever slikovito navodeći kako bi se u poduzećima koja primaju potporu mogla zbivati ono što se u nekoj drugoj djelatnosti naziva –„separacija šljunka“, gdje se kroz nekoliko separacija izdvaja različit granulat. U ovom slučaju, kroz ponavljana testiranja izdvojili bi se radnici bez Covid potvrde koji bi onda bili pod pritiskom kako poslodavca, tako i kolega.

 

Pitanje je, međutim, hoće li potpora u srpanjskom obliku biti prenesena i u kolovoz ili će doći do nekih novih kriterija koje će poslodavci trebati ispuniti. Prema riječima Josipa Aladrovića, ministra rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike, o potpori za kolovoz još se nije razgovaralo jer „nemamo nekakve intenzivne zahtjeve od poslodavačkih udruga jer se vidi snažni ekonomski rast“.

 

„Treba se stoga koncentrirati na pojedine sektore kojima je potrebna pomoć, iako se i oni sve više smanjuju“, kazao je Aladrović iznoseći očekivanje da će se u idućem razdoblju više proračunskog novca uložiti u nova radna mjesta.