Novosti

08. 12. 2014.

Migracijskom politikom spriječiti odljev stanovnika

Uz Zagreb, stanovništvo se koncentrira u priobalnim pojasima Rijeke i Splita * Foto: S. JEŽINA

UGROŽEN GOSPODARSKI RAZVITAK

Autor: Branko Podgornik

Glavni ciljevi trebali bi biti zadržavanje stanovništva, povratak iseljenih i privlačenje useljenika, predlaže profesor Božić

(Novilist.hr) ZAGREB » Bilo bi vrijeme da vlasti smisle strategiju i mjere koje će zaustaviti smanjivanje broja stanovništva u Hrvatskoj, jer će taj negativni trend otežati gospodarski napredak zemlje i uroditi daljnjim iseljavanjem ljudi, poručilo je desetak domaćih stručnjaka u zborniku radova »Migracije i razvoj Hrvatske«, kojeg je upravo izdala Hrvatska gospodarska komora.

 

Jedna od prvih zadaća je zadržavanje hrvatskih informatičkih i ostalih stručnjaka, liječnika, medicinskih sestara i fizioterapeuta, koje bi Hrvatska mogla izgubiti nakon ulaska u EU. Primjerice, ljudima s takvim zanimanjima – koja se uskoro mogu u Hrvatskoj pokazati deficitarnima – treba olakšavati zapošljavanje, poboljšavati plaće, uvjete rada i napredovanja, predložio je Saša Božić, profesor na zadarskom Sveučilištu. To nije moguće u kratkom roku, a nije ni dovoljno.

 

– Hrvatska je općenito vrlo rijetko naseljena, a na svom velikom prostoru jednostavno nema stanovništva koje bi moglo pokrenuti gospodarski i demografski oporavak, primjećuje demograf Anđelko Akrap, koji je također sudjelovao u stvaranju Komorine »podloge za hrvatsku migracijsku politiku«, a godinama upozorava na zabrinjavajuću depopulaciju države.

Velik problem Akrap vidi u tome što se već trećina stranovništva usredotočila u Zagrebu i okolici, dok najveći dio hrvatske unutrašnjosti, uključujući i Slavoniju, desetljećima gubi ljude. Uz Zagreb, stanovništvo se koncentrira u priobalnim pojasima Rijeke i Splita, dok se njihova zaleđa također prazne. To se događa, kaže, zbog izostanka društvene intervencije.

 

– Hrvatska nije odredila male i srednje gradove koji bi bili jaki gospodarski nositelji razvoja u regijama. To privatni kapital neće uraditi, upozorava Akrap. Profesori Silva Mežnarić i Saša Božić kažu da Hrvatska uopće nema migracijske politike i strategije, već da je to pitanje prepustila policiji, odnosno Ministarstvu unutarnjih poslova koje kontrolira kretanje stranaca. Naime, Hrvatska je ulaskom u EU, prema riječima Božića, preuzela uglavnom zakonske odredbe koje su u funkciji srednjoeuropskih useljeničkih zemalja, a koje za nju, kao zemlju iseljavanja, ne mogu biti rješenje.

 

Glavni ciljevi hrvatske migracijske politike trebali bi biti zadržavanje njezina stanovništva, povratak iseljenih i privlačenje useljenika, predlaže Božić. Svi se stručnjaci slažu da se to može postići ponajprije gospodarskim razvojem i zapošljavanjem, višim plaćama i kvalitetnijim životom u Hrvatskoj. Zbornik HGK-a uredili su Vlado Puljiz, Josip Tica i Davorko Vidović, a radove su u njemu objavili i Predrag Bejaković, Vladimir Čavrak, Alka Obadić, Milan Mesić, Drago Župarić-Iljić, Mario Bara, Sunčanica Skupnjak Kapić te Snježana Gregurović.