Novosti

13. 10. 2006.

MOJ POSAO: U Hrvatskoj zaposlena tek polovica radno sposobnog stanovništva!

U Hrvatskoj nema obićaja školovanja uz rad zbog čega, smatra Sever, učenici izlaze iz škole puni nepotrebnih i neupotrebljivih znanja

Prema podacima Eurostata (Statističkog ureda Europske unije) u Hrvatskoj je prošle godine bilo zaposleno samo 54,8% radno sposobnih stanovnika, dok je u EU udio zaposlenih u ukupnom broju radno sposobnih stanovnika prošle godine bio u prosjeku 63,8 posto.
Glavne razloge tako niske stope zaposlenosti predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever vidi u tome što hrvatski radnici ne posjeduju potrebna znanja i vještine, te u tome što ne postoji izravna veza između potreba rada i obrazovnog sustava.
Nažalost, rijetko koji poslodavac ulaže u doškolovanje i kontinuirano obrazovanje svojih radnika. Lakše je otpustiti stare i zaposliti nove radnike, a često i uvesti stranu radnu snagu, ističe Sever te dodaje kako takvo ponašanje većine poslodavaca šalje loše signale obrazovnom sustavu, ali i samim radnicima.
Poslodavci se tuže na nefleksibilnu radnu snagu, a sami ne čine ništa po tom pitanju, kritičan je Sever. U Hrvatskoj nema običaja školovanja uz rad zbog čega, smatra Sever, učenici izlaze iz škole puni nepotrebnih i neupotrebljivih znanja.

Obrazovni sustav još uvijek nije podrška razvoju Izvršni direktor websitea MojPosao, Kristijan Pakšec smatra da u Hrvatskoj postoji manjak osoba dovoljno sposobnih i hrabrih da budu poduzetnici, a oni koji se odvaže na poduzetništvo, kako bi uspjeli, moraju zauzeti vlastiti stav.
Globalno znanje je dostupno, a praćenje tržišnih trendova dovoljno je samo za opstanak. No, oni koji žele nešto više moraju sami diktirati trendove, jer se samo tako mogu stvoriti konkurentni proizvodi i usluge, kaže Pakšec.
Ta nova konkurentnost dovest će do otvaranja novih tržišta i stvaranja većeg broja radnih mjesta. Međutim, to je usko povezano sa sustavom obrazovanja i raspoloživom strukturom znanja i vještina koje moraju biti podrška razvoju, a to za sada u Hrvatskoj nije slučaj, pojašnjava Pakšec.
I udio dugotrajno nezaposlenih viši nego u EU Osim po udjelu zaposlenih u ukupnom radno sposobnom stanovništvu, Hrvatska je ispod europskog prosjeka i po udjelu dugotrajno nezaposlenih osoba. Naime, prema podacima Eurostata u nas je 7,6% dugotrajno nezaposlenih, naspram 4,1% u EU.
Predsjednik NHS-a, Krešimir Sever smatra da stvarna brojka dugotrajno nezaposlenih zapravo nije poznata i to zbog uvoza radne snage te rada na crno. Naime, kada bi se uračunale ove dvije skupine radnika ona bi zasigurno bila manja, objašnjava Sever.
Što se europskog tržišta tiče, ono se stalno dinamizira lakim otvaranjem i zatvaranjem poduzeća, a za radnika koji ostane bez posla postoji visoka razina socijalne sigurnosti, te mogućnost brzog pronalaženja drugog posla, kaže i naglašava da u Hrvatskoj dinamika tržišta rada zaostaje za EU i to zbog nepotrebnih ili nedovoljnih vještina i znanja radnika te preopterećenosti zastarjelim zakonskim propisima, što koči otvaranje novih poduzeća, a time i novih radnih mjesta.
Nužno poticati obrazovanje potrbnih kadrova Pakšec razloge visoke stope dugotrajne nezaposlenosti vidi u velikom broju osoba sa suficitarnim zanimanjem, poput obrazovanja, brige o djeci, dizajna ili prava i također ističe da sustav obrazovanja iznimno tromo reagira na potrebe tržišta rada, pa jednog kadra "proizvodi" previše, a drugog premalo. Rješenje je, dodaje, u cjeloživotnom obrazovanju, jer se pomoću njega ljudi koji su obrazovani prije dvadeset i više godina, mogu prilagoditi današnjim potrebama.
Relativno nepovoljni podaci izravno pokazuju da se veliki broj radno sposobne snage koja ne radi negativno odražava i na konkurentnost cijele zemlje, kaže Sever. Mi ne možemo konkurirati na nisko plaćenim poslovima, niti nam to treba biti cilj, jer ima i jeftinijih od nas, ističe Sever.
Mišljenje je sindikalnog vođe da je potrebno "snimiti" stanje među radnicima na burzi rada, vidjeti za koje poslove su osposobljeni te im ponuditi doškolovanje ili prekvalifikaciju, u što trebaju biti uključene država, poslodavci i zajednica. Pakšec također ističe da odgovornost u procesu zapošljavanja moraju preuzeti država, poslodavci i pojedinci, radi usklađivanja stvarnih potreba i trendova na tržištu.
Nužno je poticati obrazovanje kadrova koji su nam potrebni ili će nam trebati, poput IT-a, građevine, strojarstva, elektrotehnike, turizma i agrikultura, a ograničiti broj školovanih u kategoriji suficitarnih zanimanja, zaključuje Pakšec. (Tea Nađ)